>

novosti logo

Kronika Kronika

Program u ladicama, udžbenici zastarjeli

Najveći problem je neusvajanje dodatnih sadržaja za nacionalnu grupu predmeta – historiju, geografiju, likovnu i muzičku kulturu i srpski jezik

Obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina, barem što se tiče srpske zajednice, suočava se s brojnim problemima jer se zakonska rješenja o obrazovanju ne provode do kraja u praksi. Nevladina organizacija Srpski demokratski forum predstavila je, kako u njoj ističu, prvu analizu stanja obrazovanja za srpsku manjinu u Hrvatskoj, zasnovanu na dokumentima hrvatske vlade i izvještajima SDF-ovih ureda u zapadnoj Slavoniji, Kordunu i Baniji.

Dok broj srpske djece uključene u predškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje na srpskom raste, broj srednjoškolaca pada, a visokoškolsko obrazovanje potpuno je zanemareno, ističe se u analizi uz ocjenu da dio odgovornosti za sadašnje stanje snose državne i lokalne vlasti, uključujući Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta, ali da dio snosi i SKD 'Prosvjeta' koja u domenu rada ima i manjinsko obrazovanje.

Po podacima SDF-a, u školskoj godini 2012/13. u osnovnim školama, u sva tri modela, A s kompletnom nastavom na srpskom i ćirilici, B gdje se u odvojenim razredima na srpskom predaju društveni, a na hrvatskom ostali predmeti, i modelu C gdje se u dva dodatna sata sedmično izučavaju srpski jezik i kultura, bilo je obuhvaćeno 2.541 dijete srpske nacionalnosti, a prošle školske godine 2.585 djece. Školske godine 2012/13. u srednjim školama po modelima A i C, nastavu je pohađalo 910, a prošle 809 učenika.

Ministarstvo obrazovanja dodijelilo je pare za štampanje udžbenika, a onda te udžbenike ne odobrava – Čedomir Višnjić

U analizi se ističe da se nastava na srpskom odvija po nastavnim planovima i programima iz 1996. i po udžbenicima iz 1998. godine, potpuno zastarjelima i neprimjerenima sadašnjem vremenu.

- Za štampanje udžbenika na srpskom, tokom zadnjih nekoliko godina izdvojeno je oko pet miliona kuna, a još nisu registrirane škole koje provode nastavu po modelu A, rekao je autor analize, aktivist SDF-a Nemanja Relić. Predsjednik SDF-a Veljko Džakula kaže da je u Zapadnoj Slavoniji opao broj djece koja pohađaju nastavu na srpskom.

– Iako među učenicima nema sukoba, od nekadašnjih 65-oro djece godišnje, broj se sveo na njih troje, četvoro. Opadanje broja djece je u vezi i sa antićiriličnom histerijom, rekao je Džakula te pozvao vlast, srpske organizacije, manjinska vijeća i nevladine organizacije na veći angažman.

Analiza se dotakla i visokoškolskog obrazovanja koje je potpuno zapostavljeno. Dok druge manjine dobivaju stručne studije, srpska ne konzumira mogućnost visokoškolskog obrazovanja na manjinskom jeziku, osim što je na zagrebačkom Učiteljskom fakultetu nekoliko godina postojala mogućnost školovanja za vrtićke 'tete' i učitelje razredne nastave osposobljene za nastavu na srpskog jezika. Također, na zagrebačkom Filozofskom fakultetu postoji katedra za srpsku književnost.

Zbog toga su u SDF-u dali preporuke koje bi pomogle masovnijem odzivu srpske djece i omladine na školovanje na manjinskom jeziku i pismu. Poticanje obrazovanja na manjinskom jeziku i pismu, kroz dodatno bodovanje pri upisima u srednje škole, redefiniranje modela obrazovanja na manjinskom jeziku i pismu kako bi se uskladili s potrebama roditelja i djece, neke su od preporuka. Tu je također napomenuto konačno odobravanje izdavanja novih udžbenika i osiguranje većeg prisustva manjinskih tema u obrazovanju većinskog naroda. Zbog toga bi, smatraju u SDF-u, između ostalog trebalo značajnije uključiti manjinske organizacije u sistem obrazovanja nacionalnih manjina, uz veći angažman MZOS-a i ponovo uspostaviti Upravu za manjinsko obrazovanje unutar ministarstva, ukinutu prije nekoliko godina.

O situaciji o obrazovanju srpske djece i omladine pitali smo predsjednika 'Prosvjete' Čedomira Višnjića.

– Nije bilo potrebno praviti nikakva posebna istraživanja da bi se otkrilo da u obrazovanju nacionalnih manjina, a naročito srpske manjine ima problema. Tu se sažimaju sve društvene silnice, procesi, hrabrost, materijalna sigurnost društva i pojedinaca, a naročito naših srpskih pojedinaca. Imamo problema kod okupljanja djece, kod prijavljivanja pod nacionalnim identitetom. Jedne probleme imamo u opustjelim siromašnim selima, druge u duševno opustjelim gradovima i svi se na kraju pokazuju kao dio istog problema, kaže Višnjić.

Što se tiče para za udžbenike, kaže predsjednik 'Prosvjete', ni jedan od udžbenika nije u zastoju zbog Izdavačkog poduzeća 'Prosvjeta'; svi stoje zbog kurikuluma, zbog odobrenja koje tek treba dobiti od ministarstva. Istina je da je ministarstvo dodijelilo pare za štampanje udžbenika, a onda te udžbenike ne odobrava.

- Zato pred 'Prosvjetom' nema nikakve ni moralne ni materijalne odgovornosti, tvrdi Višnjić. Ističe da se svakako mora i može učiniti više.

- Ako se društvene okolnosti ni najmanje ne promijene, a pri tome mislim na materijalni standard društva i trendove u razvoju hrvatsko- srpskih odnosa i na sve ono što čini atmosferu obrazovnog procesa, naše dobre želje će ostati dobre želje, a naša nastojanja ostati glas vapijućeg u pustinji, smatra predsjednik Prosvjete.

U Zajedničkom veću opština (ZVO) koje se bavi obrazovanjem Srba na području Vukovarsko-srijemske i Osječko baranjske županije, ukazuju da se bez obzira na probleme, nastava, prvenstveno po modelu A, uspješno i kvalitetno odvija.

- Nastava se odvija u 17 osnovnih i šest srednjih škola i broji oko 3.000 učenika. Taj broj ranije je bio dosta veći, ali od perioda mirne reintegracije u Slavoniji došlo je do opadanja ukupnog broja stanovnika zbog ekonomskih razloga, što ne pogađa samo Srbe, nego i Hrvate, kaže Slobodan Živković, predsjednik Odbora za obrazovanje sport i kulturu u ZVO-a.

Opadanje je završeno u zadnje tri do četiri godine, pa se varijacije prilikom upisa kreću od 10 do 20 učenika. Pošto se Srbi na području županije nalaze u manjim sredinama, roditelji nemaju problema s nastavom, pa zato negdje bilježimo i povećanje broja učenika, uz formiranje novih razrednih odjeljenja u nastavi na srpskom i ćirilici.

- Pripadnici srpske zajednice opredeljuju se za nastavu na srpskom jeziku i ćirilici prvenstveno zbog kvaliteta te nastave, što pokazuju rezultati koje deca ostvaruju i na državnim i županijskim takmičenjima, kao i na upisima na fakultete u Srbiji i u Hrvatskoj, što nas izuzetno raduje. I bez obzira na sve priče o ćirilici, nacionalni identitet kod roditelja je izrazito postojan pa oni i dalje upisuju decu u škole bez ikakve bojazni, kaže Živković. Ističe da su neregistrirane škole najveći problem.

Dok druge manjine dobivaju stručne studije, srpska ne konzumira mogućnost visokoškolskog obrazovanja na manjinskom jeziku - SDF

- ZVO nastoji da legalizuje stanje u školama u kojima se nastava izvodi na srpskom, po nastavnim planovima i programima koje je propisala Hrvatska, ali pravna regulacija nije rešena. One se i dalje vode kao redovne škole za većinski narod gde se pored nastave na srpskom odvija i nastava na hrvatskom. Njihovi statuti su usaglašeni sa zakonskim propisima i kao takvi čekaju na usvajanje u županijama, kaže Živković.

Udžbenici zapravo i nisu toliki problem kao usvajanje dodatnih sadržaja za nacionalnu grupu predmeta – historiju, geografiju, likovnu i muzičku kulturu i srpski jezik.

- Naša deca uče po nastavnom planu i programu koji je propisan za sve u Hrvatskoj, a tim što pripadnici nacionalnih manjina imaju mogućnost da u sklopu redovnog programa za tu grupu predmeta izučavaju 10 do 30 odsto sadržaja nacionalne istorije. Naši profesori su sastavili predlog dodataka i predali ih ministarstvu gde dugi niz godina čekaju na odobrenje. Zato što nismo dobili suglasnost, dodaci nisu objavljeni i nemamo nastavni plan i program za nacionalnu grupu predmeta. Da smo to uspeli rešiti, mogli smo da pristupimo izradi autorskih udžbenika za nacionalnu grupu predmeta koji bi nastavnicima i učenicima olakšali praćenje nastave. U ZVO-u su ipak zadovoljni nedavnim razgovorom s ministrom prosvjete Vedranom Mornarom kome su iznijeli probleme s kojime se susreću.

- Naš utisak je da je ministar shvatio situaciju i koji su glavni problemi, što uliva nadu da će ministar preuzeti korake i da će se naći dugo odgađano rešenje, rekao je Živković.

Bitka za knjige

O tome što 'Prosvjeta' radi po pitanju nastave na srpskom jeziku, razgovaramo s voditeljicom dopisne nastave Majom Matić.

- 'Prosvjeta' je u prošloj školskoj godini nastavila redovne aktivnosti vezane za školstvo – to su već ustaljeni programi dopisne nastave i Letnja škola srpskog jezika i kulture. U protekloj školskoj godini dopisnu nastavu pohađalo je 152 učenika iz cele Hrvatske, a najveći odaziv je iz Sisačko-moslavačke, Požeško-slavonske i Zadarske županije. Unatrag pet godina najviše je učenika od petog do osmog razreda koji se sve češće javljaju i putem interneta. Što se tiče modela C, u protekloj školskoj godini Agencija za odgoj i obrazovanje organizovala je tri stručna skupa za učitelje koji predaju po modelu C – 'Dane Vladana Desnice' u septembru, stručni skup u Zagrebu u januaru te stručni skup u Ogulinu u julu. Učitelji koji predaju po modelu C i dalje održavaju redovite kontakte sa centralom 'Prosvjete', javljaju se sa svojim pitanjima, predlozima i nedoumicama, a mi im pokušavamo u svakoj prilici izaći u susret i pomoći koliko god je to u našoj moći. Imajući u vidu da savjetnik za model C obrazovanja na srpskom jeziku i pismu još uvek nije izabran. Udžbenici za nastavu po modelu C nisu štampani godinama, iako Izdavačko poduzeće 'Prosvjeta' dugi niz godina vodi borbu za njih. No oni ne utiču na nastavu jer se iz godine u godinu broj upisane dece u model C konstantno povećava. U 2010/11. bilo je 444 učenika, u 2011./12. bio je 521 učenik, a 2013./14. 603 učenika.

Kakvi su zaključci u vezi s održavanjem ljetne škole na Viru?

I ove godine, devetnaesti put zaredom uspešno je održana Letnja škola srpskog jezika i kulture u suradnji 'Prosvjete' i VSNM-a grada Zagreba. Nakon Peroja kraj Pule i Tkona na Pašmanu, Letnja škola prvi put je održana i na Viru. Imamo pozitivna iskustva što se same lokacije tiče, a zadovoljni su bili i učenici i nastavnici. Učenici su s velikim veseljem učestvovali u svim aktivnostima škole, a sama činjenica da nam se učenici već sada javljaju i interesiraju za sledeću Letnju školu, govori o tome koliko su sami učenici zadovoljni ovim projektom. To je potvrda nastavnicima da su svojim radom i zalaganjem uspeli motivirati i zainteresirati učenike za daljnje učenje srpskog jezika i ćiriličnog pisma.

Hoće li novouvedena praksa da ljetnu školu polaze učenici koji nisu pohađali neki drugi oblik nastave, obeshrabriti učenike da pohađaju takve oblike?

Odluka da Letnju školu mogu pohađati samo učenici koji ne pohađaju niti jedan od oblika školovanja predviđenom za srpsku nacionalnu manjinu (model A, B ili C) u svojim školama, sigurno će dovesti do određenih promena, ne možda odmah u ovoj školskoj godini. Ali u narednim godinama, ako ostane ista odredba, zasigurno hoće. I dalje smo ustrajni u konstataciji da učenici koji pohađaju model C trebaju pohađati i Letnju školu. Naravno ne svi, ali prošlogodišnja iskustva nam govore da su učitelji koji rade u ovom modelu znali pravedno odrediti koga poslati u Letnju školu pa na taj način motivirati i nagraditi učenike koji su to zaslužili. Problem je u tome što satnica srpskog jezika i kulture u modelu C nije svima jednaka kao što je to na primer u modelu A. U nekim školama učenici srpski jezik i kulturu po modelu C imaju samo dva časa, a u nekim i četiri ili pet časova nedeljno. Upravo zato i dalje ćemo insistirati da se nastavi praksa organiziranja Ljetne škole i za učenike koji pohađaju model C. 'Prosvjeta' će se potruditi da za narednu Letnju školu, ako financijska sredstva ne odobri samo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, pronađe neki drugi model financiranja ovako važnog i uspešnog programa koji bi omogućio i učenicima koji pohađaju model C da bar jednom dođu u Letnju školu.

1/1