Novosti

Politika

Прoмjeнa кao тaквa

Koмeнтирajући прoсвjeдe у Србиjи, кojи су сe свeли нa зaхтjeв зa ‘фoрмирaњe зajeдничкe кoмисиje влaсти и oпoзициje’, aмбaсaдoр Нoрвeшкe у Бeoгрaду зaкључиo je дa ‘oпoзициja дaнaс, у суштини, нeмa прoгрaм ни визиjу штa жeли дa урaди, oсим прoмeнe сaдaшњe влaсти’

Wxi9chg4kjg3obt85uxciiyauyj

Koju vrstu alternative oni predstavljaju? – opozicijski vođe na prosvjedu u Beogradu (foto Srđan Ilić/PIXSELL)

Svi zahtjevi koji su se mogli čuti na opozicijsko-građanskim prosvjedima u Beogradu i drugim srpskim gradovima u proteklih više od četiri mjeseca koliko oni traju sveli su se na ‘formiranje zajedničke komisije vlasti i opozicije za definisanje fer i poštenih izbornih uslova, izbor novog sastava Regulatornog tela za elektronske medije (REM) i izbor tehničkog i uređivačkog tima Radiotelevizije Srbije (RTS) i Radiotelevizije Vojvodine (RTV)’.

Beogradski prosvjed, na koji su se prošle subote trebali sliti prosvjednici iz svih srpskih gradova u kojima su čitavu zimu održavani kako bi i svojom masovnošću zadali odlučujući udarac Vučićevoj naprednjačkoj vlasti, odmah nakon objavljivanja zahtjeva da se formira ‘zajednička komisija vlasti i opozicije’ počeo se osipati i ispuhavati poput probušenog balona. I prije toga je prosvjed bio daleko od najava da će se na njemu okupiti stotinjak tisuća gnjevnih građana i oporbenjaka kako bi iznudili smjenu vlasti. Lideri opozicijskog Saveza za Srbiju, koji su preuzeli organizaciju i vođenje beogradskog i drugih prosvjeda, možda su i zbog tog gubitka prosvjedne energije odlučili da umjesto smjene vlasti zatraže da zajedno s njezinim predstavnicima imenuju devet članova Savjeta REM-a koji imaju zakonsko pravo da imenuju upravne odbore RTS-a i RTV-a. A ti upravni odbori zakonom su ovlašteni da imenuju direktore RTS-a i RTV-a te potom na njihov prijedlog postavljaju urednike programa obiju javnih televizija.

Zakonima je inače propisano da se procedura imenovanja članova Savjeta REM-a obavlja u parlamentu, pa čak i ako bi Vučićevi naprednjaci pristali da ‘zajednička komisija’ definira njegov novi sastav, on bi morao proći zakonsku proceduru na čijem su početku ovlašteni predlagači kandidata za tijela REM-a – od brojnih udruga civilnog društva i savjeta nacionalnih manjina do crkvenih i drugih institucija te zastupničkih klubova. Jesu li primjerice novinarska udruženja spremna prepustiti Vučiću, Dačiću, Đilasu, Jeremiću, Obradoviću i inim vladajućim i opozicijskim liderima da umjesto njih predlažu i biraju članove REM-a i direktore i urednike srpske i vojvođanske javne televizije?

I zahtjev da ‘zajednička komisija’ definira fer i poštene izborne uvjete u sebi sadrži tu uzurpatorsku namjeru da skupina odabranih vladajućih i opozicijskih stranačkih političara intervenira u izborno zakonodavstvo mimo parlamenta i svih drugih institucija i izbornih tijela koja su zakonom ovlaštena da ih donose i realiziraju u svim fazama izbornih procesa.

Srpsko udruženje građana CRTA, inačica ovdašnjeg GONG-a, nedavno je objavilo svoje preporuke za sustavno i cjelovito poboljšanje kvalitete izbornog procesa. Šezdesetak preporuka CRTA je grupirala u pet područja: sprječavanje zloupotrebe javnih resursa, osiguranje ravnomjerne medijske zastupljenosti, vraćanje povjerenja birača i transparentniji izborni proces, zaštita prava birača i unaprjeđenje izborne administracije. Savez za Srbiju načelno je prihvatio preporuke CRTA-e i obećao da će se zalagati za njihovu realizaciju. Nakon što je sada zatražio formiranje ‘zajedničke komisije’ za definiranje fer i poštenih izbornih uvjeta, ponudio se zapravo da umjesto CRTA-e i svih drugih organizacija i institucija koje su zainteresirane i uključene u izborne procese pregovara i dogovora s vladajućima što će se i od CRTA-inih preporuka prihvatiti i provesti u djelo već na sljedećim izborima. Što će se dogoditi ako parlamentarna većina ili Vlada Srbije odluče direktno komunicirati s predstavnicima CRTA-e i prihvate makar dio njihovih preporuka? Hoće li SzS ustrajati na bojkotu izbora ako CRTA odluči sama sjesti za stol s vladajućima i dogovori provedbu svojih preporuka ili ako vladajući samoinicijativno preuzmu njezine preporuke i ugrade ih u izborni proces? Uostalom, Vlada Srbije i zbog pristupnih pregovora s Europskom unijom dobar dio preporuka CRTA-e, koje se ponajprije odnose na prava birača, biračke popise, transparentnost izbora i izbornu administraciju, već intenzivno realizira.

Osim toga, upitno je i bi li SzS-u koji pretendira da bude glavni i najveći opozicijski izborni takmac vladajućima dobro sjela CRTA-ina preporuka o ravnomjernoj medijskoj zastupljenosti svih izbornih kandidata, jer hrvatsko iskustvo ponukalo je GONG da prije šest-sedam godina predloži odustajanje od davanja jednakog televizijskog prostora i vremena svim kandidatima te da predloži da se on dodjeljuje na temelju relevantnih istraživanja o njihovim rejtinzima među biračima kako bi se izbjeglo dosadno i monotono zatrpavanje birača svakakvim predizbornim čudesima i čudacima. Također, CRTA-in prijedlog da se zabrani državnim funkcionerima da sudjeluju u izbornim kampanjama otvara, ako ništa drugo, pitanje zabrane kritiziranja njihova rada u izbornim kampanjama jer im je oduzeto pravo na odgovor, a to bi pak opoziciji oduzelo jedan od ključnih alata za uvjeravanje birača da bi bolje upravljali zemljom od aktualne vlasti.

Zato kad se podvuče crta pod opozicijsko-građanske prosvjede koji su svoj vrhunac navodno doživjeli u subotu u Beogradu, ispada da im je jedina svrha bila da Vučićevi naprednjaci pristanu mimo parlamenta i zakonom propisane procedure podijeliti s njima dio kadrovskog kolača u REM-u i na RTS-u i RTV-u te ih prihvate kao posrednika u tumačenju i preuzimanju prijedloga za poboljšanje izbornog procesa poput ovih koje je predložila CRTA. Stoga nije čudo da je ambasador Norveške u Beogradu Arne Sanes Bjornstad u intervjuu Kuriru, komentirajući opozicijske prosvjede, zaključio da ‘opozicija danas, u suštini, nema program ni viziju šta želi da uradi, osim promene sadašnje vlasti. Bez zajedničkog programa i dogovora šta je to što opozicija nudi drugačije u odnosu na vlast u pogledu ekonomskih, socijalnih i spoljnopolitičkih pitanja, veoma mi je teško da razumem, a još teže da objasnim nekome u Norveškoj koju vrstu alternative oni predstavljaju’. S druge pak strane, dodaje norveški ambasador, ‘Vlada, takođe, predstavlja široku koaliciju koja ponekad može da bude teška za razumevanje zbog različitih izjava nekih ministara, ali oni bar imaju program zasnovan na vojnoj neutralnosti, članstvu u EU i ekonomskim reformama’.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više