Novosti

Kronika

Прoшлoст утичe нa млaдe

Eврoпски дoм Вукoвaр (EДВУ) и нeмaчкa Фoндaциja Фридрих Eбeрт oргaнизoвaли пaнeл: Вишe oд 20 oдстo млaдих припaдa дeснoм aутoритaрнoм и пoпулистичкoм прoфилу

6ae7g2pb7o4qn2p7brjxjog0nct

Evropski dom Vukovar (EDVU) i nemačka Fondacija Fridrih Ebert iz Zagreba organizovali su u Vukovaru seminar i panel diskusiju s mladima na temu ‘Kako se prošlost reflektuje na sadašnjost’. Prema rečima izvršne direktorice EDVU Dijane Antunović Lazić ovo je bila petnaesta u nizu Vukovarskih mirovnih konferencija koje poslednjih pet godina organizuju na Međunarodni dan mira.

Prof. dr Nebojša Blanuša s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu predstavio je rezultate višegodišnjih istraživanja vezanih za sećanja i postsećanja traumatskih događaja u Hrvatskoj i Evropi, odnosno na koji način sećanja na protekle ratove utiču danas na mlade i njihovo političko ponašanje.

- Rezultati su s jedne strane zabrinjavajući, a s druge ohrabrujući. Mladi reproduciraju rascepe koji postoje u starijim generacijama što pokazuje da se sama trauma prelila na njihovu generaciju pa utiče na njihove političke odabire i njihove ideološke orijentacije. Zabrinjavajuće je da više od 20 odsto mladih pripada desnom autoritarnom i populističkom profilu koji se danas pojavljuje po celoj Evropi i on je u osnovi antidemokratski - ističe Blanuša. Dodaje da bi ovakve panel-diskusije trebali slušati oni koji donose odluke i koji su doveli do reproduciranja tih ideja, a to su, smatra, politička klasa i različite nacionalne elite.

- Kod nas dominira naglasak na povijesti ratova, sukoba i stradanja. Te stvari ne treba gurati pod tepih, o njima treba razgovarati, ali s druge strane prošlost se ne sastoji samo od sukoba. Postoje i duge epohe mira, postoje brojni primeri saradnje u prošlosti i treba ukazivati na to. Važno je za mlade ljude da uče i o tim stvarima, a ne da prošlost vide samo kao mesto sukoba i patnje. Treba im dati širu perspektivu kako bi stekli izbalansiraniju sliku i bolje razumevali prošlost, a time i sadašnjost - smatra Boris Stamenić, koordinator programa kulture sećanja u Dokumenti - Centru za suočavanje s prošlošću. Jedan od učesnika seminara i panel-diskusije bio je Uroš Antić, maturant vukovarske Gimnazije i volonter Evropskog doma.

- Pripadnik sam nacionalne manjine u ovom gradu. Podeljenost i negativni uticaji se svakodnevno osećaju, ali mi mladi kroz školu i slobodne aktivnosti nastojimo da te negativne stvari ne utiču na naša prijateljstva - govori Uroš. Ovaj 18-godišnjak je već tri godine član Mreže ‘JU Pis - Mladi ujedinjeni u miru’ koja kroz kampove, seminare i susrete okuplja mlade iz pet gradova: Vukovara, Tuzle, Srebrenice, Gornjeg Vakufa-Uskoplja i Sombora.

Pored mladih iz istočne Hrvatske u panel diskusiji su onlajn učestvovali i mladi iz Novog Sada. Mlade iz obe države danas opterećuju isti ili slični problemi, u prvom redu nemogućnost pronalaska posla ili nastavka obrazovanja, istakla je Blanka Smoljan iz Fondacije Fridrih Ebert. Osvrnula se i na život mladih u Vukovaru koji je opterećen proteklim ratom.

- Mladi koji izlaze van u Vukovaru možda se ne osećaju uvek ugodno u društvu, a bilo je i napada poslednjih meseci. Verujem da moje dete koje živi u Zagrebu neće nikada biti napadnuto zbog načina na koji govori iako ponekad govori ekavicu zbog crtića koje gleda. Mislim da bi ga u Vukovaru neko ipak pogledao malo drugačije. Razumem da je ono što se dogodilo u prošlosti velika trauma za velik broj ljudi i shvaćam da neke stvari ne mogu jednostavno zaboraviti niti treba da ih zaboravljaju, ali naša obaveza je da mladima ponudimo društvo koje neće biti temeljeno na mržnji - poručuje Blanka Smoljan. Predsednica Evropskog doma Vukovar dr. Lana Majer ocenjuje da pomaka u radu s mladima ima, ali da se ti pomaci reflektuju na ličnom nivou.

- U ovakvim diskusijama mladi su ohrabreni da kažu šta misle o prošlosti, da se informišu o tome gde i odakle da traže informacije o prošlosti jer imamo više paralelnih narativa i nekada je za mlade ljude to zbunjujuće. Mislim da je za razvoj njihovog kritičkog mišljenja dobro da se aktiviraju i informišu i da sami stvaraju svoje mišljenje i izraze svoj stav - zaključuje Lana Majer.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više