>

novosti logo

Društvo Društvo

Prosvjednici na Marjanu: Gradonačelniče, ima li nas dovoljno? + FOTOGALERIJA

Oko tisuću građana Splita prosvjedovalo je zbog najave dovoženja teške mehanizacije na Marjan. ‘Ne treba objašnjavati što nam svima Marjan znači. Ovo što su najavili je gaženje zelenog srca grada’, rekla nam je jedna od njih

Nedjelja je ujutro, oko devet i trideset. Nema kiše, a na splitskoj vidilici, gdje bi se za pola sata trebala održati prosvjedna šetnja zbog najave proširenja puteva i dovođenja bagera na Marjan te nerješavanja problema nametnika koji je napao šumu, tek pokoji čovjek sjedi na štekatu kafića.

- Marjan mi je jedino što me veže za ovaj grad. Sve sam jutros odgodio. Pa ako nas i bude samo pet, ja sam svoje napravio - prisluškujemo razgovor dvojice mladića koji sjede za stolom do našega.

Pomalo su razočarani jer nema gužve, nema prosvjednika. No to je Split: južnjački stereotip o rastezljivosti vremena i ovaj se put pokazuje utkanim u obrasce življenja. Desetak minuta prije deset sati stvara se lagana gužva oko vidilice s koje se pruža veličanstveni pogled na grad, a s puteva koji vode do nje nazire se kolona ljudi koji lakim korakom kreću prema vrhu.

Među onima koji dolaze sa sjeverne strane nailazimo na Nikolu Viskovića, umirovljenog profesora s Pravnog fakulteta, poznatog eruditu i borca za zaštitu okoliša.

- Zašto su se ovdje skupili ljudi? - pita profesor Visković nakon što smo mu prišli da ga pitamo za izjavu, misleći da je došao na prosvjed, a ne u uobičajenu jutarnju šetnju.

Objašnjavamo da su se ljudi okupili na Facebooku i da idu na prosvjed zbog najave dovođenja teške mehanizacije na Marjan te nerješavanja problema potkornjaka koji je uočen još prije dvije godine.

- Stabla treba maknuti, ali tako da to ne bude s teškom mehanikom - kaže nam on i dodaje da bi sve ljude koji su došli trebalo angažirati da pripomognu u odvoženju zaraženih stabala.

A upravo je to ono što je anonimni kolektiv okupljen u inicijativu Naš Marjan, koja je organizirala prosvjed, prvo i zatražio. No Damir Grubšić, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje Marjanom, institucije koja godinama gospodari tom park šumom, oštro se protivi ideji. Kako smo već pisali, riječ je o instituciji koja je tek prije dvije i pol godine, među 60-ak zaposlenih, dobila jednog i jedinog šumara.

- Marjan je bolestan, ali postoji tračak nade da će se nakon sječe i odvoženja bolesnih stabala promijeniti struktura šume te uvesti listače - kaže nam profesor Visković, koji kao i ostali stručnjaci smatra kako bi trebalo mijenjati sastav šume u kojoj sada prevladava alepski bor. To je i bio prvotni plan koji zbog godina nebrige nikad nije realiziran.

Među okupljenim građanima, kojih je sve više, nalazi se Ivana Krstulović Opara Baković, pravnica udruge za zaštitu okoliša Sunce, koja je na prosvjed došla s djetetom.

- Sad je jasno da se godinama loše upravljalo Marjanom i građani traže što bržu reakciju. Došla sam da podržim rad Društva Marjan koje već godinama upozorava kako bi se trebalo održivo upravljati park šumom - kaže nam ona.

Pred ‘izlogom trafike’, malim prostorom Društva Marjan, koje je prvo prije tri godine upozorilo na sušenje šume, stvorila se gužva. Kasnije saznajemo da je nekoliko desetaka građana potpisalo pristupnice za učlanjenje u tu udrugu.

- Mogu li biti iskren i beštimati? - pita nas Srđan Cicarelli, koji je na prosvjed došao sa suprugom i djetetom.

- Marjanom upravljaju uhljebi koji rade kontra njega. Treba ga pošumiti i zaštititi za sve generacije koje dolaze. I to tako da više nema gradnje. Samo šuma, beštije i ljudi koji se šetaju - kaže Cicarelli, koji se ipak suzdržao od psovki i dodao kako ‘treba dovesti stručnjake, a ne uhljebe, političare i njihove rođake’.

Marjan treba pošumiti i zaštititi za sve generacije koje dolaze. I to tako da više nema gradnje. Samo šuma, beštije i ljudi koji se šetaju - kaže prosvjednik Srđan Cicarelli

- Treba slušati ove iz Društva Marjan jer će oni najbolje štititi šumu - kaže nam on na odlasku.

Kolona građana polako kreće prema zoološkom vrtu. Nema formalnog vodstva, a anonimni kolektiv je dan ranije poručio da neće davati izjave za novinare. Svoje zahtjeve napisali su na Facebook stranici. Traže, između ostalog, da gradonačelnik osnuje krizni stožer, od Javne ustanove da promjene prioritete i da ne čeka probijanje vlaka, jer dok se one naprave, potkornjak će se već probuditi i zaraziti još više stabala, ali i da se uključivanjem što više stručnjaka ponovo preispita odluka o tome je li potrebno dovoziti bagere u šumu.

U prosvjednoj šetnji je i Duška Boban koja je prije osam godina pozvala građane na prosvjed protiv najave gradnje restorana tadašnjeg gradonačelnika Željka Keruma na plaži Prva voda. Tadašnji prosvjed je okupio oko tri tisuće građana i spriječio gradnju na toj plaži koja se nalazi na sjevernoj strani Marjana.

- Zabrinutija sam nego onda jer se tada radilo samo o jednoj parceli. Sadašnja situacija je mnogo gora jer je riječ o kompletnoj devastaciji obilježja Marjana zbog kojih je on zaštićen kao park šuma i kulturno dobro - kaže Duška Boban.

- Ukoliko se političke strukture ne usprotive gradnji vlaka, zapravo će prešutno odobriti daljnju turistifikaciju i realizaciju privatnih interesa od kojih se svi skupa gušimo - govori nam ona.

Među prosvjednicima smo susreli članove tek dviju stranka: Branimira Urlića iz stranke Pametno i Antu Čikotića iz Mosta. Gradonačelnik Andro Krstulović Opara je ionako već rekao da podupire struku u namjeri gradnje vlaka za izvlačenje zaraženih stabla. A struka je u ovom slučaju, podsjetimo, tek jedan mladi šumar koji je zaposlen u Javnoj ustanovi za upravljanje park šumom.

Kolona građana se penje, teško ih je izbrojati. Procjenjujemo da ih je tu oko tisuću. Dio njih više ne prati zadanu trasu, a putem im se priključuju i neki šetači.

- Šta je ovo? Nekad si mirno mogao šetati po Marjanu - dobacuje u šali jedan on njih.

Popeli smo se do zoološkog vrta. Nema govora organizatora, šetnja je gotova, poruka poslana. Stoga pitamo Gorana Mrdakovića iz Društva Marjan da nam kaže je li zadovoljan današnjom akcijom.

- Zadovoljni smo odazivom. Mislim da bi Grad sad trebao uočiti da je stvarno potrebno mijenjati plan gradnje vlaka. Po tom planu ne mogu preteći potkornjaka - kaže Mrdaković u razgovoru za Novosti i objašnjava kako se potkornjak budi u ožujku.

Tada će zaraziti još više stabala, kaže nam on, a prema predloženom planu, sječa će krenuti tek nakon što se izgrade vlake.

- Čak je i ravnatelj Grubšić izrazio sumnju u efikasnost tog plana - govori aktivist Društva Marjan i dodaje kako pod hitno treba naći metode koje bi ‘pretekle potkornjaka’, poput feromonskih klopki.

To je predložio stručnjak Milan Pernek, koji je nametnika detektirao 2017. godine, kad ga je Javna ustanova angažirala da sazna zašto se stabla suše. Mrdaković smatra da se mora naći manje invazivan način odvoza zaraženih stabala.

- Treba zaposliti dodatne šumare ili angažirati volontere - objašnjava on.

Ostavljamo ga pokraj zoološkog vrta gdje se već polako osipa kolona građana. Na klupi nailazimo na Budimira Lešića, koji je tu sa svojim prijateljima i nekoliko pasa.

- Došli smo prvenstveno zbog inicijative da se poduzme nešto za spas šume - kaže Lešić i dodaje da je zadovoljan odazivom građana.

- I Azra je za Marjan - rekao nam je Lešić dok smo ga fotografirali sa psom.

Za Marjan je i arhitektica Višnja Kukoč.

- Ne treba objašnjavati zašto sam došla i što nam svima Marjan znači. Ovo što su najavili je kao gaženje srca grada, zelenog srca grada - rekla nam je Višnja Kukoč na odlasku.

‘Gradonačelniče, ima li nas dovoljno da pročitate naše zahtjeve?’, poručili su organizatori putem Facebooka nakon završetka skupa i potom dodali: ‘Hvala svima koji su došli. Sad ćemo malo pričekati da vidimo hoće li biti reakcije, a onda nastavljamo s pritiskom.’

1/12