Kada je Srpskom kulturnom društvu Prosvjeta 10. rujna 2015. odlukom vlade Zorana Milanovića konačno vraćena u posjed nekretnina u Preradovićevoj ulici 23 u centru Zagreba, veličine 3066 četvornih metara, koja je prije Drugog svjetskog rata bila u vlasništvu zadruge Srpkinja, članovi i simpatizeri Prosvjete pomislili su da dolaze neki bolji dani i za društvo i za čitavu srpsku zajednicu u Zagrebu. Godinu dana prije toga pravomoćno je okončan dugogodišnji sudski proces, nakon kojeg je Prosvjeti vraćena zgrada na koju je bila upisana kao vlasnik, a koja se nalazi u istoj ulici, na susjednom broju 21. Tih više od 5000 četvornih metara stambenog prostora i vrijednog zemljišta trebali su dati vjetar u krila zagrebačkim Srbima, zajednici koja je devedesetih desetkovana dobrovoljnim i prisilnim odlascima mjerljivim u desecima tisuća, a danas posebno pogođenoj asimilacijom i negiranjem nacionalnog identiteta. No ono što je uslijedilo bilo je dijametralno suprotno velikim očekivanjima. Dolazi do promjene na čelu Prosvjete i podjele u vodećim tijelima društva, pa u protekle dvije godine ništa nije napravljeno kako bi se vrijedna imovina stavila u funkciju, odnosno zaustavilo njeno propadanje. O tome u kakvom su stanju te nekretnine danas svjedoči novoizabrani generalni sekretar Prosvjete Slobodan Živković.
- Što se tiče prostora u Preradovićevoj 21, zatekli smo ga u takvom stanju da nijedna vrata nisu bila zaključana nego širom otvorena, prozori su bili polupani, dio imovine otuđen, radijatori i plinski bojleri poskidani. Krov na tom objektu je u katastrofalnom stanju, prokišnjava na nekoliko mjesta, pa je probio dvije-tri ploče. Struja je priključena, a voda tuda prolazi i velika je opasnost od kratkog spoja i paljevine koja bi tu imovinu dokrajčila. Kada smo krenuli u postavljanje novih brava i osiguravanje prostora od daljnje devastacije, u jednoj smo prostoriji pronašli osobu koja se tamo bespravno uselila. Ne znamo ni kada je to bilo ni kako. Ta osoba koristi i struju i grijanje na tim neispravnim instalacijama, pa i tako može doći do opasnosti za nju i zgradu. Zatekli smo i odvrnutu slavinu iz koje je curila voda, investitor na susjednoj zgradi je probio zidove na našem objektu kako bi kroz njih provukao cijevi… - nabraja Živković.
Protekle su četiri godine otkako je SKD Prosvjeta ušla u posjed zgrade o kojoj govori Živković. Da su se tada barem počele iznajmljivati prostorije, koje su bile u puno boljem stanju, mogli su se ostvariti značajni profiti, koji su mogli biti iskorišteni za rad više od 50 Prosvjetinih pododbora. Umjesto toga, stotine tisuća eura uzeli su neki drugi ljudi, koji ekonomski eksploatiraju zgrade i zemljište na broju 23.
Poseban problem je firma koja koristi prostore u zgradi u Preradovićevoj broj 23 i parking ispred nje, koji iznajmljuje. Oni su u potpuno nelegalnom posjedu i ekonomski iskorištavaju naše vlasništvo – ističe Živković
- Poseban problem je firma koja još uvijek koristi prostore u zgradi na broju 23 i parking ispred nje, koji iznajmljuje. Oni su u potpuno nelegalnom posjedu i ekonomski iskorištavaju naše vlasništvo. Po našim saznanjima, prihod koji se tu ostvaruje je solidan. Mi do tog prostora trenutno ne možemo doći niti mu možemo normalno prići, a kamoli da ga stavimo u funkciju da društvo iz te imovine ostvaruje materijalnu dobit. Po saznanjima koja imamo, jedna pravna osoba je pojedine dijelove tog prostora dala u podzakup, tako da su tamo pediker, jedan majstor koji ima radionicu, parking koji se naplaćuje, skladišni prostori itd. - govori Živković.
Koliki su točno prihodi koje sadašnji korisnici prostora u Preradovićevoj 23 ostvaruju nije točno poznato, ali je poznato da se parking po jednom automobili plaća više od 2000 kuna mjesečno, a da na njemu ima mjesta za 60-ak automobila, pa nije teško izračunati da iznajmljivač samo na parkingu godišnje zaradi oko 200.000 eura. Logično, sadašnji korisnici nisu najsretniji zbog promjene odnosa i plana novog Prosvjetinog vodstva na čelu s predsjednikom Milom Radovićem, potpredsjednicima Sinišom Tatalovićem i Duškom Ljuštinom da ih isele i stave prostor u funkciju pravog vlasnika.
- Po preuzimanju funkcije odmah smo poduzeli mjere kako bismo ušli u posjed. Angažovali smo odvjetničku kuću iz Zagreba i očekujemo da ćemo u nekom kraćem roku doći u posjed te imovine. Nadamo se da će se to dogoditi do kraja godine - kaže Živković.
Članovi Prosvjete i kompletna hrvatska javnost tokom prošle godine svjedočili su previranjima u kojima se bivše vodstvo na čelu sa Sinišom Ljubojevićem pokušalo održati u sedlu, optužujući one koji su ih smjenjivali da to rade kako bi ovladali spomenutim prostorima i na njima zaradili ili ih prodali. Živković takve optužbe smatra smiješnima.
- Da je netko htio prodavati imovinu, samo je trebao nastaviti raditi onako kako se donedavno radilo i onda bi za vrlo kratko vrijeme ta imovina završila u stečaju i na dobošu, a opstanak društva bio bi doveden u pitanje. To je bio osnovni argument prošlog rukovodstva Prosvjete, kojim je pokušalo zaštititi svoje funkcije. Da li su oni sami imali časne ili nečasne namjere u vezi te imovine, pokazuje stanje u kojem smo ih zatekli i neriješeni statusi u vezi s posjedom. O prodaji imovine pod našim vodstvom uopće se ne razmišlja. Mi je želimo staviti u funkciju, da bude na ponos i srpskoj zajednici i samom gradu Zagrebu. Još uvijek razmišljamo kako to napraviti. Postoji ideja da se ovo što se može staviti u funkciju stavi odmah, a druga ideja je da se sve najprije rekonstruira i obnovi. Razmišlja se o formiranju Srpskog kulturnog centra na tom prostoru, jer srpska zajednica u Zagrebu zaslužuje takav reprezentativni prostor s raznim sadržajima - objašnjava Živković.
Dok su trajali sukobi, društvo je dovedeno na rub opstanka, a novom su vodstvu ostavljeni dugovi i kosturi koji stalno ispadaju iz ormara.
- Situacija koju smo zatekli je izuzetno loša, svaki dan se javljaju neke nove financijske, organizacijske i programske obaveze za koje nismo znali. Nama je prvenstveno cilj financijska konsolidacija. Siguran sam da ćemo uspjeti u tom poslu uz pomoć cijele zajednice, ali i naših vjerovnika i dobavljača s kojima pokušavamo dogovoriti prolongiranje plaćanja dok ne nađemo neka financijska sredstva. Dug koji smo zatekli je izuzetno velik za okvire i proračun kojim raspolaže SKD Prosvjeta. Naporedo s rješavanjem dugovanja, društvo mora funkcionisati i u ovoj godini. Svi ljudi u pododborima, svi koji vrijedno rade na očuvanju kulturne baštine Srba, moraju dobiti sredstva za svoj rad - kaže generalni sekretar.
Prije stotinjak godina u Zagrebu je djelovalo 17 organizacija sa srpskim predznakom. Dobrotvorna zadruga Srpkinja, Srpska banka, Srpsko privredno društvo Privrednik, srpska osnovna škola, biblioteka, čitaonica, štamparija, djevojački internat, literarno i pjevačko društvo, zabavište, društvo za posmrtnu pripomoć, akademsko udruženja i akademsko potporno društvo. Sve je to zbrisano nakon proglašenja ustaške NDH, koja je ekonomski uništila, genocidom desetkovala i rasturila srpski narod u Zagrebu i cijeloj zemlji. Poslijeratne su vlasti vrijednu imovinu prijeratnih srpskih udruženja u najvećoj mjeri dodijelile Prosvjeti, kao organizaciji hrvatskih Srba stvorenoj u krilu partizanskog pokreta.
Srpsko kulturno društvo Prosvjeta niknulo je u ratu, 18. studenoga 1944. na oslobođenom teritoriju u ranjenoj Glini, poprištu jednog od najstrašnijih primjera genocidne politike ustaških vlasti. Prvi predsjednik Prosvjete postao je zagrebački profesor Dane Medaković. Osnivanje Prosvjete posebno je pozdravio Srpski klub vijećnika ZAVNOH-a, koji je formiran u Otočcu godinu dana ranije. Devastirani srpski narod u Hrvatskoj nakon rata još je imao snage i političke težine izboriti se i za formiranje Glavnog odbora Srba, koji je trebao postati krovna organizacija srpskog naroda u Hrvatskoj. Međutim, kada su ljudi o Odboru, poput potpredsjednika Vlade NRH Duška Brkića i ministara Stanka Opačića Ćanice i Rade Žigića odlučili ozbiljno shvatiti svoj posao i počeli propitivati zašto se u obnovi zapostavljaju krajevi s većinskim srpskim stanovništvom, koje je podnijelo velike žrtve i u partizanskom pokretu, kojeg bez njih, pogotovo na početku, gotovo ne bi bilo, poslani su na Goli otok, a njihovi nasljednici shvatili su gdje im je mjesto.
Prosvjeta je prestala s radom nakon provale hrvatskog nacionalizma 1971., a formalno je ugašena osamdesetih. Obnovljena je 1990., ali na početku rata prestaje s djelovanjem. Rad društva, uz prozivke iz Beograda i prešutno odobrenje Tuđmana, obnovljen je u teškim okolnostima 1993. godine. Uslijedila je borba za preživljavanje i povrat imovine. I jedno i drugo bili su mukotrpni procesi, ali današnji rad više od 50 lokalnih pododbora svjedoči da se u preživljavanju i razvoju uspjelo. Što se tiče imovine, tu je bilo puno problema, političkih igara i otvorene diskriminacije, ali se u dosta toga uspjelo. Srbima su od koristi bili i politički pritisci međunarodne zajednice da se židovskoj zajednici vrati imovina oteta u ustaškoj NDH, pa kada su je već dijelom vraćali Židovima, morali su i Srbima. Upravo to se dogodilo 2015., kada su uspješno završeni pregovori koje je vodio predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac. Imovina je vraćena, a Srbi su u Zagrebu dobili vrijednost koja mora dati vjetar u jedra opstanku srpske zajednice u glavnom gradu Hrvatske. Na način na koji je Prosvjeta vratila svoju imovinu, uskoro bi se mogla završiti i bitka koju godinama vodi i SPD Privrednik, što bi dodatno ojačalo udruženje koje se bavi stipendiranjem učenika i studenata.
Stavljanje tih nekretnina u funkciju mora pomoći procesu povratka Srba na društvenu i kulturnu scenu Zagreba, kao što izgradnja kulturnih centara koju financira Vlada Republike Srbije u Vukovaru i Kninu mora pomoći tamošnjoj srpskoj zajednici. Danas zgrade u Preradovićevoj odražavaju stanje naroda u ratom opustošenim krajevima kojima prijeti demografska katastrofa. Nadamo se da će na kraju za uspješno obnovljene zgrade i izgrađene kulturne centre u krajevima koji im gravitiraju biti dovoljno građana srpske nacionalnosti da se njima koriste.
