>

novosti logo

Piše T.O.

Protiv manipulacije žrtvama

Nakon šest godina istraživanja, Documenta je po prvi put predstavila dio podataka o stradanjima u proteklom ratu na području zapadne Slavonije. Riječ je o dijelu popisa kojim se želi stati na kraj političkim manipulacijama brojem žrtava

Slavonska Požega, Pakrac, Daruvar, Virovitica, Grubišno Polje, Nova Gradiška, Podravska Slatina i Orahovica bivše su općine zapadne Slavonije na čijem području su istraživači i istraživačice Documente – Centra za suočavanje s prošlošću bilježili podatke o stradanju u prethodnom ratu. Ovo šestogodišnje istraživanje naposljetku je rezultiralo objavom privremenih podataka o ljudskim gubicima građana Hrvatske s tog područja koji su zbog rata do kraja 1995. godine poginuli, ubijeni ili nestali. Preliminaran popis, koji trenutno broji 2183 žrtava, svojevrstan je poziv svim zainteresiranim osobama, koje imaju saznanja o smrtno stradalima i nestalima da ih podjele s istraživačima, poručuju iz Documente.

- Kada smo prije 10 godina osnovali Documentu, računali smo s time da će državne institucije sastaviti popis ljudskih gubitaka koji je potreban svima nama i kojeg dugujemo žrtvama i njihovim obiteljima. Budući da institucije nisu poduzele potrebne korake, odlučili smo se upustiti u taj posao – objasnila je Vesna Teršelič, voditeljica Documente, na današnjem prvom javnom predstavljanju podataka koje je održano u Zagrebu. Teršelič je tom prilikom još jednom pozvala institucije da objave svoje podatke kako bi se postojeća lista od 2183 žrtava mogla što vjerodostojnije korigirati.

Slaven Rašković, koordinator istraživačkog programa Documente, kazao je kako je ovaj popis jedan od prvih korak u dokidanju ideoloških i političkih manipulacija žrtvama kojima učestalo svjedočimo.

- Političarima iz Hrvatske i Srbije su konstantno puna usta brige o nestalim osobama, dok istodobno u praksi međusobno ne dijele podatke kojima bi se mogla rasvijetliti sudbina žrtava – istaknuo je Rašković te dodao kako se prikupljeni popis žrtava neće dijeliti zbog mogućnosti napada i manipulacija, već će mu se moći pristupiti na zahtjev.

Documentino istraživanje, čiju je realizaciju, među ostalima, financijski potpomoglo Srpsko narodno vijeće, temelji se na različitim izvorima – od registra i arhiva, do 6150 intervjua koje su istraživači vodili s članovima obitelji žrtava ili njihovim prijateljima, susjedima i znancima.

- Iako smo se u početku očito neopravdano bojali da će nas dobar dio ljudi odbiti, na kraju je tek oko 0,1 posto njih odlučilo da neće sudjelovati u istraživanju. To je najbolji znak da smo obavili jako dobar posao – kazao je Rašković te dodao kako je istraživanjem ustvrđeno da su tokom svih ovih godina bile najmanje istražene civilne žrtve rata hrvatske nacionalnosti.

S obzirom da su podaci koje Documenta trenutno posjeduje još uvijek nepotpuni i u određenoj mjeri manjkavi, što proizlazi iz malog broja i loše kvalitete izvora za pojedine skupine žrtava, istraživači su se u ovoj fazi zadržali samo na osnovnim statističkim pokazateljima do sada registriranih žrtava na području zapadne Slavonije.

- Od ukupno 2183 registrirane osobe koje su poginule, ubijene ili nestale, njih 85 posto su muškarci, a 15 posto žene. Kada je riječ o statusu, za 50 posto od ukupnoga broja žrtava smo utvrdili da su pripadali različitim vojnim ili policijskim formacijama na obrađenom području, odnosno da su bili vojnici ili policajci. 37 posto žrtava, odnosno njih 812 bili su civili. Za 7 posto žrtava smo iz različitih izvora dobili drugačije informacije o njihovu statusu, odnosno riječ je o onima za koje se pojavljuje i vojni/policijski i civilni status te zasad ne možemo sa sigurnošću razriješiti takve dvojbe, dok za 6 posto žrtava nemamo podatke o statusu. Prema za sada dostupnim podacima među poginulim, ubijenim ili nestalim građanima Hrvata je 872, Srba 641, zatim 29 Čeha, 18 Mađara, 14 Talijana, 6 Jugoslavena, 3 Muslimana/Bošnjaka te po jedan Albanac, Libijac, Nijemac, Rom i Slovenac – objasnio je Tomislav Fresl, jedan od istraživača.

Preliminarni rezultati istraživanja sutra će biti predstavljeni i u Pakracu, nakon čega će istraživači posjetiti još jednom okolna sela kako bi se mogli nadopuniti postojeći rezultati. Iz Documente pozivaju sve one koji imaju bilo kakve izvore ili saznanja o žrtvama s ovog područja da im se obrate kako bi do kraja ove godine uspjeli objaviti potpuni popis. Terenska istraživanja trenutno se provode i u Lici, nakon čega će se nastaviti u Dalmaciji. Ukoliko sve bude išlo po planu, Hrvatska bi do kraja 2017. tako mogla dobiti potpuni potpis svih žrtava rata koji se vodio od 1991. do 1995. godine.

1/1