Izbori za manjinska vijeća i predstavnike trebali bi se održati shodno zakonskim propisima, zaključili su članovi Savjeta za nacionalne manjine RH na sjednici održanoj 11. februara. Od Vlade su zatražili da se izbori održe treće nedjelje u maju, kako to predviđa Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave.

Član Savjeta Darko Šonc podsjetio je da Zakon o izboru članova predstavničkih tijela lokalne i područne samouprave predviđa da i manjinska vijeća i predstavnici budu birani treće nedjelje u maju, što bi ove godine bilo 17. maja.

- To je urađeno samo na prvim izborima 2003., dok su se kasnije datumi izbora prebacili u ljeto. Zbog toga bi Vlada te izbore trebala raspisati do 17. aprila. A ne samo što termin i 40 posto manje biračkih mjesta utječu na izlaznost koja je na prošlim izborima bila 12 posto, što je otprilike postotak koji se bilježi na lokalnim izborima, nego se javljaju i problemi zbog toga što se vijeća moraju konstituirati u roku od 30 dana od objave rezultata, usred sezone godišnjih odmora - rekao je Šonc.

Da je pitanje biračkih mjesta ključno, ocijenio je veliki broj članova Savjeta, ističući da mnogi birači do njih moraju putovati i do 30 kilometara, što ih u startu obeshrabruje. Osim toga, čulo se i mišljenje, kasnije pretočeno u zahtjev Vladi, da se osiguraju sredstva za izbore, s obzirom da te izbore financiraju općine gradovi i županije, a mnogi od njih kažu da za to nemaju novac.

Zamjenik ministra uprava Boris Milošević naglasio je da se Ministarstvo uprave priprema za izbore.

- Osim toga, vijeća će se birati ne samo u općinama gdje ima 200 pripadnika nacionalnih manjina, nego i tamo gdje njihov postotak premašuje 1,5 posto, što na prethodnim izborima odlukom Vlade nije primijenjeno - rekao je Milošević.

- Zbog velikog broja općina s malim brojem stanovnika, nepridržavanjem odredbe o pravu na vijeća tamo gdje manjine imaju 1,5 posto stanovništva, samo Srbi su izgubili najmanje 50 vijeća - rekao je za ‘Novosti’ potpredsjednik Savjeta Veselko Čakić.

Savjet je u sklopu javne rasprave razmotrio manjinsku inicijativu ORaH-a i u zaključcima koje će poslati stoj stranci ocijenio da je taj prijedlog apsolutno neprihvatljiv. Prema riječima predsjednika Savjeta Aleksandra Tolnauera, inicijativa ORaH-a ne korespondira ni s dostignućima koja postoje unutar postojećih zakona, niti s intencijom politike koju Savjet i manjinska vijeća, udruge i ustanove vode, a to je integracija manjina u hrvatsko društvo. Konačno, on ne artikulira ni interese manjina - rekao je Tolnauer.

- Od osam točaka te inicijative opravdane su samo dvije ideje, ona o provođenju dvojezičnosti i sprečavanju da pitanja u vezi manjina i njihovih prava budu teme referenduma - kazao je predsjednik Savjeta i dodao da ti prijedlozi pokazuju da su ih pisali ljudi koji nemaju veza s manjinama ili ako dolaze iz manjina, nisu zadovoljni svojim gubitničkim statusom unutar svojih zajednica, pa svoje interese žele ostvariti kroz stranke.

- Manjine u Hrvatskoj ne mogu biti etničke grupe, kako to predlaže OraH, jer se radi o dijelovima naroda koji žive izvan svojih matica. Prijedlog o preustroju Savjeta i strožoj kontroli financiranja kako bi se izbjegao sukob interesa pokazuje totalno nerazumijevanje jer članovi Savjeta moraju biti priznati unutar svoje manjine, pa tako i putem članstva u nekoj udruzi ili ustanovi, a ne da budu dovučeni s ulice jer takvi svakako ništa ne znaju - rekao je Tolnauer, dok se u raspravi čulo i da se na raspodjelu sredstava tuže oni čiji programi nisu zadovoljavali kriterije da ih dobiju.

- U godini uoči izbora takvih prijedloga stranaka koje će se tek sada baviti manjinskim pitanjem bit će sve više - rekao je član Savjeta i saborski zastupnik Mile Horvat, dok su pojedini članovi Savjeta inicijativu ORaH-a nazvali ‘katastrofom’ i ‘diletantskim uratkom’ te se upitali da li takvim prijedlozima treba davati ikakvo značenje.

Savjet je donio zaključak da će Vladi uputiti inicijativu za izmjenom zakona kojima bi se uredila neregulirana problematika statusa predstavnika nacionalnih manjina.

- Sadašnji status predstavnika ne korespondira s onim što bi oni trebali raditi i s pravima koja im daje Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina po kojem su oni ravnopravni s vijećima. Štoviše, kako oni nisu pravne osobe, računi koje otvaraju za svoje aktivnosti, mogu biti podložni ovrsi - rekao je Tolnauer.

Iako je Koordinacija za nacionalne manjine Gradske skupštine Grada Zagreba predložila izmjene Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i Zakona o registru vijeća, koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina kako bi se predstavnicima osigurao status koji imaju, Savjet je zaključio da nisu potrebne izmjene zakona veća već njihova primjena, što će, kako su najavili, ponovo zatražiti od Vlade i Ministarstva uprave.

Savjet je na znanje primio i podatak da je na javni poziv za sufinanciranje programa kulturne autonomije nacionalnih manjina za 2015. godinu iz područja informiranja i izdavaštva, kulturnog amaterizma i manifestacija, bilateralnih sporazuma i ugovora, prijavljeno 1.358 programa, što je nešto manje nego lani kad su stigla 1.364 programa.

- Sredstva koja su zatražena iznose 59.715.552 kune, što je za 9,83 posto manje nego lani kad je zatraženo 66 milijuna - rekao je Tolnauer, dodavši da će za raspodjelu biti dostupno samo 35 milijuna kuna. Prijave je podnijela 101 udruga i ustanova s 249 organizacijskih oblika - podružnica, podobora, matica i kulturno-umjetničkih društava, što je 6,49 posto manje nego lani.

- Komisija nije prihvatila prijave koje su stigle nakon roka, a među 24 podnosioca koji su se prvi puta javili, 11 njih ne zadovoljava uslove, bilo da se radi o vijećima čiji rad Savjet ne financira, bilo da njihova aktivnost nije povezana s manjinama - rekao je Tolnauer, dodajući da će odluka o raspodjeli biti obnarodovana u aprilu.

- Odluka je vezana uz Zakon o proračunu jer udruge moraju predati izvješća do kraja februara, a tek onda se na osnovu kriterija, programa i izvještaja može predložiti odluka za 2015. - kazao je Tolnauer u razgovoru za ‘Novosti’.

Savjet je informiran i da je šef Sabora Josip Leko prihvatio pokroviteljstvo nad projektom ‘Nacionalne manjine u demokratskim uvjetima’ na temu ‘Ostvarivanje prava nacionalnih manjina u uvjetima krize’ o čemu će se tokom maja i juna u Puli i na Brionima održati seminari.