Novosti

Filmska kritika

Put u nepovrat

Eduard Galić, "Šesti autobus" (2022.): Drama o stradanju Vukovara i autobusu s ranjenicima čija se sudbina do danas ne zna

Large filmska

Scenarij "Šestog autobusa" odbija crno-bijelu podjelu na dobre Hrvate i zle Srbe

Eduard Galić najplodniji je hrvatski režiser pokretnih slika. Na popisu njegovih filmskih, televizijskih i video radova stoji čak 90 naslova, od kojih je većinu ostvario za Televiziju Zagreb (odnosno Hrvatsku televiziju) kao i za Televiziju Beograd, a čitatelji poznije dobi lako će se sjetiti naslova nekoć popularnih TV-serija kao što su "Dnevnik Očenašeka", "Dimitrije Tucović", "Nikola Tesla", "Svetozar Marković", "Nepokoreni grad"… Sve su to djela 86-godišnjeg Galića koji je karijeru počeo zanimljivim kratkim dokumentarnim filmovima, među kojima su dva zaista moćna – "Đurđica Bjedov ili o sreći" (1970.) i "Majka Božja Letnička" (1972.), ali i njegov dugi igrani kino debi, "Crne ptice" iz 1967., impresivno je djelo. U vrhunce Galićeva opusa spada i TV-serija "Putovanje u Vučjak" po Krleži iz 1986., ali kako je bio i jedan od onih koji nisu odoljeli nacionalističkom zovu ranih 1990-ih, potpisao je i neke grozne naslove poput video produkcije "Sokak triju ruža", prema Araličinoj priči. Činilo se da se umirovio 2008. dokumentarnom TV-serijom "Heroji Vukovara", no deset godina kasnije izronio je prvim svojim dugim kino filmom nakon više od 30 godina, ostvarenjem "Za ona dobra stara vremena" nastalim prema scenariju i u produkcija sina Dominika. Film je sukladno temi i likovima imao stanovitu dozu mladalačke energije i natruha režijske modernosti, a četiri godine poslije otac i sin predstavili su ambiciozno zamišljen projekt o stradanju Vukovara – "Šesti autobus".

Olakotna okolnost za svakog tko se igranofilmski laća zahtjevne teme bitke za Vukovar, njezinih uzroka i posljedica te tragova koji su ostali do danas, jest činjenica da je o tome snimljeno malo filmova i da se svi osim jednog kreću u rasponu od slabog do lošeg. Drugim riječima, nije neki kunst napraviti bolji film s temom Vukovara od dosad snimljenih. Podsjetimo, 1994. nastali su mlaki i mediokritetski "Vukovar se vraća kući" Branka Schmidta i artistički ambiciozni, ali izvedbeno uglavnom nevješti "Vukovar poste restante" Bore Draškovića, opterećen velikosrpskom perspektivom neuvjerljivo skrivenom iza tobože jugoslavenske agende. Jakov i Dominik Sedlar 2003. dotaknuli su temu vukovarskog stradanja jednim od najmanje loših filmova Sedlara oca, "Milost mora", uspjevši se vinuti do donekle prolazne ocjene, što se nikako ne može reći za završni uradak Fadila Hadžića – "Zapamtite Vukovar", kojim se 2008. zaslužni autor vratio na postavke groznog hrvatskog državotvornog filma 1990-ih. Znakovito, jedini doista dobar film s temom Vukovara, "Harrisonovo cvijeće" iz 2000., djelo je francuskog autora Élieja Chouraquija s nizom anglofonih zvijezda u glavnim ulogama.

Ostvarenje oca i sina Galića bavi se jednim segmentom tragedije Vukovara, navodno nestalim šestim autobusom upućenim na Ovčaru s ranjenicima iz vukovarske bolnice. Priča se odvija na dvije vremenske razine, sadašnjoj, smještenoj u 2008., i prošlosnoj, 1991., a povezuje ih lik mlade američke novinarke "našeg" porijekla (Zala Đurić) koja želi saznati što se dogodilo s naslovnim autobusom, pri čemu joj je glavni izvor mladoliki branitelj (Marko Petrić). Scenarij odbija crno-bijelu podjelu na dobre Hrvate i zle Srbe, i to je najbolje što se o njemu može reći, jer pun je tvrdih dijaloga i papirnatih likova kojima uglavnom slabo poznati glumci najčešće ne uspijevaju dati životnost. Tajna koju krije lik novinarke suviše je slaba da bi imala željeni dramaturški impact, a generalna režija bezlična, što osobito dolazi do izražaja u erotskoj sceni lišenoj svake erotičnosti, iako su njezini akteri mladi i lijepi glumci kakvi su Đurić i Petrić. Ipak, našavši se u opisanom, vrlo nezahtjevnom kontekstu, "Šesti autobus" postao je najbolji hrvatski film o Vukovaru, što dakle treba pročitati kao najmanje slab.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Kultura

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više