Novosti

Politika

Rabljena sedmica: Afro Plenković

Premijer je odabrao pravi trenutak, nema bolje prilike od Dana državnosti, tog podsjetnika na neuspjeli projekt državne neovisnosti, da se Hrvatsku, umjesto s nekad žuđenom i idealiziranom Evropom, odmjeri sa siromašnijom Afrikom

Al75iamhye8mrlbtdc5p4xis15d

A kakav je standard premijera u Hrvatskoj? – Andrej Plenković (foto Sanjin Strukić/PIXSELL)

Usporedba

Andrej Plenković ostat će Mitar Mrkela hrvatske politike, navodni talent čiju će karijeru obilježiti strašan ponor između očekivanja i realizacije. Ovo pišemo u tjednu kad se aktualni premijer predbilježio na ulazak u Hall of Shame ne toliko blesavom koliko glupom izjavom o demografiji i Africi. Čestitajući Dan državnosti, prosipao je pred predstavnike medija uobičajenu hadezeovsku nacionalističko-sentimentalno-blefersku bižuteriju o povijesnoj odluci o samostalnosti, kardinalu Stepincu i neophodnom jačanju institucija. Istup se razvijao po svim pravilima zamornih prazničnih izjava u kojima mnoštvo riječi prikriva manjak sadržaja, kad je odjednom skrenuo. Na loša demografska kretanja: ‘Taj trend je svojstven mnogim zemljama u Europi upravo naše veličine, to je jedno od temeljnih pitanja i jučer smo dijelom o tome govorili, imate ogromne plus demografske trendove u zemljama Afrike i Srednjeg istoka gdje je sasvim drugačija situacija, tamo je takvo siromaštvo da bi svi vapili da imaju standard kakav je u Hrvatskoj.’

Bio je to istinski dirljiv trenutak, 27 godina nakon što se Hrvatska otisnula u nimalo uspješnu državnu avanturu, uz učestalo zazivanje Evrope kao dalekog uzora, hrvatski se premijer hvali superiornošću nad siromašnijim kontinentom. Dan kasnije, Vlada je šefa pravdala izvlačenjem iz konteksta, tj. njezina je ekipa zadužena za odnose s javnošću tumačila kako on nije uspoređivao hrvatski standard sa standardom afričkih zemalja, nego je pričao o demografskim izazovima. Šteta što nisu iskoristili priliku objasniti svome šefu kako nisu sve afričke države jednako nerazvijene i kako je svaka generalizacija glupa. No da im generalizacije smetaju, ne bi bili u HDZ-u.

Čestitka

Osim po premijerovim glupostima, ovogodišnji Dan državnosti pamtimo i po čestitci objavljenoj na Vladinu Facebook-profilu, upućenoj ‘svim hrvatskim ljudima’, a potom Hrvaticama i Hrvatima. Ne treba od HDZ-ove Vlade očekivati razvijanje državnog koncepta u kojem bi se svi ljudi osjećali ravnopravnima, ali nije li jednostavnije i razumnije čestitku uputiti građankama i građanima?

Branitelji

Ima aktualna Vlada još inovacija. Za pet mjeseci otkako je, na krilima revolucionarnog zanosa resornog ministra Tome Medveda kao predstavnika šatoraša, donesen novi zakon o braniteljima, čak 8490 osoba zatražilo je priznavanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida po osnovi bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti kao posljedice sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Podatak je prijestolnička štampa službeno dobila od Ministarstva branitelja, a ono se pohvalilo da je dosad kompletiralo 4239 predmeta ‘koji se redovito upućuju na procjenu’. Ministarstvo se diči i dobrim planiranjem, broj podnesenih zahtjeva je, naglašavaju, ‘u skladu s očekivanjima i zbog činjenice da hrvatski branitelji proteklih 12 godina nisu mogli podnositi zahtjeve na temelju bolesti, kao i da je nakon 1. siječnja 2006. godine izvan zakonskog roka podneseno oko 7000 zahtjeva za utvrđivanje statusa HRVI-ja koji su u upravnom postupku odbijeni, odnosno odbačeni upravo zbog toga što su podneseni izvan roka’. U prijevodu s birokratskog rječnika, dvadeset i tri godine nakon rata, Plenkovićeva će vlada preuzete obaveze prema šatorašima otplatiti zbrinjavanjem novoregrutiranih u ionako prekobrojnu armiju zaslužnika i ratnika. Ostajte ondje.

Prepucavanje

Plenković i Kolinda Grabar-Kitarović, aktualna predsjednica, nastavili su besmislenu prepirku. On je kroz usta Branka Bačića poručio da bi se ona do jeseni trebala izjasniti hoće li se kandidirati za predsjedničke izbore naredne godine. Ona se, kroz usta neimenovanog člana HDZ-a, zapitala zašto bi se sada izjašnjavala o kandidaturi. Izjasnit će se kad to poželi, ionako je u stalnoj kampanji. Ostanu li na sadašnjim pozicijama, nije daleko dan kad će se Plenković i Grabar-Kitarović svađati zbog boje oblaka ili rezultata Druge nogometne lige. Idu u tom smjeru.

Amerikanci

Castleton Commodities Int. zove se američka tvrtka koja je u ožujku hrvatskoj vladi poslala pismo namjere o sudjelovanju u otkupu dionica Ine od mađarskog MOL-a. Amerikanci su se pojavili u hrvatskim životima nakon što je prodaja Ine zainteresirala ruski Rosnjeft, što znači da ni ova eventualna promjena vlasništva u jednoj, nominalnoj hrvatskoj firmi neće proći bez najjačih država čiji su veleposlanici nedavno komentirali i slučaj Agrokor. U prijestolničkoj štampi čitamo pohvale o financijskoj stabilnosti američke kompanije, ističe se da dnevno trguje s dva milijuna barela nafte na tržištu kapitala. No čak i fascinirana prijestolnička štampa opaža: ‘Neosporno je da imaju financijsku snagu sudjelovati u transakciji koja se procjenjuje na otprilike 1,5 milijardi eura, ali svojim znanjem ne mogu pojačati osnovno poslovanje Ine, a to je proizvodnja i istraživanje.’ Moćna se američka firma naime dosad nije zamarala tim poslovnim aktivnostima, njihovi poslovi nisu imali veze s onim čime se bavi Ina, ali sada su odlučili okrenuti stranicu u poslovnim knjigama. Očito žele obuzdati širenje Rusa u ovoj zoni. A s Inom što bude.

Šutnja

Na jednom YouTube kanalu oglasio se Tomislav Karamarko intervjuom dugim oko dva i pol sata. Tako je prekinuo dugu medijsku šutnju; nažalost, učini se nekad da su pohvale šutnji, poput one koja je uspoređuje sa zlatom, nastale nakon slušanja Karamarkovih govora i intervjua. Bivši lider HDZ-a poželio je orbanizaciju Hrvatske, ne baš afirmativno govorio o Milijanu Brkiću – nije ga oduševio ‘svojom ulogom’, hvalio ministarski rad Zlatka Hasanbegovića, objašnjavao kako je upoznao Josipa Manolića, negirao suradnju s Udbom… Ukratko, bio standardno zamoran s dodatkom neprikrivene nade u prijenos orbanističkog fanatizma s ove strane granice.

Osmina

S maksimalne tri pobjede, Hrvatska se plasirala u osminu finala Svjetskog prvenstva u nogometu. Dok nastaje ova rubrika, nacionalna je reprezentacija u ne baš najjačem sastavu pobijedila Island sa 2:1. Hrvatska je, kao što je poznato, već ranije osigurala plasman u nastavak natjecanja pa je selektor Zlatko Dalić izveo nešto šareniju momčad. U nedjelju, reprezentacija igra protiv Danske. Iz hrvatske se grupe u osminu finala plasirala i Argentina, nakon što je jedva sa 2:1 pobijedila Nigeriju.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više