Novosti

Politika

Rabljena sedmica: Andrej Sanader

Premijer Andrej Plenković prvo je najavio radove na Pelješkom mostu, a potom dao gradu Splitu na upravljanje bivšu vojarnu Dračevac. Sve to desetljeće nakon što je premijer Ivo Sanader drugi put svečano otvorio radove na Pelješkom mostu, a potom dao gradu Splitu na upravljanje bivšu vojarnu Dračevac. Sad čekamo Plenkovićevu ostavku, a poslije kako bude

4h93t3o3g512wa7alwumtav026n

Dvaput je dvaput – premijer u Splitu (foto Miranda Čikotić/PIXSELL)

Dvaput

Fata je Fata, al’ dvaput je dvaput – frazi iz prastarog vica udahnut je u Republici Hrvatskoj novi život zahvaljujući maestralnom potezu premijera i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića: prošloga je tjedna Splitu na upravljanje dao zapušteni prostor bivše vojarne Dračevac. U PR-om nadahnutim člancima spominjalo se da prvi čovjek Vlade Splitu donosi dvije milijarde kuna – riječ je uglavnom o novcu poreznih obveznika i zato bi umjesto ‘donosi’ primjerenija riječ bila ‘vraća’ – a posebno je isticana spomenuta bivša vojarna u čijim će se razvaljenim odajama voljom mudrih gradskih vlasti, predvođenih gradonačelnikom i Plenkovićevim stranačkim kolegom Androm Krstulovićem Oparom, urediti Prometni centar i tehnološki park. Dio će pripasti i tradicionalno pohlepnoj Crkvi, točnije Splitsko-makarskoj nadbiskupiji. Devet godina ranije, polovicom siječnja 2009., premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader povukao je maestralan potez: Splitu je na upravljanje dao zapušteni prostor bivše vojarne Dračevac. Voljom mudrih gradskih vlasti, predvođenih gradonačelnikom i Sanaderovim stranačkim kolegom Ivanom Kuretom, na Dračevcu je trebao osvanuti tehnološki park. No u petogodišnjem ugovorenom roku Split nije realizirao planirano pa je Dračevac vraćen državi da bi Plenković imao što darovati Opari. Aktualni premijer uspješno nastavlja hodati stazama kralja političkog blefa u Hrvatskoj, nedavno je govorio o početku radova na Pelješkom mostu – Sanader ih je dvaput svečano otvorio – sada je reprizirao dodjelu Dračevca Splitu. Čekamo ostavku, a potom što bude.

Muzika

I u ovoj natuknici smo u Splitu. Tamošnji dan zaštitnika grada svetog Duje proslavljen je koncertom nekad popularnog škotskog benda Simple Minds na Žnjanu. Ne samo što je splitski gradonačelnik njihov veliki obožavatelj nego je, čini se, ljubav obostrana. Članovi benda na svome Facebook profilu objavili su da su u Splitu bili ‘zahvaljujući energiji i viziji gradonačelnika Andre Krstulovića Opare’ koji je, pišu, ‘odrastao u bivšoj Jugoslaviji koja je bila komunistička zemlja. Kao rezultat toga, Andro i njegovi kolege nisu uvijek imali pristup live rock glazbi koju vole i koja im je toliko značila. Je li to bilo do financija ili samo loše sreće, nije bitno’, stoji u objavi. Šteta što im gradonačelnik neće objasniti kako su osamdesetih, za vrijeme komunističke Jugoslavije, u Splitu nastupali Dire Straits i to na vrhuncu popularnosti. Sada, okupani svjetlima slobode, Splićani slušaju ocvali Simple Minds.

Lex

Doajeni nezamjeranja političkim autoritetima ili, kraće, hrvatski ustavni suci – kako bi se i zamjerali pokroviteljima svojih karijera? – ocijenili su ustavnim Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, poznatiji kao Lex Agrokor. Postupak ocjenjivanja pokrenuli su zahtjevi ‘više predlagatelja’, saopćio je Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda. I nastavio: ‘Ustavni sud je utvrdio da je hitnost donošenja ovog Zakona bila opravdana. Što se tiče prigovora Ivice Todorića, valja reći da je Zakon izglasan većinom svih saborskih zastupnika. Taj je prigovor irelevantan’, rekao je prvi među hrvatskim ustavnim sucima te pojasnio kako su u procesu odlučivanja pribavili pet očitovanja Vlade, stručno mišljenje s Katedre za ustavno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta i zaključili da država ima obavezu angažirati se u održavanju pravednog socijalnog poretka. A u slučaju Agrokor, prema Ustavnom sudu, država je morala otkloniti opasnost po socijalni sustav i opasnost od destabilizacije cijelog hrvatskog gospodarstva jer se kriza ‘osim na tvrtke, mogla preliti i na bankarski sustav’. Toliko o Agrokoru ovoga tjedna u ovoj rubrici.

Sinkopa

Tomislavu Horvatinčiću sudit će se ponovno jer mu je zadarski Županijski sud ukinuo oslobađajuću presudu Općinskog suda u Šibeniku za pomorsku nesreću izazvanu 6. kolovoza 2011. godine u kojoj su poginuli supružnici Francesco i Marinella Salpietro iz Padove. Sud smatra kako je šibenska sutkinja Maja Šupe počinila bitne povrede kaznenog postupka ‘jer su razlozi za oslobađajuću presudu u znatnoj mjeri proturječni’. Kako čitamo, ‘sutkinja je posebno bila proturječna kad je prihvatila sinkopu, odnosno privremeni gubitak svijesti kao razlog zbog kojeg je oslobodila Horvatinčića’. U novom će se postupku Horvatinčiću suditi pred potpuno izmijenjenim sudskim vijećem, što znači da Šupe neće ponovno dobiti priliku pokazati što zna. Već tokom suđenja brojnim je medijima bilo jasno da ono neće dobro završiti i Županijski je sud sada samo potvrdio točnost slutnji. Godine prolaze, presude nema.

Amandman

Novi val sukoba u SDP-u potaknuo je amandman Arsena Bauka. Usvojen je na Glavnom odboru s tijesnom većinom, a zabranjuje kandidaturu za vodeće funkcije u stranci članovima koji se nisu odazvali na 50 posto sjednica stranačkih tijela. Na ovaj je način Bauk, navodno, htio osujetiti kandidaturu Ranka Ostojića za predsjednika splitsko-dalmatinskog SDP-a, no potaknuo je na ostavku Gordana Marasa, potpredsjednika Kluba zastupnika. On se deklarirao zgroženim ‘s duboko nedemokratskom logikom koja, nažalost, dobiva prostor u našoj stranci’. Spasonosno rješenje ponudio je Peđa Grbin. Sjetio se da Bauk nije član Glavnog odbora pa nije ni imao pravo podnositi amandmane. Osim toga, protiv Baukove umotvorine je i Zlatko Komadina, moćan član svite Davora Bernardića, predsjednika stranke, koji se nije oglasio. U dijelu javnosti, naročito na desnici, popularno je poistovjećivanje SDP-a s nekadašnjim Savezom komunista, što nam se čini neumjesnim. Ovakav SDP ne bi osvojio vlast ni da je jedina stranka.

Ovrha

Imamo još sličica iz stranačkog života. Iz Živog zida, trenutno najbizarnije pojave u parlamentarnoj opoziciji, stiže prijedlog da se njihove zastupnike koji promijene stranku kazni s dva milijuna kuna. Prijedlog je autorsko djelo Ivana Pernara poznatog po nizu spektakularnih otkrića – ono o nepostojanju novca ipak je nenadmašno – a interesantan je i zbog izražene namjere da se eventualne vjerolomnike ovrši premda je Živi zid isklijao iz borbe protiv ovrha. Dosta smo čitali i o kreditu od 515 tisuća kuna koji je Ivan Vilibor Sinčić, prva stranačka cigla, podigao u Erste banci da bi kupio stan, premda je prije četiri godine govorio kako stan neće kupiti dok to ne bude mogao učiniti svatko u Hrvatskoj. Sinčić premijer, a Pernar predsjednik? Čini se kao logična i zaslužena razvojna etapa hrvatskog puta u propast.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više