Novosti

Politika

Rabljena sedmica: Božićna čarolija

Predbožićna sedmica u Hrvatskoj: podrška Trumpu, vjeroučitelj poziva na likvidacije, vjerovnici nezadovoljni prijedlogom Agrokora, ministarstva, gradovi, županije i HAZU na dugoj listi nenamjenskih potrošača budžetskog novca… Sumnjamo da bi i konsenzualno djelovanje svih bogova na nebu pomoglo ovoj zemlji

Gn45jbqpcqtq20s1uf29iuvjgk7

Božić vam je vjerojatno izašao na nos... (foto Sanjin Strukić/PIXSELL)

Trumpisti

Hrvatska politika ima rijedak dar za pravljenje gluposti čak i tamo gdje ih je relativno lako zaobići. Primjer: ostala je suzdržana prošlog četvrtka na izvanrednom zasjedanju Opće skupštine UN-a o rezoluciji o statusu Jeruzalema. Prema objašnjenju Ministarstva vanjskih poslova, suzdržanost je posljedica uvjerenja da status Jeruzalema trebaju riješiti Izraelci i Palestinci izravnim pregovorima, a ne Ujedinjeni narodi. Što bi bilo smisleno da najnovija kriza nije nastala odlukom Donalda Trumpa, vjerojatno najbizarnije figure na mjestu predsjednika SAD-a, u inače iznimno oštroj konkurenciji, da Jeruzalem proglasi glavnim gradom Izraela, što je ogorčilo Palestince. Rezoluciju koja poziva SAD da odustane od preseljenja veleposlanstva iz Tel Aviva u Jeruzalem podržalo je 128 članica UN-a, a protiv su, osim SAD-a i Izraela, bili Honduras, Gvatemala, Togo, Maršalovi Otoci, Mikronezija, Palau i Nauru. Hrvatska se našla među 35 suzdržanih država u društvu Argentine, Australije, Meksika, Kanade… Ukratko, svrstala se nasuprot većine država EU-a. Iz Ureda predsjednice države poručili su kako je MVP objasnio taj potez i ona nema što dodati. Očito je i njoj i MVP-u bilo neugodno reći da se radi o tradicionalnom balansiranju nezrele politike između Bruxellesa i Washingtona u kojoj se ovisi o svakome pa se pokušava nikoga ne uzrujavati, a najmanje ultrakonzervativce poput Trumpa.

Vjeroučitelj

Predbožićno vrijeme u Hrvatskoj obilježio je Krešimir Bagarić, vjeroučitelj u zagrebačkoj Osnovnoj školi Matije Gupca. Jedan učenik snimio ga je dok na satu govori o operaciji Oluja, nabijanju glava na kolac, o Ratku Mladiću kao zaštitniku srpskih interesa, a nije propustio komentirati situaciju u Bosni i Hercegovini te presudu šestorici bivših vođa bosanskohercegovačkih Hrvata. Štoviše, založio se za ‘vješanje dva bivša predsjednika’ i jedne ministrice vanjskih poslova, ‘ali odmah. Po kratkom postupku’. Govorio je još štošta u sličnom tonu, ali ne zaslužuje citiranje. Po objavi snimke na portalu Index hitro je pokrenuta procedura Bagarićeva otpuštanja. Izostala je oštra osuda iz crkvenog vrha ili ogorčeni osvrti Željke Markić i družine, ali nismo ih ni očekivali. U poplavi raznih lista najboljeg u minuloj godini na prvo mjesto stavljamo učenika koji je Bagarića snimio i snimku dostavio medijima. Koliko god u normalnim okolnostima tajno snimanje bilo etički dvojbeno, ono je neusporedivo manje zlo od Bagarićevih riječi. Naravno, nijedna politička stranka sada neće pokrenuti kampanju deložiranja vjeronauka iz škola, ali to je stara i tužna hrvatska priča.

Nagodba

Ima tema – Agrokor i SDP, na primjer – koje bismo najradije prepustili vremenu i, kako se sada čini, neumitnoj propasti. Svaka vijest o njima nalikuje već objavljenima, a sve slute na loš epilog. Ovaj put samo o Agrokoru. I to kratko. Marica Vidaković, prokuristica Kraša, pred novinarima je iskidala prijedlog nagodbe s vjerovnicima koji je izradilo Agrokorovo vodstvo predvođeno Vladinim povjerenikom Antom Ramljakom. Nije trebalo odslušati nekoliko semestara kriznog komuniciranja ni biti ekonomski mag ili stručnjak za neverbalnu komunikaciju da bi se shvatilo kako je Vidaković, kao predstavnica vjerovnika, a ima ih čak 5700, izrazila nezadovoljstvo ponudom. O dugu, modelima povrata i nezadovoljstvu predloženim nećemo, jer priča će se nastaviti i u ovoj sedmici, i u predstojećoj godini. Samo ćemo podsjetiti: nakon poteza Marice Vidaković cijena dionice Agrokora dramatično je pala, ukupni dug Agrokora iznosi 57 milijardi kuna, a Ivica je Todorić, koliko znamo, još uvijek u Londonu.

Revizija

Ne pamtimo kada Državna revizija kod korisnika budžetskog novca nije našla svakakvih čuda: plaćenih neradnika, neplaćenih radnika, nenamjenskog trošenja i sličnih podviga prema kojima nam se bezgrešno začeće čini kao loš vic. Iz ovogodišnje ponude izdvajamo: Ministarstvo vanjskih poslova sa 3200 dolara mjesečno plaćalo je savjetnika bez ugovora, Ministarstvo hrvatskih branitelja ‘nije poduzimalo mjere za potpunu i pravodobnu naplatu’ više od dva milijuna kuna potraživanja, a razne nepravilnosti evidentirane su u poslovanju Ministarstva kulture te znanosti i obrazovanja. Od ostalih živopisnih korisnika budžeta spomenut ćemo Živi zid, političku stranku bez propisanih poslovnih knjiga, zatim Osječko-baranjsku, Koprivničko-križevačku, Virovitičko-podravsku i Bjelovarsko-bilogorsku županiju koje su nenamjenski potrošile 21 milijun kuna prihoda od poljoprivrednog zemljišta te Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti – uspjela je nezakonito mjesečno nagrađivati 44 akademika i osam suradnika. Državna revizija nije dala bezuvjetno mišljenje nijednom od četiri velika grada – Zagreb, Split, Rijeka, Osijek – a zabilježila je i dug Dubrovačke biskupije od 42,2 milijuna kuna.

Suđenje

U međuvremenu, Ivi Sanaderu i dalje se sudi. U gomili novina nalazimo informaciju o još jednom ročištu u slučaju Fimi-Media, a nedavno je objavljeno i da je Ustavni sud ‘pomaknuo zastaru’ u slučaju Ina-MOL na 2029. godinu. Kakav trijumf pravde.

Čudo

Božić vam je vjerojatno izašao na nos: ako ste makar prelistali hrvatsku štampu, morali ste se predozirati prigodničarskom dobrotom, prenemaganjima o divnim nekadašnjim i komercijaliziranim sadašnjim proslavama dolaska prinove u Božjoj obitelji, pričama o Božićima u obiteljima s brojnom djecom, a tu su, kao apsolutni favorit ove rubrike, tekstovi o ‘neobičnim’ svećenicima koji medijsku pažnju zasluže time što slušaju rock, fanatično prate nogomet ili voze stara auta. Božić vam je dakle vjerojatno izašao na nos pa nećemo dugo o njemu. Ionako sumnjamo da bi čak i konsenzualno djelovanje svih bogova na nebesima pomoglo ovoj zemlji.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više