>

novosti logo

Kolumne Kolumne

Rabljena sedmica: Karamarkov znak jednakosti

U aktualnom vrhu vlasti postoji krug moćnih ljudi koji su privatno vrlo zainteresirani za MOL-ov uspjeh u rečenoj arbitraži, kao i za ostvarenje svih mađarskih nakana kad je riječ o INA-i

London

Dva dana nakon što mu je na Županijskom sudu u Zagrebu, iz čudnovatih razloga, prolongirano izricanje presude u slučaju ‘Planinska’, bivši premijer Ivo Sanader svjedočio je prošlog petka u londonskom arbitražnom postupku između Republike Hrvatske i mađarske naftne kompanije MOL u vezi s MOL-ovim upravljačkim ovlastima u hrvatsko-mađarskoj naftnoj firmi INA-i. Republika Hrvatska, podsjetimo, pokrenula je arbitražu protiv MOL-a s tvrdnjom da su se Mađari domogli upravljanja INA-om zahvaljujući tome što su s deset milijuna eura podmitili premijera Sanadera: jedini dokaz u prilog toj tezi bilo je svjedočenje osobno zainteresiranog Roberta Ježića, nekoć Sanaderovog bliskog prijatelja, što je sudu prvog stupnja, to jest zagrebačkom Županijskom sudu, bilo dovoljno da bivšeg premijera proglasi krivim, a ta nepravomoćna – i u međuvremenu poništena – presuda bila je dovoljna Milanovićevoj vladi da pokrene međunarodnu arbitražu protiv MOL-a. Sanader je, naravno, u Londonu svjedočio da nije primio deset milijuna eura mita od MOL-a preko Ježića, što logično znači da je svjedočio u korist mađarske kompanije.

Nije poznato kako je i o čemu u istoj arbitraži u ponedjeljak svjedočio Jozo Petrović, nekadašnji član Uprave INA-e i trenutno najbliži prijatelj Tomislava Karamarka te privatni konzultant na izdašnom MOL-ovom honoraru, ali znamo što je o tome izjavio prvi potpredsjednik Vlade Karamarko: ‘To je površni, paušalni pristup, jedna provokacija. Kakav je moj odnos s nekim od ljudi koji su mi prijatelji ili neprijatelji? S gospodinom Jozom Petrovićem sam u Košarkaškom klubu Zagreb još od 1991. godine, prema tome, ja sad da se odričem ljudi zato jer svjedoče negdje – pitanje je i kako će svjedočit, ja sam čuo da će svjedočit u korist Republike Hrvatske, koliko sam upoznat.’

Nije jasno zašto bi Petrović, koji lagodno živi od MOL-ovog novca, svjedočio u korist Republike Hrvatske, osim ako Karamarko ne stavlja znak jednakosti između interesa Hrvatske i interesa MOL-a. Drugo je pitanje je li se prošla Vlada, s argumentom u vidu nepravomoćne i objektivno labave presude protiv Sanadera u slučaju ‘INAMOL’, uopće trebala upuštati u arbitražni postupak: to je pitanje, kažemo, jer nema neovisnih informacija o tome kako Hrvatska stoji u tom postupku. To, međutim, ne ugrožava zaključak da u aktualnom vrhu vlasti postoji krug moćnih ljudi koji su privatno vrlo zainteresirani za MOL-ov uspjeh u rečenoj arbitraži, kao i za ostvarenje svih mađarskih nakana kad je riječ o INA-i.

Petrov

Da se nešto čudno zbiva shvatio je i potpredsjednik Vlade Božo Petrov, čelnik Mosta, pa se u utorak poslijepodne iznenada ljutit ukazao pred novinarima i izjavio da su pokušaji destabiliziranja Vlade povezani i s događajima oko INA-e. ‘Mislim da se ovdje mnogo toga vrti i oko INA-e. Zbog događaja prošlog tjedna mislim da je jasno kojim interesnim grupacijama ne odgovara red i normalni aparat. Mi nismo kočničari, ali ćemo definitivno zakočiti bilo kakvu rasprodaju nacionalnih interesa zato što ne želimo napraviti izdaju Republike Hrvatske’, kazao je Petrov i dodao: ‘Stvari koje su se pokušale napraviti, ili će se pokušati napraviti s Mostom i s INA-om, neće se dogoditi.’

Bandić

Pokušaje destabiliziranja Vlade potpredsjednik Petrov iščitao je ponajprije iz riječi zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, usput i šefa parlamentarne stranke u sastavu vladajuće Domoljubne koalicije, da je s Karamarkom i drugima razgovarao o ‘preslagivanju’ unutar Vlade i vladajuće većine, a to bi podrazumijevalo istiskivanje iz vlasti Mosta ili barem jednog dijela Mostovih saborskih zastupnika. Bandić zasad ne objašnjava kako bi, bez svih petnaest Mostovih zastupnika, pronašao najmanje desetak ruku za dostizanje većine u Saboru, ali i ovo što je rekao izazvalo je Petrovljev bijes. ‘Vlada eksperimentira, nema rezultata i treba napraviti pomak. Treba im dati šansu, a onda napraviti preslagivanje unutar koalicije, i budite sigurni da ćemo imati dovoljno ruku’, rekao je samouvjereni Bandić, koji se nikad nije proveo dobro kad je javno manifestirao preveliko pouzdanje u svoju političku svemoć. Petrov mu je odgovorio ovako: ‘Čestitam svima onima koji imaju želuca ići u preslagivanje vlasti s ljudima koji su zbog sumnji na kriminalna djela završili već nekoliko puta u pritvoru.’ Pridružio mu se, izjavom u ‘Novom listu’, i predsjednik HSLS-a Darinko Kosor: ‘Sada Domoljubna koalicija, s Gordanom Rusak koja je pristupila HSLS-ovom klubu, broji 60 zastupnika, Most ih ima 15, i s Mirkom Raškovićem to je većina. Milan Bandić nam uopće ne treba za većinu. Ali kad bi se to i realiziralo, moram reći da troje zastupnika HSLS-a neće sudjelovati ni u kakvoj koaliciji u kojoj bi Bandić imao važnu ulogu.’

Tim

Nitko ne zna što o svemu ovome misli premijer Tihomir Orešković, formalno najodgovorniji i najmoćniji čovjek u zemlji. Njega kao da se sve ovo ne tiče, što ne bi bilo tragično kad bi u opisu njegovog radnog mjesta postojalo išta važno što ga se tiče i o čemu može samostalno odlučivati. Ne zna se ni radi li Sigurnosno-obavještajna agencija išta u vezi s interesnim operacijama oko INA-e, odnosno u vezi s onim što je Božo Petrov okarakterizirao ‘izdajom Republike Hrvatske’, ali znamo da je toj službi i dalje na čelu Dragan Lozančić, čovjek kojem je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović uskratila povjerenje prije dva i pol mjeseca, a prije skoro mjesec dana s time se složio i premijer Orešković, pa su za šefa SOA-e zajednički predložili Daniela Markića, sadašnjeg Lozančićevog pomoćnika za međunarodne operacije. No zapelo je na obrazloženju Lozančićevog razrješenja, jer mu se ne može tek tako prišiti kršenje zakona, a dotični ne želi sam podnijeti ostavku. Ravnatelj tajne službe i dalje je, dakle, netko koga ni predsjednica ni premijer ne žele na tom položaju, ali niti znaju niti se trude pronaći izlaz iz pat-pozicije.

1/1