>

novosti logo

Rabljena sedmica: Može li, premijeru?

Plenkovićevo hvaljenje privrženošću zapadnoj vojnoj tehnologiji i razgovorima s istaknutim proizvođačima vojnih aviona uvertira je u drugi pokušaj kupovine letjelica. Može li, ili da se izrazimo terminologijom bližom vrhu Ministarstva obrane, meže li to ova Vlada, nemaju pojma ni njezini članovi

Avioni

Kakve je pouke Vlada Republike Hrvatske pod mudrim vodstvom Andreja Plenkovića izvukla iz debakla u nabavi borbenih aviona od Izraela? Nikakve, ona i dalje hoće borbene avione, bio je jasan premijer koji je nekoliko dana izgubio u Münchenu na konferenciji o sigurnosti. Prvo se pohvalio uspješnim snabdijevanjem ‘saveznika’ topovskim mesom hrvatske proizvodnje – ‘što se tiče naše suradnje u okviru NATO-a, Hrvatska je vrlo aktivna, mi imamo oko 500 naših pripadnika u različitim operacijama van Hrvatske’ – a zatim je prozborio o naporima da ‘Hrvatska osigura sposobnost i modernizaciju Hrvatskog ratnog zrakoplovstva’. Zanima ga ‘tip zrakoplova zapadne tehnologije’, a i na minhenskoj je konferenciji, pohvalio se, popričao s predstavnicima Lockheed Martina i Saaba. ‘Oni su i dalje zainteresirani i mi ćemo u sljedećim mjesecima gledati kako da na temelju iskustva koje smo prošli započnemo jedan novi proces koji bi u razumnom vremenskom periodu osigurao Hrvatskoj realizaciju onoga što želimo, a to je modernizacija našeg zrakoplovstva’, izjavio je prvi čovjek Vlade svojoj televiziji. Tj. HRT-u. Prevedeno s jezika službene politike, iskustvo ‘koje smo prošli’ drugo je ime za debakl u nabavi aviona, a interes velikih kompanija utemeljen je na logičnoj činjenici da Hrvatska neće ništa dobiti, nego skupo platiti ono što njezina Vlada želi kupiti. Premijer se dakle hvali drugim pokušajem kupovine aviona, jer su se on i suradnici pokazali previše nesposobnima da bi ionako bespotreban predmet želje kupili isprva. Može li – ili da se izrazimo jezikom razumljivijim čelnim ljudima Ministarstva obrane – meže li ova Vlada uspjeti, očito nemaju pojma ni njezini članovi.

Bojkot

Čak 30 organizacija civilnog društva izvijestilo je da do 2. ožujka, kada će se održati protest ‘Novinarstvo ne damo!’ u organizaciji Hrvatskog novinarskog društva, njihovi predstavnici neće gostovati u HRT-ovim programima. Razlog su tužbe koje čelništvo javne radiotelevizijske kuće opsesivno podnosi protiv skoro svakog tko se u javnosti oglasi s kritičkim opservacijama o njezinu radu. ‘Uz solidarnu podršku svim tuženim novinarima i medijima, kao i ostalim novinarima koji svakodnevno trpe pritiske i zastrašivanja, namjera bojkota je ukazati na nakaradnost situacije u kojoj javni servis tuži medije i novinare koji izvještavaju kako se troši javni novac i time politikom zastrašivanja i pritisaka pokušava dodatno srozati medijske slobode u Hrvatskoj’, stoji u pismu koje je napisala Jelena Berković, izvršna direktorica GONG-a, a mi ga čitamo na portalima. Uz GONG, HRT će bojkotirati i HND, Kuća ljudskih prava, Documenta, Centar za mirovne studije… Nije samo jasno zašto će bojkot prestati 2. ožujka. Nailazimo i na informaciju o minimalno 36 tužbi koje je podnio HRT pod vodstvom aktualnog ravnatelja Kazimira Bačića, a ukupna vrijednost odštetnih zahtjeva je skoro 2,3 milijuna kuna. Andreju Plenkoviću i njegovoj parlamentarnoj većini to očito ne izgleda alarmantno, pa Bačića ne pozivaju na odgovornost, a o eventualnoj smjeni nema ni riječi.

Povijest

Hrvatska narodna stranka, to treba ponavljati i pamtiti, dala je HDZ-ovoj aktualnoj vladi ministricu znanosti i obrazovanja – zove se Blaženka Divjak – a iz njezina reformatorsko-preporoditeljskog zanosa nastao je i novi kurikulum povijesti koji, kako čitamo na Indexu, ‘ima ozbiljne strukturne, metodičke, znanstvene i sadržajne nedostatke’. Ovaj je zaključak ispisao Odsjek za povijest zagrebačkog Filozofskog fakulteta u očitovanju na prijedlog novog programa za nastavu povijesti u osnovnim i srednjim školama koji je 7. veljače upućen na javno savjetovanje. Profesori s Filozofskog smatraju ga jako lošim, nepopravljivim. U njemu nedostaju temeljne teorijske, metodološke i konceptualne propozicije suvremene historijske znanosti, opterećen je neprepoznavanjem razlike između povijesne stvarnosti i njezine historiografske interpretacije, nejasnim i općenitim formulacijama. Uz to, dio kurikuluma pod naslovom ‘Uzroci i posljedice’ prepisan je iz sažetka članka Marice Vernazze ‘Objašnjenje u povijesti’, a dio je preuzet iz knjige Roberta Stradlinga ‘Nastava europske povijesti 20. stoljeća’. U oba slučaja citati nisu označeni. Godine zaklinjanja u reformu obrazovanja završavaju loše napisanim i prepisanim materijalima. Netko iznenađen? Šokiran? Očekivali ste više od stranke Ivana Vrdoljaka? Inače ste bolesno naivni i iritantno optimistični ili samo danas?

Milijuni

A Evropska komisija ‘nema ništa protiv da država i strateški partner u omjeru pola-pola sudjeluju u međufinanciranju Uljanika do izrade programa restrukturiranja’, izgovorio je Darko Horvat, ministar gospodarstva. Po aktualnim procjenama, za reanimaciju brodogradilišta u Puli i Rijeci trebalo bi izdvojiti 600 milijuna kuna, otprilike. Taj bi iznos, vjeruje se, bio dovoljan za deblokadu računa, dovršetak brodova na navozima i isplatu zaostalih plaća. Ne usuđujemo se prognozirati kako će završiti nova epizoda HDZ-ovskog spašavanja brodogradnje. Nemamo toliko hrabrosti.

Optužnica

Nekoliko mjeseci istrage i USKOK je konačno podignuo optužnicu protiv bivšeg MUP-ova informatičara Franje Varge i bivšeg vozača ministra poljoprivrede Blaža Curića, i to zbog sprječavanja dokazivanja i pomaganja u tom kaznenom djelu. Varga je izrađivao lažnu korespondenciju kojom je Zdravko Mamić pokušao kompromitirati bivšeg glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana, a Curić mu je pomagao i na koncu mu javio da je pod policijskim mjerama. Prema nizu napisa, Curić je godinama bio blizak Milijanu Brkiću Vasi koji je, međutim, izvan domašaja USKOK-ove optužnice. Zasad.

Huljaj

Jasmin Huljaj odlazi s čela Hajduka. Trajao je svega pola godine, ostavku je podnio naprasno, na izvanrednoj konferenciji za novinare sazvanoj u ponedjeljak popodne, 45 minuta prije početka. Osobni su razlozi kumovali, kaže. Jesu li oni samo paravan, kako to često biva kada se ljudi pozivaju na njih, nemamo pojma, a nije nas previše ni briga. Bilježimo jer to je jedna od istaknutijih vijesti u večeri kada pišemo ovo izdanje ‘Sedmice’.

Tuđman

Osim po ostavci Hajdukova predsjednika, dan nastanka naše rubrike neka bude zapamćen i po početku sanacije Franje Tuđmana. Njegov zagrebački spomenik je nepoznat netko, ali nama simpatičan, bombardirao jajima, a kako pokojnik ni posthumno ne podnosi volju nesklonih, njegova figura vapila je za sanacijom. Ona je, eto, počela. Čekamo ishod. I nove povode za sanaciju.

1/1