>

novosti logo

Rabljena sedmica: Zagreb na vodi

Poplava i potres ogolili su probleme upravljanja glavnim gradom Republike Hrvatske. Sad je samo pitanje je li to dovoljno za konačni pad njegova dugogodišnjeg vladara

Bandić

Sve aktualne zagrebačke priče počinju i završavaju s Milanom Bandićem, još uvijek gradonačelnikom. ‘Zato što su građani radili po sistemu sam svoj majstor imali su poplavu u svojim stanovima’, zaključio je ovih dana. Kao što su već zapazili novinari, slične je riječi izgovorio i prije četiri mjeseca, kada je metropolu zadesio gadan potres. Samo što su Zagrepčani tada, po gradonačelnikovim riječima, bili krivi jer ne održavaju svoje nekretnine. Premda ga nije mudro podcijeniti, Bandić se čini politički gotov. Konačno. Propali su mu dealovi s HDZ-om, iz SDP-a je odavno izletio, a ni građani, kako se čini, nisu oduševljeni njegovom mahnitom energijom utrošenom na poziranje i fontane umjesto na rješavanje konkretnih problema. Nećemo nagađati, ali ne bismo se kladili na dugu političku budućnost prvog među Zagrepčanima.

Kako bilo, u ovom je času Zagreb tema zbog posljedica potresa i poplave. Kvalitetna obnova porušenog nije počela, jer je HDZ pričekao da prođu izbori, pa tek sada ozbiljno krenuo s procedurom donošenja zakona o obnovi. A on je, u međuvremenu, postao tema žestoke ideološke rasprave – o tome kako i kome treba pomoći. Te treba li uopće pomagati. Priča se i o poplavi, podsjeća se da je glavni sustav odvodnje zagrebačkog centra izgrađen na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće. O tome koliko se grad od tada širio ne treba vjerojatno govoriti ni ljudima koji nikad nisu vidjeli Zagreb. Dva stoljeća grad je rastao, razvijao se, bubrio, a sustav odvodnje ostajao je isti. Stručnjaci ukazuju i na dotrajalost cijevi, nekontroliranu urbanizaciju, mješoviti sustav odvodnje u kojem su udružene oborinske i otpadne vode, loše crpne pumpe zbog kojih poplave stvaraju problem na istim lokacijama kao i prije 50 godina. O lošoj infrastrukturi danas se ne bi govorilo da se Zagrebom proteklih desetljeća upravljalo kao ozbiljnim gradom. No vodio ga je i vodi ga populist kojem je iznad svih gradskih problema stvaranje predodžbe o sebi kao samoprijegornom borcu za grad, čovjeku koji ne spava da bi građani imali miran san. Sada se vidi da Bandićev manjak slobodnog vremena nema neke osobite veze s kvalitetnim upravljanjem gradom, koliko s izraženom gradonačelnikovom potrebom za samopromocijom. Dogodine su lokalni izbori, bit će zanimljivo vidjeti jesu li iskustva neuspješne borbe s posljedicama poplave i potresa, udružena sa svim ostalim što su proživjeli u njegovu mandatu, Zagrepčanima dovoljni da ga pošalju u političku mirovinu. Ili će još jednom odigrati na krivu kartu. Tj. na Milana Bandića. Jednu od lošijih političkih karata u Hrvata.

Blagus

Kad smo već kod poplave, jednog od njezinih junaka Tihomira Blagusa privela je policija. Blagus je, javljaju mediji, provalio u zgradu Hrvatskih voda i podigao branu, nakon čega je bujica prestala divljati po Trnju. No zaposleni u resoru ministra Davora Božinovića očito gledaju drugačije na Blagusov čin, pa su ga priveli. Točnije, iritiralo ih je što ih je snimao dok su provodili očevid u zgradi Hrvatskih voda. Njega je očito iritiralo što je bio prisiljen raditi posao državnih i lokalnih vlasti, no, kao što znamo, policijska iritiranost je najopasnija.

Gradonačelnici

Ako je vjerovati u upućenost prijestolničkih glasila, dogodine bi na lokalnim izborima moralo biti većih promjena. U Rijeci se dugogodišnji gradonačelnik Vojko Obersnel više ne namjerava kandidirati, a upitno je ima li njegov SDP dovoljno jaku zamjenu. Ni u Osijeku nezavisni Ivica Vrkić ne kani opet na izbore, u Splitu HDZ, navodno, traži zamjenu Andri Krstuloviću Opari, a s Bandićem nitko neće, potrošio je silnu zalihu političkih savezništava i s njim u ovom času nitko ne želi. E sad, ono ozbiljnije pitanje je tko će umjesto njih. Zasad se najozbiljnijim kandidatom čini Tomislav Tomašević u Zagrebu, a njegove će šanse dobrim dijelom ovisiti o spremnosti lijeve političke scene da stane iza njega. No to je ionako buduća politička tema, a ovdje smo samo odlučili kratko informirati o tome kako će veliki gradovi dobiti nove čelne ljude.

Predsjednik

Dok se metropola obnavlja i ne obnavlja, dok traju nagađanja o novim gradonačelnicima, država pluta u polulegalnom stanju. Činjenica je da predsjednik Zoran Milanović skreće pažnju da je ponašanje Stožera civilne zaštite, vrhovne vlasti u Hrvata, na rubu legalnosti. Znamo već to, ali sada je aktualizirano. Milanović je nekidan u programu N1 televizije zapazio da je ovo prvi put ‘da ovako nešto gledamo… Otpočetka govorim da je ovo situacija koja se pretvorila u izvanredno stanje, živimo u njemu, a nismo to uskladili s Ustavom. Kad bi se to učinilo, ne vidim ulogu predsjednika, nego Vlade i Sabora… Nije normalno da grupa ljudi koja nije birana od naroda određuje koliko ljudi smije biti na svadbi. Ja sam za to da idemo u inicijalnu odluku dvotrećinskom većinom. Vlada treba punomoć za to koliko će ljudi biti na svadbi, ja bih im dao da mogu. Kome se građani mogu žaliti na rješenje o samoizolaciji? To morate pitati pravne stručnjake, ali u principu nikome’.

Iz Vlade su, očekivano, minorizirali značaj njegovih opaski, uobičajeni neimenovani izvor zapazio je kako je neuobičajeno da predsjednik, istodobno, covid-19 uspoređuje s karijesom i zaziva uvođenje izvanrednog stanja. No neovisno o stavu vrijednog neimenovanog izvora, Ustavni je sud suočen s tridesetak ustavnih tužbi građana zbog odluka Stožera civilne zaštite, o čemu će, najavio je njegov predsjednik Miroslav Šeparović, odlučivati ‘odmah nakon povratka s godišnjih odmora’, jer sve prije toga bilo bi prebrzo. To nije rekao Šeparović, nego zaključujemo mi.

Hrebak

Dobar povod za prozivanje stožera bio je i slučaj Darija Hrebaka, gradonačelnika Bjelovara te HSLS-ova čelnika i zastupnika. On je izašao iz samoizolacije, otišao na testiranje, a Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, potpisao mu je mišljenje kojim mu je dopušten dolazak na konstituiranje Sabora. Gdje je, u skladu s povlaštenim statusom, glasao na novu Vladu. Bit će ovo zanimljiv mandat, održavanje tanke većine u eri korone čini se ogromnim izazovom. A kako ionako nemamo neku tradiciju ravnopravnosti građana, suradnje poput ove dueta Hrebak & Capak nikoga, zapravo, neće uzrujavati. Kako se to lijepo veli – znamo gdje živimo.

Savjetnici

Damir Krstičević nije znao ili nije htio valjano ispuniti imovinsku karticu, dobio je dva stana kao branitelj, pozdravljao je ratnog zločinca Mirka Norca i… eno ga u timu Andreja Plenkovića. Krstičević i Mate Granić su mu savjetnici-volonteri, dok će mu akademik Zvonko Kusić biti posebni savjetnik za društvena pitanja. Proslavio se faktičkom legalizacijom ustaškog pozdrava, šteta je izgubiti takvog čovjeka. A ‘Glas Koncila’ preuzelo je novo uredništvo. Bit ćemo skeptični dok se ne pokaže drugačije.

Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.
1/1