Povodom 24. godišnjice Oluje, vojne akcije tokom i nakon koje je stradalo srpsko stanovništvo, u vijećima srpske nacionalne manjine održane su komemorativne sjednice na kojima je čitanjem 12. Izjave sjećanja i minutnom šutnje odana počast nevinim žrtvama.
Sjednici u prostorijama SNV-a u Zagrebu prisustvovali su predsjednik SNV-a Boris Milošević, predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac, ambasadorka Srbije Mira Nikolić, mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije, predstavnici organizacija i institucija Srba u Hrvatskoj te vijećnici, prijatelji i suradnici SNV-a.
‘Ovom izjavom iz godine u godinu izražavamo suosjećanje sa svima onima koji ne zaboravlјaju poginule članove porodice te komšije i prijatelјe kojih više nema. Izražavamo žalјenje za izgublјenim kućnim pragovima i zaraslim zavičajima. Iako nismo dio kolektivnog pamćenja koje je uspostavila država, na nama je da imena i prezimena žrtava kao i imena njihovih sela i gradova izgovaramo bez straha i dostojanstveno, da ih se sjećamo slobodno, naglašava se u izjavi uz podsjećanje da rat nije završio Olujom. Vijest o njegovu kraju sporo putuje. Još uvijek nije stigla do hrvatskih sudova ni do saborskih zastupnika, nije stigla do hrvatskih škola i nije stigla do svih onih koji ne znaju što bi sa sobom u miru. Rat nije gotov i to najbolјe znaju djeca srpske nacionalnosti koja u svojim školama moraju trpjeti stigmu zločinaca i osjećati krivnju za njegove razorne poslјedice’, stoji u Izjavi sjećanja.
‘Srpsko narodno vijeće borilo se i borit će se za sjećanje u kojem će biti mjesta za sve one koji su stradavali ili koji danas trpe nepravdu zbog nacionalne i vjerske pripadnosti. Borit će se za sve one čiji su životne okolnosti i životni smisao trajno i drastično promijenjeni mobilizacijom, progonstvom i izbjeglištvom. Mi ne zaboravlјamo nikoga i ničije stradanje, bilo s hrvatske bilo sa srpske strane, sa ženske ili muške, staračke ili dječje, s vojničke ili civilne strane’, navodi se u Izjavi koju je potpisao Boris Milošević.
Milorad Pupovac se u svom obraćanju zapitao što iskustvo pobjede, odnosno poraza može donijeti pojedincima i društvima, ističući da onaj tko je pobijeđen na domaćem i međunarodnom planu još uvijek ne mora biti pobijeđen na nivou političke i moralne ideje, pravednosti i istine.
- Tko se nakon poraza nastoji suočiti s događajima, uklanjati nasljeđe rata i stvarati uslove za pomirenje i odnose povjerenja, taj može biti pobjednik. Tko svoj poraz kasnije koristi za malodušnost, mržnju i revanšizam, taj je dva puta poražen - kazao je Pupovac.
- A tko u pobjedi smatra da je vojna dimenzija dovoljna i zaboravlja moralnu i političku dimenziju, teško može biti pobjednik. Hrvatska je imala pravo da koristi silu za kontrolu teritorije, ali ne i da ubija one koji nisu pružali otpor i uništava kuće onih koji su se sklonili od rata. Od 2011. i oslobađajuće presude generalima u Hagu, u Hrvatskoj se razvila svijest da ne može biti odgovorna za zločine - rekao je i dodao da je ‘nastavkom rata drugim sredstvima Hrvatska u nekoj vrsti izvanrednog stanja’.
- Ne može jedna strana biti totalno odgovorna i kriva, a druga lišena odgovornosti - dodao je Pupovac i potom zaključio da ‘30 godina razrađujemo kretanja iz poraza u poraz’.
Ambasadorka Mira Nikolić podsjetila je na razlike u gledištima dvije zemlje na događaje od početka 1990-ih.
- Hrvatska 24 godine slavi pobedu, a u Srbiji su komemoracije i molebani - rekla je i citirala izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da je Oluja najveće etničko čišćenje nakon Drugog svjetskog rata.
- Način kako su Srbi napustili svoje kuće glavni je razlog zašto se ne vraćaju, pogotovo ako se snašli u Srbiji - kazala je Nikolić i dala primjer dječaka koji je s 12 godina vozio traktor s prikolicom u kojoj je bila njegova porodica, a danas je priznati IT stručnjak.
- Nema pomirenja i građenja odnosa bez suočavanja svake države sa zločinima. Nema pomirenja bez izvinjenja, ne zbog izvinjenja samih po sebi, nego zbog budućnosti za mlade generacije - poručila je ambasadorka.
Mitropolit Porfirije u svom je govoru istaknuo da svatko mora nositi svoju odgovornost i krivnju za počinjeno.
- Uvek kad se sećamo nevino postradalih Srba, stavimo prst na čelo i zapitajmo se šta mi možemo ili smo mogli da učinimo. Možemo sve da promenimo, jedino ne možemo da promenimo činjenicu da smo ljudi, a to je najbitnije - rekao je on.
Novoizabrani predsjednik SNV-a Boris Milošević podsjetio je da je za zločine u Oluji donesena samo jedna pravomoćna presuda, a kao primjer je izdvojio sudski proces koji se vodio zbog ubojstva civila u zaseoku Grubori.
- Kaznena prijava za taj zločin podnesena je tek sedam godina nakon njegovog počinjena. Državno odvjetništvo podiglo je optužnicu 2010. godine, a 2016. sud je priznao da su pripadnici jedinice koja je bila u selu počinili zločin, ali i da ne zna da li je među ubojicama bio netko od optuženih, pa su svi oslobođeni - podsjetio je Milošević.
Uoči komemorativne sjednice održan je parastos za žrtve u crkvi Preobraženja Gospodnjeg koji je služio mitropolit Porfirije sa sveštenstvom eparhije.