Kad je njegova vlada prije dva mjeseca uvela dodatne carine na robu iz Srbije i BiH, kosovski premijer Ramuš Haradinaj spomenuo je kako bi one mogle rezultirati rušenjem Vučićeve vlasti u Srbiji. Haradinaj nije pojašnjavao zašto i kako će se to dogoditi, ali kako su gotovo istovremeno u Beogradu započeli masovni građansko-opozicijski prosvjedi, nametala se procjena da se njegova najava zasniva na nadi da bi sinergijski učinak tih dvaju procesa mogao dovesti do smjene vlasti u Srbiji, pogotovo ako kosovsko sprječavanje uvoza srpske robe i beogradske prosvjede makar prešutno podrže svjetski moćnici.
No carinski rat Haradinajeve vlade protiv Srbije i BiH odmah su osudili EU i SAD, dakle oni čija se podrška željela, a stvari su se dodatno zakomplicirale kad se od Prištine uporno počelo tražiti da ukine dodatne carine i vrati se za pregovarački stol. Za kosovske vlasti je pritisak postao neizdržljiv kad im je američki ambasador na Kosovu Filip Kosnet početkom prošloga tjedna predao vošingtonsku notu u kojoj se, među ostalim, pod prijetnjom sankcijama traži ukidanje dodatnih taksi na srpsku robu. Doduše, Haradinaj se odmah junački isprsio poručivši da ‘zahtjevi za ukidanje takse njega mogu koštati položaja premijera, da ga mogu poslati u Hag, ali da se nikada neće odreći takse za obranu teritorija Kosova’. Kosovski premijer nije na tome stao, nego je i svoju političku sudbinu vezao uz nastavak carinskog rata. Urbi et orbi je naime objavio: ‘Obećavam da ću nastaviti ovaj put. Ako me velika sila (SAD) i podmetanja budu oborili s vlasti i van vlade ću nastaviti ovaj put, kako s ulice, tako i s njive ili iz šume i ako budem iza rešetaka, gdje je baš dobro, ja ću nastaviti da djelujem, ali naše albansko pravo nitko ne može dovesti u pitanje. To trebaju svi shvatiti i nitko nas ne može pokolebati. Mi ćemo ići ovim putem.’ Ne spominjući imena, rekao je da se ‘sve ovo sprema na Kosovu, a ne od prijatelja Kosova’. Kosovski premijer je i povjereniku za proširenje EU-a Johanesu Hanu tokom ovotjedne njegove posjete Kosovu poručio da neće ukinuti odluku o uvođenju dodatnih carina na robu iz Srbije i BiH.
Kosovski predsjednik Hašim Tači, kojemu Haradinajeva vlada i parlamentarna većina mjesecima iz ruku nastoje preuzeti ulogu glavnog pregovarača s Beogradom, smjesta je zgrabio priliku koja mu se ukazala nakon Haradinajevog ukopavanja u rov iz kojega će do kraja voditi carinski rat. On je naime pozvao vladu da smjesta ukine dodatne carine, ali nije propustio dosoliti Haradinajeve rane, podsjetivši i njega i kosovsku javnost da se ‘američka podrška ne može smatrati bezuvjetnom ako činimo greške koje dovode u pitanje američke interese i vrijednosti na Kosovu, regiji i Europi’. Nakon što je naglasio da bi ‘bez pomoći SAD-a i saveznika povijesni uspjeh Kosova bio nemoguć’, Tači je nastavio: ‘Ova je situacija za žaljenje. Zato je sada vrijeme da poštujemo američke prijateljske savjete koji imaju za cilj jačanje države Kosovo i pacifikaciju regije. Odluke bilo kojeg državnog lidera ne smiju dovesti u pitanje državni i strateški interes SAD-a na Kosovu i šire. Populističko djelovanje ne smije dovesti u pitanje viziju i strateške odluke Kosova’, dodavši da ‘arogancija koja se pokazuje u odnosu na Europsku uniju ne služi na čast našoj državi niti čini ponosnim naše saveznike i SAD’.
I pokušaj predsjednika kosovskog parlamenta da odobrovolji Haradinaja nije uspio. Kadri Veseli je u utorak pozvao na sastanak američkog ambasadora Kosneta i premijera Haradinaja, ali i njegovo posredovanje zasada nije urodilo plodom. Premda je Veseli nakon sastanka poručio da će odluka o dodatnim carinama biti donijeta u interesu kosovskih građana i u konzultaciji s američkim partnerima, Haradinaj je poručio da ‘taksa od sto posto na uvoz proizvoda iz Srbije i BiH ostaje na snazi do međusobnog priznanja Kosova i Srbije’. Haradinajev carinski rat sa Srbijom pretvorio se u unutarkosovski sukob u kojemu crta podjele razdvaja one koji poput predsjednika Tačija zagovaraju ukidanje dodatnih taksi jer to od njih traži Amerika, od onih koji slijedeći kosovskog premijera ustraju na carinskom ratu unatoč zahtjevima SAD-a i EU-a. S obzirom na činjenicu da je američka administracija priprijetila kosovskoj vladi da će zbog eventualnog neposluha biti sankcionirana, sukob kosovskih lidera dodatno će se produbiti i vjerojatno razrješavati na izvanrednim parlamentarnim izborima.
O besmislenosti Haradinajevog carinskog rata protiv Srbije dodatno svjedoče i medijski izvještaji u kojima se tvrdi da i dva mjeseca nakon uvođenja dodatnih taksi srpske robe na policama kosovskih trgovina ima sasvim dovoljno, iako su kamioni s njom gotovo iščezli s legalnih graničnih prijelaza na kojima se ona inače carini. Premda trgovci izjavljuju da se radi o starim zalihama, i maloj djeci je jasno da roba iz Srbije na Kosovo stiže nelegalnim putevima. Majstori šverca opet su stupili na scenu, a kriminal i korupcija dobili su novi vjetar u leđa. No o tome kosovski lideri svih boja uglavnom šute. Mnogi među njima zato što i oni uzimaju dio kolača, a pogotovo kad paralelno mogu prodavati priču o borbi za nacionalne i državne interese. I dok se na Kosovu izvanredni parlamentarni izbori nameću kao rješenje unutarnjeg sukoba oko carinskog rata sa Srbijom, u Beogradu se oni sve češće spominju kao odgovor Vučićeve vlasti na beogradske građansko-opozicijske prosvjede kojima je glavni cilj smjena vlasti za koju aktualna opozicija nema izbornog kapaciteta pa pokušava na valu građanskog nezadovoljstva uvećati svoje šanse tražeći da se do sljedećih redovnih izbora promjene izborna pravila kako bi imala fer i ravnopravne uvjete za pobjedu. Sve veći problem je, međutim, što jaz između opozicijskih i građanskih organizatora prosvjeda svakim danom postaje veći, jer lideri pobunjenih građana ne vjeruju da sadašnja garnitura opozicijskih lidera i njihove politike doista predstavljaju bolju alternativu naprednjačkoj vlasti. Sukobi među građanskim i opozicijskim organizatorima prosvjeda zaredali su u javnosti pogotovo otkad je SNS počeo zazivati prijevremene parlamentarne izbore, jer ankete govore da će na njima opet uvjerljivo pobijediti. Kako Vučić ovih dana ponavlja da bi se prijevremeni izbori mogli dogoditi ako prištinske vlasti ne povuku odluku o dodatnim carinama, a kosovski premijer Haradinaj iz Prištine odgovara da se to neće dogoditi, čini se da su se zbog carinskog rata složili uvjeti za održavanje i srpskih i kosovskih izvanrednih parlamentarnih izbora, pa sada na dnevni red dolazi pitanje hoće li se i jedni i drugi održati u kaotičnim ili regularnim uvjetima, odnosno hoće li doista biti rješenje problema ili će izroditi nove i još veće konflikte.
