Zalaganjem za nastavak dijaloga o teškim temama i slavljem prijateljstva Srbije i Hrvatske s pozornice Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski, gdje je u utorak održana Velika skupština Srpskog narodnog vijeća, Aleksandar Vučić završio je prvi službeni posjet Hrvatskoj. Predsjednik Srbije je u Zagreb, gdje ga je pozvala hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, trebao stići u studenome, no posjet je odgođen zbog zaoštrenih odnosa dviju zemalja. Iako je Grabar-Kitarović tada poručila da će ‘još puno vode poteći Dunavom prije nego što će Srbija i Hrvatska govoriti da su prijateljske države’, njihov prvi službeni susret protekao je u potpuno drugačijem tonu. Vučić joj je u Lisinskom, pred 1500 okupljenih, čestitao na hrabrosti što ga je pozvala, a osim što je najavio uzvratni poziv, založio se za boljitak cijele regije.

- Verujem u zajedničku budućnost naša dva naroda. Ovaj region počiva na miru između srpskog i hrvatskog naroda i ne postoji viši interes - rekao je Vučić.

Dodao da je preduvjet za gradnju dijaloga i tolerancije bolji status manjina u dvije zemlje te najavio poboljšanje uvjeta života Hrvata u Srbiji, prije svega njihove zastupljenosti u najvišim političkim tijelima. Kazao je i da Hrvatska treba učiniti sve da sačuva identitet srpske zajednice.

- Politika koju vodim takva je da vama pomognemo da možete živeti sa komšijama Hrvatima, da možete da gradite zajedničku budućnost i o njoj razmišljate bez straha. Mi ćemo u Srbiji čuti glas Hrvata i Hrvatske i dat ćemo sve od nas da čujemo njihove želje, ali ćemo zato gledati i koliko god možemo da pomognemo vama Srbima u Hrvatskoj i na svakom drugom mestu u regionu - rekao je Vučić, koji je svoj govor završio porukom: ‘Živelo prijateljstvo Srbije i Hrvatske, živeo srpski narod.’

Velika skupština u Lisinskom bila je prvi događaj snv-a na koji se u tri godine mandata odazvala Grabar-Kitarović. Pripadnicima srpske zajednice poručila je da je Hrvatska njihova domovina

Unatoč ranijim pozivima, Velika skupština u Lisinskom bila je prvi događaj u organizaciji SNV-a na koji se u tri godine predsjedničkog mandata odazvala Grabar-Kitarović. Tom je prilikom pripadnicima srpske zajednice poručila da je Hrvatska njihova domovina, a ona njihova predsjednica.

- Nedopustivo je da u domovini Nikole Tesle još uvijek ima domova bez struje, ali moram naglasiti da te probleme dijele i neki građani Hrvatske. Kada razgovaram s građanima diljem Hrvatske, ne razmišljam koje su nacionalnosti nego koji su njihovi problemi. Nitko u Hrvatskoj ne može biti građanin drugog reda - poručila je i najavila da će dati podršku Srbiji na putu za ulazak u EU.

- Premda se o prošlosti ne možemo u svemu složiti, vjerujemo da je došlo vrijeme u kojemu se možemo voditi razboritošću, a ne osjećajima - rekla je Grabar-Kitarović, izražavajući uvjerenje da buduću suradnju neće moći poremetiti ‘povremeni ekscesi’.

Na Skupštini je usvojena Izjava SNV-a u kojoj se konstatira da se prava i položaj Srba u Hrvatskoj nisu bitnije promijenili od druge Velike skupštine, održane 2013. godine.

‘Sporost, odlaganje pa i zanemarivanje u ostvarivanju prava za koje su odgovorne državne institucije, obilježili su proteklih pet godina. Zbog toga, položaj Srba u Hrvatskoj nije unaprijeđen nego je u nizu aspekata i unazađen. To posebno vrijedi za nivo tolerancije i cijeloga seta prava koja su se počela ostvarivati za vrijeme ulaska u Evropsku uniju’, navodi se u Izjavi i dodaje da se nastoji narušiti i ona prava koja su zagarantirana međunarodnim sporazumima, Ustavom i Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina.

U tom su dokumentu, koji će biti dostavljena institucijama Hrvatske, Srbije i relevantnim međunarodnim organizacijama, nabrojani nužni koraci koji bi doveli do poboljšanja statusa Srba u RH: borba za toleranciju, nediskriminaciju i dokidanje govora mržnje, rad na povratku izbjeglih, utvrđivanju sudbine nestalih i ubijenih, suđenje za ratne zločine počinjene nad Srbima u ratu 1990-ih, razvoj povratnički sredina, dosljedno provođenje zajamčenih prava na jezik, pismo i obrazovanje, obnovu kulturne baštine, trajno unapređivanje odnosa između Hrvatske i Srbije te evropska integracija zemalja prostora bivše Jugoslavije.

Pored zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i mitropolita zagrebačko-ljubljanskog Porfirija, koji su također govorili, i Milorad Pupovac, predsjednik SNV-a i SDSS-a, Veliku skupštinu iskoristio je za iskazivanje zahvalnosti Grabar-Kitarović i Vučiću. Oni, prema njegovim riječima, zaslužuju neupitnu podršku u onome što čine i što nastoje učiniti.

- Poštujemo napor predsjednika Vučića i predsjednice Grabar-Kitarović da odnos prema prošlosti, posebno lošoj, grade tako da ta loša prošlost ne upravlja nama, našim osjećajem i međusobnim odnosima - rekao je Pupovac, referirajući se i na događaje koji su prethodili Vučićevom dolasku.

Zbog Vučićevog huškačkog govora koji je kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja 1995. održao u Glini, od njega se u Hrvatskoj očekivala isprika. Napadajući Slobodana Miloševića i njegovu suprugu Miru Marković, tada 25-godišnji Vučić poručio je okupljenim Srbima kako ‘nikada više ustaška vlast ovdje neće moći da dođe’ i da će im pobjeda radikala omogućiti život ‘u Velikoj Srbiji i jedinstvenoj srpskoj državi’. Vučić ispriku, ako se ne računa njegov komentar objavljen drugog dana posjeta na portalu Politico, u kojem je priznao greške iz mladosti i osudio ekstremni nacionalizam, nije uputio. Štoviše, novinara N1 televizije u Vrginmostu je lažno optužio da je izmislio spominjanje Velike Srbije u spornom govoru.

Vučićevom posjetu usprotivili su se hrvatska radikalna desnica, pojedine veteranske udruge i proustaška stranka A-HSP, dočekavši ga u ponedjeljak ujutro prosvjedima u Zagrebu. Dok su srpski predsjednik i hrvatska predsjednica koračali crvenim tepihom na Pantovčaku, glavnim zagrebačkim trgom se orilo ‘Izdaja, izdaja’. Među četiristotinjak prosvjednika, koji su imali namjeru doći do zgrade Vlade i Sabora na Markovom trgu, ali ih je u tom naumu zaustavila policija, bilo je najmanje troje saborskih zastupnika: HDZ-ovi Josip Đakić i Stevo Culej te Mostov Miro Bulj. Nad njima su se vijorile hrvatske zastave i zastave HOS-a, a brojni prosvjednici u rukama su držali transparente s natpisima kao što su ‘Izdala si nas ti’, ‘Srpski četnici i hrvatski početnici’, ‘Srbija mora odgovarati za genocid u Hrvatskoj’ i ‘Jasenovac – srpski mit’. U isto vrijeme, stotinjak metara dalje, pod prozorima sjedišta SNV-a, omanja grupa predvođena šefom A-HSP-a Draženom Kelemincem sipala je salve uvreda. Na obje lokacije brojni prosvjednici nosili su oznake HOS-a s ustaškim pozdravom ‘Za dom – spremni’, a zbog isticanja tog ustaškog pozdrava, ali bez oznake spomenute vojne formacije, jedan prosvjednik je na kraju uhićen.

Kolinda Grabar-Kitarović, koja je svoj mandat započela posjetom šatoru ispred Ministarstva branitelja, gdje su predstavnici veteranskih udruga prosvjedovali 555 dana, u ponedjeljak je učinila radikalan zaokret i de facto se odrekla svojih dojučerašnjih partnera.

- Ne smijemo dopustiti da nam pojedinci s rubova političkog spektra diktiraju politiku. Politiku, međudržavne odnose trebamo diktirati mi, državnici i ogromna većina naših građana koja podržava posjet predsjednika Vučića Hrvatskoj - rekla je novinarima nakon prvog sastanka s Vučićem, tokom kojeg su se složili o važnosti pitanja nestalih, pitanja nacionalnih manjina, kao i političke i ekonomske suradnje.

U razgovoru je bilo riječi i o pravosudnim pitanjima, kao i o granici na Dunavu. Dvije zemlje pokušat će to riješiti bilateralnim putem, a ako im to ne uspije u dvije godine, ići će pred međunarodna tijela. Jedna od glavnih tema njihovog prvog sastanka bio je problem nestalih u ratu 1990-ih, a tom je prilikom Vučić najavio da će primiti hrvatske udruge koje predstavljaju njihove obitelji.

- Nešto smo malo riješili i uspjeli smo naći podatke za nekoliko nestalih osoba i nadam se da će to pitanje biti riješeno. Trebamo vidjeti što je to što možemo pronaći u arhivima da se ta pitanja otklone i riješe - rekao je Vučić, koji je osim podataka o tri nestale osobe u Hrvatsku donio 134 matične knjige s prostora općine Dvor koje su nakon Oluje odnesene u Srbiju.

Poštujemo napor predsjednika i predsjednice da odnos prema prošlosti, posebno lošoj, grade tako da ta loša prošlost ne upravlja nama, našim osjećajem i međusobnim odnosima, rekao je Milorad Pupovac

Vučić je tom prilikom novinarima kazao da će u suradnji s Anom Brnabić, premijerkom Srbije, utjecati na sve srpske dužnosnike da ne potpiruju tenzije i to uz pomoć ‘stodnevnog embarga’ koji će ih obvezati da ‘ni na koji način ne uvrijede ne samo hrvatske dužnosnike, nego da se ponašaju odgovorno i da rade sve što je u njihovoj moći da imamo najbolje moguće odnose’. Dometnuo je da će se to odnositi i na Aleksandra Vulina, ministra obrane Srbije, specijaliziranog za rad na pogoršanju odnosa s Hrvatskom, koji je uoči Vučićevog dolaska u Zagreb poručio kako će ga tamo dočekati – ustaše.

Za razliku od Grabar-Kitarović koja nije htjela otvarati pitanje ratne odštete, Vučića je ta tema dočekala na Markovom trgu, gdje ga je primio premijer Andrej Plenković. Nakon sastanka iz Vlade je saopćeno kako je Plenković u razgovoru sa srpskim predsjednikom naglasio da je potrebno obnoviti pregovore koji su vođeni prilikom potpisivanja Sporazuma o normalizaciji odnosa između RH i SRJ u kolovozu 1996. u Beogradu. Naime, u tom se dokumentu navodi nikada izvršena obaveza: da se u roku od šest mjeseci sklopi sporazum o naknadi za svu uništenu, oštećenu i nestalu imovinu. Osim toga, poručeno je iz Vlade, premijer je zatražio intenzivniju suradnju na pronalasku nestalih te da na razini resornih ministarstava započnu razgovori oko sklapanja bilateralnog Ugovora o kaznenom progonu i kažnjavanju ratnih zločina. Vučić je istog dana vodio razgovore i s Gordanom Jandrokovićem, predsjednikom Sabora, tokom kojih je najavljena mogućnost razmjene posjete odbora za evropske poslove i skupina prijateljstava, kao i spremnost Hrvatskog sabora u prijenosu iskustava iz pregovora s EU-om. Srpski predsjednik je uputio uzvratni poziv Jandrokoviću, koji je ovaj prihvatio.

S predsjednicom Grabar-Kitarović ponovno se susreo na forumu koji su organizirali Privredna komora Srbije i Hrvatska gospodarska komora, uz prisustvo više desetaka privrednika obje zemlje, među kojima su najistaknutiji Miodrag Kostić, vlasnik MG Grupe iz Srbije i Emil Tedeschi, vlasnik zagrebačke Atlantik Grupe. Sastanak je protekao u svjetlu činjenice da je lanjska robna razmjena između Hrvatske i Srbije iznosila 1,027 milijardi eura, što je povećanje za 14,2 posto u odnosu na 2016. godinu. Dvoje predsjednika na tom je sastanku dogovaralo zajedničko ulaganje u obnovu željezničke pruge Zagreb – Beograd uz sufinanciranje iz EU fondova.

- Nadam se da će Srbija i dalje biti otvorena za naša ulaganja, ali nam je želja poticati ulaganja u oba smjera - rekla je Grabar-Kitarović, koja je pozvala srpske tvrtke da ulažu u Hrvatsku.

Međutim, srpski biznismeni požalili su se da im je to ulaganje otežano, na što im je Vučić u prepoznatljivom stilu odgovorio da ne kukaju, već da dođu u Hrvatsku i bore se. Za razliku od sastanka u Hrvatskoj gospodarskoj komori, onaj održan s nadbiskupom Josipom Bozanićem protekao je gotovo u potpunoj tajnosti. Iako je bilo riječi da će se na Kaptolu govoriti o beatifikaciji Alojzija Stepinca, jednoj od glavnih točaka prijepora u recentnijim odnosima Hrvatske i Srbije, iz Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije samo je rečeno da su u ponedjeljak navečer razmotrena pitanja koja se tiču odnosa Katoličke crkve i Srpske pravoslavne crkve. ‘Isto tako, dana je podrška da se dogovorom rješavaju otvorena pitanja između Republike Hrvatske i Republike Srbije kako bi se što više učvršćivali dobrosusjedski odnosi i stabilan mir među dvjema državama’, navodi se u saopćenju s Kaptola koje je pratila fotografija na kojoj je vidljivo da su Vučić, Bozanić i Grabar-Kitarović razgovarali ispod portreta Stepinca, čijoj se beatifikaciji Srbija protivi zbog njegove podrške ustaškom režimu Nezavisne Države Hrvatske.

Dolazak u Zagreb Vučić je iskoristio i za posjet Mitropoliji zagrebačko-ljubljanskoj, u čijim se prostorijama na Svetom Duhu susreo s predstavnicima SPC-a u Hrvatskoj i polaznicima Političke akademije SNV-a. Mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije tom je prilikom izrazio zahvalnost predsjednici Grabar-Kitarović na hrabrom pozivu i predsjedniku Vučiću na hrabrom dolasku, naglasivši da se tu radi o hrabrom koraku i pozivu na mir.

- Gledajući sva zbivanja danas, moram reći da sam prije svega oduševljen vašim raspoloženjima i riječima koje ste oboje uputili hrvatskoj javnosti, a to su prije svega riječi odgovornosti i brige za normalne odnose između Srba i Hrvata, ovdje i svugdje - rekao je mitropolit Porfirije.

Polaznici Akademije, predvođeni predsjednikom njenog Savjeta, sveučilišnim profesorom Dejanom Jovićem, Vučiću su predstavili projekt ‘Budućnost Srba u Hrvatskoj’. Riječ je o izvještaju na kojem su radili mladi Srbi iz Hrvatske, u kojem je pored glavnih problema s kojima se susreće njihova zajednica zabilježena i njihova bojazan da srpskoj zajednici prijeti opasnost od potpunog nestanka.

O problemima srpske zajednice bilo je riječi i u Vrginmostu, gdje je Vučić u društvu Pupovca posjetio četveročlanu povratničku obitelj Lapčević iz Podgorja kraj Vrginmosta. Nakon sastanka s nastavnicima i učenicima mjesne osnovne škole, kojima je donirao deset prijenosnih računala, razgovarao je s tamošnjim stanovnicima.

- Želimo da svaki Hrvat u Srbiji sa ponosom nosi svoje hrvatsko ime, da se nikoga ne plaši. Ali isto tako, očekujem da vi Srbi koji ovde živite sa ponosom nosite svoje srpsko ime i prezime, da se nikoga ne bojite i ničega ne stidite - rekao je srpski predsjednik, koji je okupljene pozvao da s njim podijele ono što ih tišti.

Uglavnom su to bila pitanja o sporom ili gotovo nikakvom ostvarivanju zajamčenih prava, ponajprije o pravu na mirovinu, zapošljavanju, nerazvijenoj infrastrukturi te o drugim vitalnim problemima s kojima se susreću povratnici u Lici te na Baniji i Kordunu.

- Pomoći ćemo svakome kome je pomoć potrebna, kada je u pitanju obnova kuća, smeštaj ili ostvarivanje stanarskog prava, ali pod uslovom da sa svojom porodicom živi u Hrvatskoj i da je njen državljanin - obećao im je.