Novosti

Politika

Referendum u ništa

Iako se Mostova inicijativa HDZ-u vratila kao bumerang odozdo, izgledno je da referendum neće utjecati na dosadašnji način donošenja odluka. "Sabor će jednostavno moći ignorirati članak 17. Ustava kao što je to činio i do sada", kaže ustavni stručnjak Matija Miloš

Large most referendum eemica elvedji

Već su zaigrali na kartu krađe potpisa – zastupnici Mosta (foto Emica Elvedji/PIXSELL)

Sva je prilika da se dosadašnji način upravljanja kovid-krizom izvršnoj vlasti polagano vraća kao neželjeni bumerang. Izbjegavanje proglašenja izvanrednog stanja, prepuštanje ovlasti Stožeru civilne zaštite, koji je u više navrata išao na ruku vladajućem HDZ-u, neuvažavanje sugestija zdravstvenih i pravnih stručnjaka te nagomilano nezadovoljstvo dijela građana, po svemu sudeći rezultirat će makar parcijalnim uspjehom referendumske inicijative Mosta. "Sigurno imamo dovoljno potpisa, da ih je samo 368.000, koliko je zakonski minimum, ne bismo tvrdili da smo uspjeli. Koliko je točno potpisa, znat ćemo kada ih izbrojimo, što je ogroman posao", poručio je Nikola Grmoja i najavio da će s okvirnom brojkom izaći u četvrtak.

Njegova stranka, poznata po opetovanim pokušajima profitiranja na društvenim podjelama, pa i po cijenu urušavanja javnozdravstvenog sustava, prikupljala je potpise za dva referendumska pitanja. Prvo se tiče izmjene članka 17. Ustava tako da se epidemija izrijekom navede među okolnostima pod kojima Sabor može dvotrećinskom većinom ograničiti određena ustavna prava i slobode. Drugim pitanjem ciljaju na izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, odnosno da se iz njegovog teksta izbaci spominjanje Stožera civilne zaštite, što bi, na koncu, rezultiralo prebacivanjem težišta odluka o pandemiji s Vlade na Sabor, kao i na ukidanje svih dosadašnjih mjera, poput Covid-potvrda.

Ako se na kraju pokaže da je prikupljen potreban broj valjanih potpisa, Vlada sa svojom većinom u parlamentu imati tri opcije: odmah pristati na promjenu Ustava i Zakona, raspisati referendume ili pak pitanja poslati na ocjenu ustavnosti. U posljednjem, najizglednijem scenariju, stranka na čelu s Božom Petrovom vjerojatno će zaigrati na kartu "izigravanja volje naroda", pri čemu im na ruku ide i najnovija odluka Ustavnog suda. Naime, dva dana uoči službenog predstavljanja broja potpisa ta je institucija, uz protivljenje troje sudaca, amenovala još jednu odluku Stožera, onu o uvođenju Covid-potvrda u sustavu zdravstva i socijalne skrbi. Sukladno takvoj praksi, kao i prema tumačenju pravnih stručnjaka, Ustavni sud će naposljetku makar dio Mostove inicijative proglasiti neustavnom.

Matija Miloš s Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci za Novosti objašnjava da će prvo pitanje, kojim se traži promjena Ustava, najvjerojatnije proći test ustavnosti, dok za drugo ne postoje tako izgledne šanse.

- U Ustavu već postoji prirodna nepogoda kao osnova za izvanredna ograničenja ljudskih prava, zbog čega dodatak predložen referendumom treba smatrati kao svojevrsno pojašnjenje koje zapravo ne dodaje ništa sadržajno novo. Mijenja se izričaj odredbe, ali njezina supstanca ostaje potpuno ista. Zato nije vjerojatno da bi Ustavni sud mogao odlučiti kako je takav ustavni amandman neustavan - govori Miloš.

Neki za koje se smatra da su autoriteti za ustavno pravo, dodaje on, istaknuli su kako je drugo pitanje sporno zbog povratnog učinka. Iako je točno da zakoni u hrvatskom pravu ne smiju djelovati unatrag, na situacije koje su se već dogodile, tumači Miloš, potpuno je netočno tvrditi kako je to problem s referendumskim pitanjem. Njime se Sabor obvezuje da dvotrećinskom većinom odluči o važenju postojećih mjera, što znači da bi se njihovo važenje, u slučaju uspjeha referenduma, moglo prekinuti u budućnosti, ne dirajući pritom pravne učinke koje su do sada izazvale.

- Drugi su pak tvrdili da je ustavnopravni problem u tome što se krši dioba vlasti, jer se Saboru prenose ovlasti izvršne vlasti. Problem zaista jest u diobi, ali ne zbog prenošenja spomenutih ovlasti, već zbog toga što se narušava položaj Sabora, inače zajamčen Ustavom. Dioba, naime, ne jamči samo odvojenost jedne vlasti od druge, već i nužnu autonomiju svake od njih u svojem području djelovanja. Referendumom se pak nalaže zakonodavcu da nešto razmotri, uslijed čega se prisilno predodređuje njegov dnevni red, a predviđa se i većina kojom mora odlučivati. Iako je Sabor slobodan nanovo usvojiti mjere dvotrećinskom većinom, mišljenja sam da je nametanje određenog dnevnog reda zakonodavnom tijelu te predviđanje većine kojom mora odlučiti ujedno i povreda njegove ustavne autonomije - kaže stručnjak za ustavno pravo i ističe da će Sabor, u slučaju da se održi ustavotvorni referendum, moći jednostavno ignorirati članak 17. Ustava kao što je to činio i do sada.

- Teško je vjerovati da će se išta u tom smislu promijeniti. Bez saborske se odluke ni izmijenjeni članak neće sam od sebe aktivirati. To što pojedini korifeji Mosta misle da se referendumom Saboru ne ostavlja izbor pokazuje kako miješaju pravni učinak referenduma i političku poruku koju se njime šalje. Politička poruka može biti uvjerljiva, ali ona ne stvara kvalificiranu većinu - zaključuje Matija Miloš.

Toga je svjestan i premijer Andrej Plenković, koji je već poručio da se održavanjem referenduma i eventualnom promjenom Ustava "zapravo ništa ne bi promijenilo". Međutim, takvim stavom utjecao je na jačanje nezadovoljstva građana koji sudjeluju na prosvjedima s antivakserskim predznakom, na što Most cijelo vrijeme i računa. S tim su ciljem već počeli proturati priču o mogućoj krađi prikupljenih potpisa, što će u verziji Marije Selak Raspudić dovesti do "političke smrti HDZ-a", a po Ninu Raspudiću do još većih "frustracija, bijesa u narodu". U tome im potpomaže predsjednik Zoran Milanović, koji ne propušta priliku za napad na Plenkovićevu vladu, pa je u tom ključu poručio da će ih "vjerojatno probati pokrasti".

Da bi cijela situacija HDZ, a prije svega Plenkovića, na kraju mogla dovesti u neugodan položaj, smatra i politolog Stevo Đurašković sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, koji prema Mostovoj inicijativi ima podvojene osjećaje.

- Ako inicijativa uspije, istovremeno mi hoće i neće biti drago. Bit će mi drago zbog toga što se premijer Plenković postavlja kao prosvijećeni apsolutist i vrhunaravni autoritet, koji želi vladati bez ikakvog utjecaja građana. Zbog toga mi je žao što nije uspio referendum o uvođenju eura. Premijer je uporno izbjegavao raspravu o toj temi, izuzev jednog javnog sastanka u HNB-u na kojem su se okupili njegovi politički istomišljenici. Ako već izbjegava bilo kakvu javnu raspravu, mislim da je pozitivno što mu se inicijative odozdo vraćaju kao svojevrsne pljuske. S druge strane je grozno što je Most izgradio referendumsku inicijativu na najgoroj mogućoj temi jer necijepljenje doslovno predstavlja konzumiranje vlastite slobode nauštrb drugoga - kaže politolog, koji smatra da Most, kao i desnica generalno, nema snagu za artikulaciju bilo kakve suvislije politike, a kamoli za eventualno preuzimanje vlasti.

- Plenković je trenutno zacementirao politički prostor i taj se cement jako teško može probiti. Mislim da Most na nekim budućim izborima može maksimalno doseći rezultat kakav je na prethodnim parlamentarnima ostvario Domovinski pokret. U slučaju da nas sve ne pokosi novi soj koronavirusa, politika koju trenutno zastupaju jako će se brzo ispuhati, pa će rejting morati graditi na nekim drugim temama - dodaje on.

Ako je suditi po dosadašnjim aktivnostima članova Mosta, u tom se slučaju neće previše odmicati od konzervativnih tema, koje u pravilu podrazumijevaju zazivanje naroda. Zanimljivo je i da je dio istaknutijih lica te stranke, poput Zvonimira Troskota, svoj politički put započeo sudjelovanjem u nekim ranijim referendumskim inicijativama, koje u Hrvatskoj gotovo u pravilu imaju desni predznak.

- To tumačim kao problem ljevice, odnosno što mi, kao i veći dio ostatka svijeta, pravu ljevicu zapravo nemamo. Kod nas se cijelo vrijeme govori o lijevo-liberalnom, a to je oksimoron. Ili, ako ćete radikalno – kome je zeleno na prvom mjestu, a ne to što građani i dalje kopaju po kontejnerima, taj nije bazno lijevo. U tom slučaju i ono što je zeleno ispadne srednjoklasno. Takve politike u pravilu imaju zazor od masovne političke akcije, a time i od referenduma - zaključuje Stevo Đurašković.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više