>

novosti logo

Piše Dejan Kožul

Region u karantinu

Sramota me je što živim u državi koja je uvela policijski sat bez brige za psihičke posljedice koje će ta represivna mjera ostaviti prvenstveno na mlade, kaže pisac Faruk Šehić

Ima ona o statistici koja kaže da pokazuje sve, a zapravo ne otkriva ništa. To bi se dalo primijeniti i na aktualnu pandemiju u državama nastalima raspadom Jugoslavije. U tom slučaju statistika kaže da je Srbija u najlošijoj poziciji po broju oboljelih i umrlih, ali i mjerama koje se sprovode kako bi se spriječilo širenje zaraze. U toj zemlji je u utorak prestala 84-satna zabrana kretanja i od tada su na snazi blago popuštajuće mjere. Najvažnije se odnose za starije građane koji su već više od mjesec dana zatvoreni u svojim domovima, pa tako oni stariji od 65 godina sada mogu utorkom, petkom i nedjeljom u šetnju u trajanju od pola sata. Otvaraju se i tržnice, a zabrana kretanja umjesto u 17 počinje u 18 sati. Rezultati testiranja možda opravdavaju ovakve mjere, jer je ukupan broj oboljelih u Srbiji veći od zbira oboljelih u preostalim državama nekadašnje SFRJ.

I Sjeverna Makedonija je nakon proteklog vikenda izašla iz 84-satne apsolutne karantene. Iako brojke nisu tako alarmantne kao u Srbiji, jer je ukupan broj oboljelih do utorka bio 1225, popuštanje rigoroznih mjera se najavljuje tek 1. maja. Tamo je policijski sat radnim danima na snazi od 16 do pet ujutro, a vikendom, ako nije uskršnji kao ovaj prethodi, od petka od 16 do ponedjeljka u pet. Starijima od 67 godina i mlađima od 18 gotovo je u potpunosti zabranjeno kretanje, osim vikendom kad ovi stariji mogu izaći između 10 i 12 sati, a mlađi od 18 godina između 13 i 15.

- Na samom početku krize bili smo pozitivno iznenađeni profesionalnim i razumnim odnosom našeg ministra zdravlja - kaže za Novosti spisateljica Rumena Bužarovska i dodaje da se sve promijenilo od uvođenja zabrane kretanja.

- Izgovor je bio da smo mi krivi što se virus širi: narod je stoka koju vlast mora kontrolirati da se sama ne bi uništila. To je rezultiralo time što su se ljudi okrenuli jedni protiv drugih. Umesto solidarnost, vlast je stvorila strah i nepoverenje. Ljudi, čak i oni koji su bili progresivni, tražili su stroži policijski čas koji bi trajao i nedeljama, misleći da je to jedini način da spasemo živu glavu. Na kraju, iako smo svaki dan u kućnom pritvoru od 16 do pet i iako je policijski čas trajao tri dana u toku Uskrsa, premijer је rešio da za Uskrs ne zatvori crkve i da ljudi mogu da idu na pričest. To vam govori sve o našoj situaciji - kaže makedonska spisateljica.

Situacija na Kosovu, gdje je nakon vikenda zabilježen 561 oboljeli, možda nije rigoroznija u smislu mjera, ali je kompliciranija jer se tamo isprepliću dva sistema. Dok u sjevernom dijelu važe iste mjere kao u Srbiji, u ostatku zemlje svi stariji od 16 godina mogu izaći napolje samo sat i pol dnevno, i to od sedam ujutro do 22.30, a vrijeme izlaska ovisi o pretposljednjem osobnom broju građanina. Starijima od 65 preporučeno je da ne izlaze.

- Realnost, ali i sva težina primene dva sistema pokazala se tokom pandemije poput pravog školskog primera - ističe Tatjana Lazarević, urednica portala Kossev.

Najveću konfuziju unose različite satnice restrikcija kretanja, kaže naša sagovornica.

- Do buđenja nezadovoljstva došlo je kada se uz dve mere počela primenjivati i dodatna mera iz Beograda o tzv. vikend-karantinu - dodaje Lazarević i napominje da neka vrsta harmonizacije ipak postoji.

- Jedna mera je olakšala rad trgovina, ali je bila i prekretnica za građane na severu, koji su odluku razumeli kao povlačenje Srbije u ‘vežbanju izvršnih odluka’. Da jeste bila prekretnica videlo se kada je već naredne nedelje Marko Đurić (direktor Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju, op. a.) pozvao dodatno pred Uskrs na poštovanje mere iz Srbije, a zvaničnici na terenu, iako su uputili isti poziv, na naše novinarsko pitanje nisu direktno potvrdili da će odluka i biti sprovedena. O odluku se tokom Uskrsa oglušilo više privatnih preduzetnika i građana, navodeći da je mere iz Prištine uvela i zvanična srpska strana - objašnjava ona.

Dok se većina građana prilagođava i rukovodi onim što je bolje za njih, postoje i oni koji u kriznoj situaciji posežu za populističkom retorikom. Iz Beograda je u Prištinu stigla pošiljka s hiljadu testova na koronavirus. No pokrenuta je peticija da se pošiljka odbije i da se testovi bace u smeće. Najglasniji među njima je Nasim Haradinaj, zamjenik predsjednika Udruženja veterana OVK-a koji se pozvao na Crnu Goru jer je od Srbije odbila pomoć u vidu respiratora.

Inače, u skladu s brojem stanovnika, Crna Gora ima najmanji broj oboljelih. Tako je početkom ovog tjedna, kada su predložene nove, malo relaksiranije mjere, broj zaraženih bio 311. Na kraju je odlučeno da zabrana kretanja, koja je do sada važila od 19 sati radnim danom, subotom od 13, a nedjeljom od 11 sati pa sve do pet sati ujutro narednog dana, ubuduće važi od 23 sata svim danima. Crna Gora je jedna od rijetkih država koja je na početku borbe donijela odluku da objavi imena onih koji moraju biti u samoizolaciji. To je, ističu nadležni, uticalo na promjenu ponašanja.

U Bosni i Hercegovini je situacija slična onoj na Kosovu jer mjere unutar Federacije BiH i Republike Srpske nisu usuglašene. Štoviše, distrikt Brčko opet ima svoje mjere, a i kantoni unutar Federacije zavode svoja pravila. Broj oboljelih je do početka ovog tjedna iznosio 1309. U oba entiteta postojala je zabrana kretanja svima starijima od 65 godina, a u Federaciji i onima do 18 godina, osim ako nisu u automobilu. Stega polako popušta pa je starijima u Republici Srpskoj dozvoljeno kretanje utorkom i petkom od sedam do 10 ujutro, a dodatne mjere popuštanja u oba entiteta najavljuju početkom petog mjeseca. Mjere zabrane kretanja svuda vrijede od 20 sati do pet ujutro.

- Policijski sat je uveden apsolutno neopravdano, ničim izazvano, osim time da se nemoć države oliči u represiji nad vlastitim građanima. Srbija i Vučić su školski primjer toga - kaže za Novosti Faruk Šehić, pisac i novinar.

- Osim Slovenije i Hrvatske, ostale ex-yu državice su pokazale da se psihički i mentalitetski nisu izvukle iz militantno-policijskog načina razmišljanja i suočavanja s pandemijom opasnog virusa. One se ponašaju kao pijani muškarac koji dolazi kući i iz vlastitog egzistencijalnog očaja isprebija ženu i djecu. Gade mi se takve državice, s tim da su baš bošnjački nacionalisti kao dokazani antikomunisti, paradoksalno, prigrlili staljinističke mjere i pokazali nula posto demokratičnosti. Samo su slijedili Dodika i Vučića, no ipak u malo blažoj varijanti - govori Šehić, koji smatra da policijski sat nije trebalo uvesti.

- Jedva čekam kada će biti ukinut i sramota me je što živim u državi koja ga je uvela bez puno brige za psihičke posljedice koje će ta represivna mjera ostaviti prvenstveno na mlade ljude - zaključuje on.

1/1