>

novosti logo

Kronika Kronika

Reljef s partizanima spašen iz smeća

Antifašisti iz Vrginmosta pokrenuli su inicijativu za obnovu spomenika. Reljef je nađen, ali glavnu skulpturu pojeo je mrak

Antifašisti općine Gvozd odlučni su u namjeri da obnove spomenik žrtvama fašističkog terora u Drugom svjetskom ratu na ovom dijelu Banije i Korduna koji je, usred Vrginmosta, stajao od 1956. godine, a srušen je odmah iza Oluje. Tako će se prijedlog o obnovi spomenika uskoro naći na dnevnom redu Općinskog vijeća.

- Partizanski spomenik u parku Vrginmosta pamtim još iz vremena kad sam bio školarac. Oko njega smo se igrali, u dane prigodnih blagdana gledali odrasle kako podno njega polažu vijence, a svakog proljeća uređivali smo njegov okoliš. Kad sam se vratio iz izbjeglištva, spomenika nije bilo, stajalo je samo oštećeno postolje. Dali smo se u potragu za velikom brončanom figurom partizana koja je stajala na njemu, no do danas ju još nismo uspjeli pronaći. Srećom, u jednoj napuštenoj trgovini, prije desetak godina, takoreći u smeću, pronađeni su reljefi koji su bili na postolju, pa eto, barem nešto imamo za početak. Prijedlog za obnovu spomenika antifašisti će podnijeti Općinskom vijeću i vjerujem da će podrška biti jednoglasna - objašnjava Pero Miličević, predsjednik udruge antifašističkih boraca i antifašista općine Gvozd.

Brončane reljefe od krađe i propadanja spasio je komunalni redar Matija Macut, koji ih je pronašao u toj ruševnoj prostoriji prije desetak i više godina, te ih pohranio u općinsku garažu gdje stoje i dan danas. Za sam spomenik priča se da je završio u ljevaonici u kojoj je od njega izliveno crkveno zvono koje danas stoji na drvenom zvoniku pored kapelice u Vrginmostu, no te priče nisu potvrđene. Antifašistički spomenik u centru mjesta, nekad neizbježan detalj s razglednica Vrginmosta, nije samo simbol jednog vremena, stradanja i borbe za humanije društvo i poredak, već je i umjetničko djelo. Njegov autor je akademski kipar Zvonko Car, široj javnosti osobito poznat po skulpturi 'Djevojke s galebom' u Opatiji.

Svi mještani Vrginmosta sjećaju se svog partizanskog spomenika, no malo je onih koji su na neki način svjedočili njegovu uništavanju. Umirovljeni profesor književnosti i sociologije Stanko Čiča, koji je cijeli svoj radni vijek, od 1958. godine proveo u odgoju i obrazovanju mladih u Vrginmostu, nije u Oluji otišao sa ostalim sunarodnjacima put Srbije, već se sklonio kod UNPROFOR-a u Topusko.

- Već 18. kolovoza sam se vratio u Vrginmost i tada je partizanski spomenik još stajao na svom mjestu. Oko njega smo se svakodnevno skupljali mi koji smo ostali, Srbi i Hrvati. Prepričavali smo događaje i raspitivali se međusobno o sudbini znanaca i prijatelja. Jednoga dana, krajem studenog, otišao sam u Karlovac, a pri povratku vidio sam da je spomenik srušen. Velika brončana figura ležala je izvaljena na zemlji. Mislim da je srušen tri dana pred negdašnji Dan republike, dakle, 26. studenog. Sjećam se da smo svi bili zgranuti, ali i uplašeni. Nismo mogli razumjeti zašto je spomenik srušen, pa nam je sve je to ličilo na nekakvu zlokobnu poruku. Znam jednog čovjeka koji je iz prikrajka promatrao rušenje. Živi danas u Srbiji, ime mu neću spominjati, a pričao mi je kako su spomenik vezali lancima i oborili ga traktorom. Odmah po rušenju spomenika, netko je događaj dojavio narodnom heroju Radi Bulatu koji je sutradan doputovao u Vrginmost, razgovarao s policijom i dužnosnicima u Općini. Što je rečeno na tom razgovoru nitko ne zna, no tada je zauvijek propuštena prilika da se barem sačuva glavna brončana figura koja je kasnije netragom nestala. Velika želja mi je da doživim obnovu toga spomenika i raduje me inicijativa antifašista - kaže vremešni Stanko Čiča.

Vijest o inicijativi obnove spomenika u parku Vrginmosta brzo se pročula u mjestu. Preddrag Mraović, član redakcije lokalnog mjesečnika NGO – novine Gvozda i okolice, koje izdaje udruga Suncokret - Centar za razvoj zajednice, itekako podržava antifašiste u njihovu nastojanju da obnove spomenik. U prilog tome, ove novine su svojevremeno objavile i članak ' Problem spomenik'. Mještanka Borka Galogaža oduševljena je idejom da se obnovi spomenik.

- Bilo bi to lijepo. Taj spomenik bio je simbol Vrginmosta u svakom pogledu. Osim toga, ispod njega se nalazi kosturnica s tijelima žrtava fašističkog terora, pa već samim time on predstavlja pijetet poginulima i zaslužuje da svjedoči o zločinima koji su počinjeni nad golorukim narodom Banije i Korduna - objašnjava Borka.

Humanitarni aerodrom u Čemernici

U blizini Vrginmosta, svega par kilometara idući cestom prema Topuskom, s lijeve strane ceste vidljivi su ostaci još jednog zapuštenog i zaboravljenog spomenika. Mnogi ga se sjećaju po tome što se uz njega nalazio avion iz Drugog svjetskog rata, svojevrsna atrakcija i prilika za fotografiranje za sve koji su prolazili ovim krajem. Aviona odavno nema, spomenik je zarastao u korov, a sve manje ljudi zna da je na tom mjestu bio aerodrom. Naime, prema odluci Glavnog štaba NOP-a odreda Hrvatske, u srpnju 1944., u Čemernici kraj Vrginmosta, uspostavljen je prvi aerodrom za vezu sa savezničkim armijama. Prvi avion sa sanitetskim materijalom i hranom za bolnice, spustio se noću 22. srpnja., a iste noći, isti avion, evakuirao je u Bari (Italija) 18 teških ranjenika i 36 djece. Samo u dva mjeseca 1944. godine, s aerodroma u Čemernici evakuirano je 775 djece od čega iz Bosne 79-oro, Like 301, Korduna 269, Banije 19 i Pokuplja 107. Krajem listopada iste godine, formirana su još dva aerodroma u blizini, u Selištu kraj Gline i kod Topuskog, odakle je u Italiju evakuirano više od 3000 djece iz dječjih domova na Kordunu, Baniji i Pokuplju.

1/3