Renato Petek obnašat će i iduće četiri godine dužnost nestranačkog zastupnika u zagrebačkoj Gradskoj skupštini u koju je izabran na listi SDP-a. Za Novosti govori o minulih 20 godina klijentelističke vladavine Milana Bandića, ali i njegovim najbližim suradnicima iza kojih su ostale financijske dubioze, sumnjivi ugovori i poslovi čije će dovođenje u red obilježiti mandat novog gradonačelnika Tomislava Tomaševića iz platforme Možemo!, koju naš sugovornik ocjenjuje kao dobrodošlu i pozitivnu političku promjenu.
Pročelnica Mirka Jozić i bivši pročelnik Slavko Kojić su osobe odgovorne za loše stanje Grada i Holdinga, a od gubitka izbora postali su jako otvoreni i dostupni u svakodnevnoj komunikaciji kako bi umanjili štetu
Kako ocjenjujete prve korake novoizabrane zagrebačke vlasti? Što biste vi napravili u prvih stotinu dana?
Zadovoljan sam, tek se krenulo. Očekivao sam već prvog dana možda i nekoliko važnih odluka koje će odjeknuti i odaslati poruke da je završilo jedno i došlo novo vrijeme u upravljanju gradom, no svatko ima svoj stil. Prva tri mjeseca, ili što je prije moguće, potrebno je imenovati više od stotinu ljudi na pozicije v. d. pročelnika i v. d. članova uprava trgovačkih društava kako bi se uspješno i potpuno ovladalo sustavom i kako bi najveći dio zaposlenika gradske uprave, trgovačkih društava i ustanova krenuo slijediti ciljeve novog, efikasnijeg i transparentnijeg modela upravljanja svim gradskim i ljudskim resursima. Paralelno treba zaustaviti sve nezakonite poslove kao što je trenutno zbrinjavanje biootpada te krenuti u stabilizaciju financija. Nužno je istovremeno pokrenuti revizije ugovora i preuzetih obveza, kako prošlih tako i aktualnih. Također, treba konstituirati Gradsku skupštinu kako bi počela donositi odluke oko novog ustroja gradskih ureda, rebalansa proračuna i drugih važnih odluka te kako bi se poslije prvih sto dana po ustroju nove gradske uprave i imenovanja uprave Holdinga i trgovačkih društava krenulo s aktivnostima koje za cilj imaju rješavanje ključnih gradskih problema: pružanja bržih i kvalitetnijih komunalnih usluga bez opasnosti od dodatnog urušavanja sustava i od poskupljenja usluga građanima.
Štetni poslovi
Odmah po preuzimanju dužnosti novoizabrani je gradonačelnik Tomislav Tomašević ukazao na prilične financijske dubioze. Lanjsku je godinu Grad Zagreb završio s gubitkom od 1,3 milijarde kuna, a Zagrebački holding je, prema izvješću, u gubicima od 305 milijuna kuna. Doznali smo i da su odgovorni u Gradu najmili 151 vozilo po ukupnoj cijeni od 4,5 milijuna kuna pa se to, i ne samo to, u dogledno vrijeme planira dokinuti radi određenih ušteda. No ne bi li netko trebao i odgovarati za takvu financijsku neodgovornost?
Odgovornost obnašatelja političke vlasti u Hrvatskoj svakako bi trebala postojati i biti zakonski regulirana. Ne samo u smislu političkih konzekvenci na izborima, nego da je ona osobna i veže se uz nalaze i zaključke Državne revizije. Što se dugova tiče, podatke o rupi u gradskoj blagajni, stanju financija i zaduženja dobivali smo kao zastupnici svakih šest mjeseci. Otvoreno je pitanje ima li još skrivenih zaduženja i kojekakvih aneksa ugovora, tj. preuzetih obveza koje će se naknadno otkriti. Još od veljače je jasno da je manjak u blagajni 1,3 milijarde kuna te je bilo više od 550 milijuna kuna neplaćenih faktura dobavljača i drugih obveza, a veći se dio tog iznosa odnosio na obveze prema Holdingu i Zagrebačkom električnom tramvaju (ZET). Trenutno gradonačelnik raspolaže preciznim izvješćem dobivenim od bivših nositelja vlasti u Zagrebu, a dodatnim će se revizijama i skeniranjem utvrditi ima li još obveza.
Dio poslova i ugovora s Petrom Pripuzom školski je primjer kako se kreiranjem javnih poziva i usmjeravanjem poslova prema jednom gradonačelnikovom prijatelju isisavao novac iz gradskog proračuna
Pa ipak, aktualna pročelnica za gospodarstvo Mirka Jozić, koja je najavila podnošenje ostavke, izjavila je da stanje u zagrebačkom proračunu nije lošije od onoga u drugim hrvatskim, ali i europskim gradovima te da se trebamo nositi s problemom koji Grad Zagreb ima s financijama. Kako vi komentirate ovakvo, rekli bismo vrlo napredno razmišljanje?
Mirka Jozić, ali i bivši pročelnik za financije Slavko Kojić su osobe koje su odgovorne za loše stanje Grada i Holdinga, a od gubitka izbora su postali jako otvoreni i dostupni u svakodnevnoj komunikaciji kako bi umanjili štetu koja je nastala dok su godinama obnašali važne funkcije u sustavu Milana Bandića. U resoru kojim je upravljala pročelnica Jozić stvoren je sustav silnog preplaćivanja brojnih ugovora za vanjske usluge putem kojih je isplaćivan novac na nekoliko načina. Iako su poslove ili dio tih poslova mogle obavljati gradske tvrtke sa svojim kapacitetima, javni pozivi su bili sastavljeni s tako specifičnim uvjetima da ih mnogi zainteresirani subjekti nisu mogli ispuniti. Tako smo imali velik broj prijava s jednim – ciljanim – ponuditeljem, a na natječajima bez prave konkurencije i s više konkurenata Grad je pristajao na cijene koje su bile dva ili tri puta više od drugih gradova u Hrvatskoj. Natječajni poziv je ponekad bio sastavljen s tako ciljanim uvjetima da je samo nedostajalo navesti da je uvjet OIB tvrtke zbog koje je isti bio raspisan. Stoga su s vremenom mnogi poslovni subjekti izbjegavali kandidirati se na natječaje Grada Zagreba i Holdinga. Dio tih nepravilnosti utvrdila je i Državna revizija, i to više godina uzastopce, no iste su rabote bile nastavljene. Sada je tome, uvjeren sam, došao kraj.
Kao ažurni kritičar dosadašnje gradske vlasti zasigurno imate saznanja u kojoj je mjeri Zagreb opterećen pogodovanjem u predmetima javnih nabava, korupcijom i klijentelizmom. Sjetimo se samo višemilijunskih dotacija koje su se slile u Dinamov stadion. No možete li izdvojiti svoja saznanja vezana uz ugovore koje je Grad Zagreb potpisivao s drugom stranom i poslove koji su doveli do stvaranja privatnih monopola, pri čemu su, što ste načeli i u prethodnom odgovoru, gradske tvrtke ostajale bez poslova? Možete li podsjetiti na neke konkretne monopolističke rabote, koliko su novčano teške i gdje su bile najizraženije?
Jedan od prioriteta mog dosadašnjeg rada u Skupštini bio je objavljivati brojne ugovore s privatnim subjektima koji su strahovito profitirali u poslovima s Gradom Zagrebom. Pritom sam objavio ugovore za koje je lako utvrditi da su bili štetni za proračun i putem kojih je iscurio ogroman novac iz gradske ili Holdingove blagajne. Riječ je o novcu građana, svih nas. Prisjećam se samo nekih: sljemenska žičara, Pripuz i Penava u upravljanju smetlištem Jakuševec, ugovori ZET-a s Končarom o održavanju tramvaja, zaštitarski poslovi tvrtke Bilić-Erić Security, najam rent-a-car vozila, zbrinjavanje biootpada sa zajednicom ponuditelja koje je zastupao Đuro Dečak, isplate donacija crkvama i udrugama te oko 120 milijuna kuna dotacija i donacija prema Dinamu tijekom Bandićevih 20 godina vladavine. Razmjeri štete u tom periodu mogu se mjeriti u milijardama, a štetu je moguće točno utvrditi, ako cijenu iste usluge usporedimo u nekim drugim gradovima u državi. Ako izostavimo da se radi o štetnim i ozbiljnim indicijama u pogodovanju i kriminalu, moram priznati da sam tijekom istraživanja, dobivanja ugovora i podataka uživao u tom poslu razotkrivanja načina funkcioniranja gradskih vlasti. Često sam nailazio na sličan ili isti kod osmišljen prilikom ugovaranja poslova koji rezultira brojnim aneksima, poput žičare, ili povećanja cijena eliminacijom konkurencije u startu, poput ugovora s poduzetnikom Petrom Pripuzom. Trenutno sam nestrpljiv vidjeti sumu ušteda jer će nova vlast raditi izbjegavajući takve rabote, djelovati transparentno i tražiti kompetitivnost javne nabave, dovodeći time gradske financije na put izlječenja. Vjerujem da se u tome krije adut za jednu stepenicu uspješnosti nove gradske vlasti.
Problem pročelnika
S obzirom na sve, očekujete li da bi Državna revizija mogla utvrditi nepravilnosti koje bi mogle biti signal DORH-u da preispita odgovornost Bandićevih kadrova, prije svega gradskih pročelnica i pročelnika od kojih, eto, neki ne vide osobitih problema oko gradskih dugova? Primjerice, Holding ima više stotina milijuna kuna duga i čini se kao ogledan primjer neuspješnog poslovanja, pri čemu bi svaki odgovoran direktor to odavno priznao i odstupio. I bi li sve moglo završiti po starom: premještanjem onih koji su desetljeće i dulje bili itekako upućeni u gradske poslove s jednog na drugi javni položaj?
Treba u kratkom roku uspješno i potpuno ovladati sustavom i tada će dobar dio od više od dvije tisuće zaposlenika gradske uprave krenuti raditi u smjeru novog, efikasnijeg i transparentnijeg modela upravljanja gradskim i ljudskim resursima. Oslonio bih se na interne revizore i Ured za kontrolu koji direktno djeluje pod gradonačelnikom. Moj je osobni stav da za 90 posto Bandićevih bliskih suradnika, pročelnika, više nema mjesta u novoj gradskoj upravi, no o tome odlučuje gradonačelnik. Dio dosadašnjih pročelnika neće otići sam pa će trebati pričekati do isteka njihovih ugovora ili, u suprotnom, pronaći odgovarajući model kako se s njima razići. A takvih modela s novom shemom ureda i sistematizacije i vrednovanja rada ima i svi su u skladu sa zakonom. Hoću reći da nije istina da su oni u Gradu tako zaštićeni da im se nikako i nikada ne mogu dati otkazi i otkazati ugovori o radu. Što se tiče istraga koje bi pokrenule nadležne institucije temeljem pronalaska dokumentacije o eventualnoj kaznenoj odgovornosti, duboko sam razočaran što moram izjaviti da će tu stvari zapeti u bespućima hrvatskog pravosuđa. U njihovu sustavu i najčvršći dokazi blijede tijekom godina pa procesi završe u kolopletu procedura i poništenja, vraćanja na početak – na kraju, nakon 30 godina države koja je izašla iz tranzicije, imamo tek Ivu Sanadera kao jedinog političara koji ima ozbiljnije pravomoćne presude.
U kontekstu dolaska nove zagrebačke vlasti spominjali su se i brojni, navodno sporni, poslovni ugovori Grada s Bandićevim prijateljem, poduzetnikom Petrom Pripuzom i njegovom C.I.O.S. grupom?
Da, dio tih poslova i ugovora je školski primjer kako se kreiranjem javnih poziva i usmjeravanjem poslova prema jednom gradonačelnikovom prijatelju isisavao novac iz gradskog proračuna. A Petru Pripuzu to je bilo omogućeno. Svakako su dio tih poslova mogle raditi gradske tvrtke. Oni su u odnosu na druge gradove u kojima posluje C.I.O.S. unatoč većim količinama bili višestruko skuplji, što je već u startu nelogično. Jednostranim naglim raskidom svih tih ugovora Zagreb bi postao grad zatrpan smećem jer nema vlastite kapacitete skladištenja i zbrinjavanja otpada, a bili bi plaćeni i visoki penali. No nedavno je gospodin Pripuz javnim dopisom gradonačelniku Tomaševiću ponudio raskide ugovora koje ima s Gradom ili Holdingom, što bih ja, da sam na poziciji nove izvršne vlasti, rado razmotrio i iskoristio, jer postoje i druge tvrtke u Hrvatskoj koje mogu preuzeti poslove s otpadom.
Za kraj, kako teku razgovori s platformom Možemo! i kakvu suradnju očekujete? Brojne članove platforme poznajete i putem dugogodišnjeg skupštinskog rada?
Suradnja je neupitna, a forma manje bitna. Očekujem prvenstveno suradnju u rješavanju problema građana i realizaciji brojnih kompatibilnih programskih ciljeva o kojima smo razgovarali i protekle četiri godine, kao i tijekom same kampanje. Poznajem manji dio članova stranaka Možemo!, Zagreb je naš!, Za Grad i Nove ljevice, uglavnom dio čelništva, od kojih neke i više od deset godina. Ostvarili su veličanstven izborni rezultat u Zagrebu, koji obvezuje i velikim očekivanjima ljudi za pozitivnim promjenama. Na putu ozdravljenja Zagreba i realizacije brojnih projekata bit ću i potpora i saveznik kroz Gradsku skupštinu, gdje nastavljam djelovati kao i do sada, predano i beskompromisno, kao zastupnik i zaštitnik interesa građana Zagreba.
