Novosti

Politika

Rešenje dalje nego ikad

Spor oko "mera reciprociteta" gotovo je eskalirao u oružani sukob – podignute su barikade, izveštavalo se o pucnjavi. EU je nesposoban da upravlja krizom, smatra analitičar Dušan Janjić

Large kosovo

Talijanski karabinjeri na mostu koji povezuje sjeverni i južni dio Mitrovice (foto Valdrin Xhemaj/PIXELL)

Malo se pričalo o 1. avgustu, kao danu kad kosovske vlasti planiraju da uvedu mere reciprociteta. To znači da oni sa ličnim kartama iz Srbije prilikom ulaska na Kosovo dobijaju deklaracioni list, jednako kao što oni sa dokumentima sa Kosova dobijaju već godinama prilikom ulaska u Srbiju, a prestaju da važe i sve druge tablice kojih najčešće ima na severu Kosova, osim onih sa oznakom RKS (Republika Kosovo). Kao da se odbijalo suočiti sa nadolazećim problemom, koji je svega par sati pre početka primene skoro eskalirao u sukob uz moguće nesagledive posledice, pa i rat. Severni deo Kosovske Mitrovice satima je bio pod sirenama za uzbunu, na više mesta postavljene su barikade napravljene od kamiona natovarenih peskom te su blokirane saobraćajnice u pravcu graničnih prelaza Jarinje i Brnjak. U isto vreme stizali su izveštaji o kretanju kosovskih specijalnih jedinica. Cilj im je navodno bio sever Kosova i preuzimanje kontrole nad tim "odmetnutim" delom Kosova koji se naslanja na Srbiju.

Pojedini mediji izveštavali su o okupljanju Albanaca na drugoj strani mosta, odnosno južnom delu Mitrovice, kao i o pucnjavi u okolini graničnih prelaza. Vlasti u Beogradu i Prištini su optuživali jedni druge za planirane akcije sa ciljem da ugroze bezbednost, da bi na kraju ovaj čvor presekli oni koji su se uvek najviše i pitali, kad je u pitanju Kosovo – SAD. Pred samu ponoć i zvaničan početak primene reciprociteta, američki ambasador Jeffrey Honevier zatražio je od kosovskih vlasti da odlože primenu za trideset dana, što je prihvaćeno, pod uslovom da se odblokiraju granični prelazi.

Do kraja narednog dana to je učinjeno, što je pozdravio i Specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak, a predsednik Srbije Aleksandar Vučić i kosovski premijer Albin Kurti, dobili su poziv od šefa evropske diplomatije, Josepa Borella, da dođu u Brisel i nastave razgovore o svim važnim pitanjima. Ali pitanje koje se sad nameće, nije samo budućnost dijaloga, nego budućnost kosovske vlade i Albina Kurtija. Nezadovoljstva ovim rešenjem ima u opoziciji, ali i unutar njegove stranke "Samoopredeljenje", pa se spominje mogućnost da četiri poslanika u kosovskom parlamentu napuste stranku. Zanimljivu računicu izneo je za agenciju Beta Dušan Janjić, direktor Foruma za etničke odnose. On veruje da će na Kosovu biti vanrednih izbora jer očekuje da pred istek novog roka za primenu reciprociteta Srpska lista napusti Vladu Kosova, "što bi na još nekoliko meseci odložilo primenu odluke o preregistraciji vozila sa srpskim registarskim oznakama i nepriznavanju ličnih dokumenata Republike Srbije". Analitičar smatra kako je "oprobani recept" da se na izbore ide preko barikada, što se Srba tiče, i napada na barikade kada su u pitanju albanske vođe.

"Mi imamo stalno odlaganja, iako se rešenje zna. Svi znaju da je krajnje rešenje ono što međunarodni organi transporta priznaju, a to su RKS i SRB tablice. Kada su u pitanju lična dokumenta, svi znaju da već tri godine Kurti vodi politiku reciprociteta. Politika odlaganja i reciprociteta ne vodi ka srećnom i brzom kraju", rekao je Janjić.

Inače, već istu noć nakon što su vlasti u Prištini donele odluku o odlaganju, severom Kosova osvanuli su bilbordi "Dobrodošli u Zajednicu srpskih opština (ZSO)". Sam Kurti je koji dan ranije ocenio da ZSO nije u interesu srpskog naroda na Kosovu, već samo Beograda, a Beograd konstantno proziva Prištinu da već skoro deset godina nisu učinili ništa na formiranju ZSO, iako je to nešto što stoji u Briselskom sporazumu. Do sada su se riskantni potezi Albinu Kurtiju isplaćivali. U svakom od tih poteza išlo se korak dalje ka prihvatanju stanja na terenu, odnosno činjenice da Kosovo sve više ima odlike države. Sve do 31. jula. U Srbiji je odluka o odlaganju dočekala kao pobeda na terenu. Rešenje problema je dalje nego ikad. Sami pozivi da se dijalogom rešavaju ne znače mnogo jer, kako ističe Janjić, "međunarodna zajednica beži od rešavanja rešivih problema, podržavajući domaće političare da rešive probleme pretvaraju u nerešive bezbednosne probleme."

"U tome se posebno ističe nesposobnost Evropske unije (EU) i Nemačke da upravljaju bilo kojom krizom, pa i krizom na Kosovu. Ovo što rade Lajčak, Josep Borell, Beograd, Priština i predstavnici Kvinte (Sjedinjenih Država, Velike Britanije, Nemačke, Francuske i Italije), je samo na veselje Rusije, a to znači destabilizacija celog Zapadnog Balkana", istakao je on.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više