>

novosti logo

Kronika Kronika
Piše M.C.

Revolucionarno ljeto

Parastosi žrtvama u Sadilovcu i Ivanović jarku i godišnjica formiranja tri partizanska odreda Šljivnjaku: Kraj jula vrijeme je kad se na Kordunu obilježavaju godišnjice stradanja, ali i podizanja ustanka

U Sadilovcu su održani sveta liturgija i parastos u znak sjećanja na 436 nevinih civilnih srpskih žrtava koje su ustaše u crkvi Presvete Bogorodice ubili 31. jula 1942. godine. Među stradalima je bilo 149 djece do 15 godina starosti. Ukupno je ubijen 571 stanovnik toga dijela Korduna. Komemoraciji su prisustvovali predsjednik VSNM-a Karlovačke županije Ilija Matijević, predsjednik VSNM-a Karlovca Goran Slavnić i predsjednik Udruženja potomaka stradalih Srba u NDH iz Banja Luke Dušan Bastašić.

Parastos za žrtve ustaškog pokolja u Ivanović jarku u općini Krnjak, njih 380 ubijenih 29. jula 1941. godine, služili su karlovački paroh Darko Dugonjić i paroh Branko Santrač. Prisustvovali su srpski dožupan Mirko Martinović, predstavnici antifašista iz Vojnića, predsjednik županijskih predsjednik karlovačkih antifašista Ratko Bošnjak i Miroslav Delić te brojni potomci stradalih žrtava. Pročitano je svjedočenje jednog od trojice preživjelih, Nikole Bižića, koje je dao još 1942. godine komandiru Prvog kordunaškog partizanskog odreda Stanku Ćanici Opačiću. Načelnik općine Krnjak Dejan Mihajlović rekao da je ovaj dio Korduna doživio toliku demografski devastaciju da se nije oporavio ni do devedesetih. Prema popisu stanovnika iz 1939. godine, Kordun je imao preko 96 hiljada stanovnika, a u ratu je stradalo 36 hiljada ljudi.

- Iako su redovito pozivani na komemoracije, predstavnici vlasti ih ignoriraju. To dovoljno ukazuje ne službeni tretman prema srpskim žrtvama dok se za komemoracije poraženim kvislinzima na najvišem državnom nivou formiraju organizacioni odbori - istakao je Mihajlović.

U Šljivnjaku je obilježena godišnjica formiranja triju manjih partizanskih odreda koji su se kasnije pripojili Prvom kordunaškom partizanskom odredu Debela kosa. Na tom je području djelovao i narodni heroj Robert Domani. Na obnovljeni spomenik položeni su vijenci i zapaljene svijeće, a održan je i narodni zbor. Prisutnima su se obratili koordinator u SNV-u Rade Kosanović, Miroslav Delić i aktivista sa Ključara Dušan Crnković, koji je obavijestio o osnivanju društva prijateljstva s Rusijom jer je ruska ambasada iz Zagreba financirala obnovu triju spomen-ploča kod partizanske bolnice na Petrovoj gori.

1/1