Novosti

Kultura

Ribanje i Novakovo prigovaranje

Povjesničar književnosti S. P. Novak u obrani nenapadnutog nacionalnog kanona: Ni do sada se grandiozna djela svjetskog književnog kanona nisu čitala ‘u cijelosti’ u školskom programu, jer takvo što ne bi bilo moguće

X0savrl3kek83zia93tzluhdqye

Udri po Kurikulumu – S. P. Novak (foto Marko Lukunić/PIXSELL)

Tko nije svojim očima, na programu javne televizije u emisiji ‘Otvoreno’, vidio nedavni performans povjesničara književnosti Slobodana Prosperova Novaka o prijetećem rashrvaćivanju putem školskog lektirnog popisa koji je predložen u sklopu Nacionalne kurikularne reforme, nije ništa propustio. Prosperov Novak će se vratiti, ako već nije u auli HTV-a, da po milijunti put izvede svoj kičasti, protestni stand up. Protiv čega protestira? A ne, pa profesor Prosperov Novak uopće ne protestira, nego tek preuzima formu sugestivnog protestnog govora u smjeru točne aktualnopolitičke agende. Javnost je odavno prokljuvila njegovu svjetonazorsku servilnost, pa se rjeđe obazire na stil. Ali nastup u ‘Otvorenome’ kod Mislava Togonala, sekundiran intervencijama ‘otkačene’ konzervativke Milane Vuković Runjić, ipak nije za odbaciti. Autotravestija je posve pregnantno izvedena u najranijim trenucima njegova iskaza, na mjestu gdje Prosperov Novak glasnije nego što je uobičajeno veli ‘ovo je politička borba’, a Vuković Runjić razgovijetno rasteže misao o kulturnom kanonu uz identitetski refren koji nema smisla navoditi.

Naravno, politička borba o kojoj brblja Prosperov Novak jeftina je desničarska gerilska taktika. Što više profesionalnih i ljudskih diskreditacija, laži i obmana u kratkoj medijskoj minutaži. Na nesreću javnosti, emisija u kojoj je trebalo biti argumentiranog govora o ‘Dodatku kurikuluma nastavnog predmeta hrvatski jezik’, točnije o ‘Popisu predloženih književnih djela za cjelovito čitanje’, započela je na netočnoj premisi o ‘izbacivanju važnih djela svjetske i nacionalne književnosti, poput Biblije, Homerovih epova, Don Quijotea, Judite, Ribanja i ribarskoga prigovaranja ili Robinje iz školske lektire’. Navedena djela ostaju, naravno, u školskom programu hrvatskoga jezika i nitko ih neće ‘izbaciti iz udžbenika’ i nastavnog plana. Stvar je samo u tome da se ti naslovi, uvođenjem drugačijeg metodološkog pogleda na ukupnost nastave hrvatskoga jezika u školama, ne nalaze na lektirnom popisu za ‘cjelovito čitanje’, i to zbog dva jasna razloga. Zato što se ni do sada grandiozna djela svjetskog kulturnog kanona nisu čitala ‘u cijelosti’ u školskom programu, jer takvo što ne bi bilo moguće. I drugo, jer su autori Kurikuluma konačno uvažili zdrav razum, pedagoško iskustvo, mudrost u estetičkom odgoju i poštenje prema integritetu svakog đaka čitatelja, pa su ponudili vrlo otvoren, izborni, šarolik, intelektualno inspirativan popis književnih djela koje nastavnici u praksi mogu oblikovati prema vlastitim afinitetima, pedagoškoj vještini i interesu školske djece prema svakoj kvalitetnoj literaturi.

Školska lektira se, prema prijedlogu ove prve cjelovite reforme kurikuluma, više ne promatra u duhu etnocentričnog identitetskog ključa. Nema pretenzija na kronologiju i rang nacionalnog kanona. Nije je skladala Akademija nego se radila ‘odozdo’, u radnim grupama profesionalaca iz osnovnih i srednjih škola, koji su se javili na otvoreni natječaj. Zato se i digao uragan desničarskih carinika ‘kulturnog kanona’. Demokratizacija školstva bez posebnih osjećaja prema fragilnosti nacionalne identitetske materije stoji, vidi se svakim danom, u obrnutoj mjeri (stvarnog ili fikcionaliziranog) ugleda zagovarača Marulićeve Judite u svih šest svojih libara, u programu tinejdžerske lektire. Ili je tu riječ o ‘zagovaračima’? Jer Prosperov Novak ima jasan klasni problem prema nastavničkoj sitneži. Javna televzija uživa pak u infotainementu logičkih nebuloza i namjernih laži. A Milana Vuković Runjić, koja tinejdžerima u Hrvatskoj predaje ‘kreativno pisanje’, na HTV-u je sad mirno rekla, a propos Homera na popisu za ‘cjelovito čitanje’, da bi bilo ‘lijepo da učenik drži tog debelog Homera u rukama, da vidi da je taj lik doista napisao knjigu’. Tko je jamio i kako je to Homer knjigu ‘pisao’ – u sljedećoj epizodi.

Kultura

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više