>

novosti logo

Kronika Kronika

Saša Lukić: Skladan suživot

Kada smo krenuli u uređenje kulturnih centara, snimili smo potrebe po terenu, kaže zamjenik župana Bjelovarsko-bilogorske županije

Kakav je položaj srpske zajednice u Bjelovarsko bilogorskoj županiji?

Usudio bih se reći da je položaj srpske zajednice na području županije na zadovoljavajućoj razini. Zadnjih godina trendovi u društvu se mijenjaju, pa tako i problemi koje imamo dijelimo s većinskim stanovništvom, prije svega iseljavanje stanovništva zbog pronalaska posla i osiguranja egzistencije. To se najviše osjeti na ruralnim područjima na kojima je iznimno teško doći do posla i osigurati egzistenciju. Ljudima je dosta ispraznih priča o ‘partizanima-ustašama’, ratovima, a isto tako i o ćirilici. Narod je shvatio da se takve teme koriste u dnevno političke svrhe i da se tako odvlači pažnja s bitnih na nebitne stvari. Upravo loša klima u društvu i niz afera aktualne vlasti doveli su za predsjednika Zorana Milanovića; narod je jednostavno želio promjenu i otklon od takve retorike.

Koliko projekti pomažu poboljšavanju ekonomskog položaja građana Županije?

Naravno da pomažu. Najznačajnija je aktualna mjera koja se provodi od strane Ministarstava poljoprivrede, regionalnog razvoja i gospodarstva na područjima naseljenim nacionalnim manjinama. Na području naše županije ima mnogo dobrih primjera, pa s takvim mjerama treba nastaviti i povećati iznose, a najviše one namijenjene poljoprivrednicima. To je jedini način da se siromašna područja revitaliziraju i oprave a ljudi ostvare pristojnu egzistenciju za svoj mukotrpan rad.

Kako ocjenjujete suradnju srpske zajednice sa županijskim i lokalnim vlastima?

Miran i skladan suživot s pripadnicima 22 nacionalne manjine jedna je od posebnosti županije. To se ogleda u razini njihove uključenosti u javnom životu i odlučivanju u jedinicama lokalne uprave i samouprave. Nažalost, zbog zbivanja u proteklih 30-ak godina na ovim prostorima, Srbi za razliku od ostalih nacionalnih manjina imaju problema s obnovom, povratkom i drugim stvarima. Ipak, lokalne i regionalna samouprava pružaju značajnu podršku srpskoj zajednici, redovno se financiraju aktivnosti naših vijeća, kao i naših KUD-ova i udruga, među njima pododbora ‘Prosvjete’ u Daruvaru i Garešnici, a odnedavno i u Grubišnom Polju. Na moju inicijativu već nekoliko godina Županija izdvaja značajna sredstva za obnovu, rekonstrukciju i sanaciju srpskih pravoslavnih crkava koje su u dosta lošem stanju. Iz godine u godinu se ti iznosi značajno povećavaju, pa je sada izdvojen rekordan iznos od preko 400.000 kuna. Lani je Županija kroz javni poziv za financiranje projekata karitativnih aktivnosti izdvojila značajna sredstva kojima se olakšava život pripadnicima srpske zajednice, prije svega u Daruvaru i Grubišnom Polju.

Koliko su značajni Srpski kulturni centri u Bjelovaru i Daruvaru?

Ti centri imaju iznimno važnu ulogu kao mjesta okupljanja i druženja. Kada smo krenuli u projekte uređenja kulturnih centara, snimili smo potrebe po terenu i zaključili da svaki grad u županiji mora imati takav jedan prostor, kao i općine sukladno svojim potrebama. Za sada su završena dva kulturna centra, a radi se idejno rješenje za treći u Garešnici. Naša županija jedinstvena je po pristupu sufinanciranja kapitalnih investicija SNV-a bez kojih sve ovo ne bi bilo moguće, jer na iznos koji se dobije preko kapitalnih investicija, svaka lokalna jedinica ulaže još gotovo toliko.

Kako antifašizam kotira u Županiji?

Antifašizam ima posebnu ulogu u našem djelovanju i iznimno smo aktivni po tom pitanju. Najbolji dokaz za to je Povelja Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH za zasluge u razvijanju i unapređivanju antifašizma u Hrvatskoj koja je uručena županu Damiru Bajsu. Županija financira djelovanje antifašističkih udruga, obnovu spomenika ili npr. otvaranje spomen sobe u dvorcu grofa Jankovića u Daruvaru.

Koliko su najmlađe generacije Srba upoznate sa svojim jezikom i kulturom?

Nastavu po modelu C tradicionalno uspješno provodimo u osnovnim školama u Dežanovcu i Daruvaru, a na vjeronauku je nešto veći broj djece. Imali smo uspješnu zimsku školu za sve naše najmlađe uzraste u trajanju od nekoliko dana u SRC Kukavica. Broj djece koja pohađaju Modelu C je u ruralnim i seoskim sredinama veći nego u gradovima, pa nastojimo da to u narednom periodu promijenimo. A nastojimo i u pododbore ‘Prosvjete’ privući što veći broj mladih ljudi kroz razne radionice, škole i aktivnosti.

1/1