Civilno društvo, bačeno na koljena za vrijeme Karamarkove vladavine, ne pronalazi način da opet ustane. Drastično rezanje dodjele lutrijskih sredstava za demokratizaciju i civilno društvo prije dvije godine sa 14,2 na 6,9 posto tek je donekle popravljeno jačanjem ove stavke na 11,2 posto.

Nebriga i ignoriranje civilnog sektora u Plenkovićevoj administraciji jasno su se vidjeli lani, kada je Vlada isti dan na telefonskoj sjednici donijela nonšalantnu uredbu o raspodjeli novca i imenovanju novih članova Savjeta za razvoj civilnog društva. Ove godine otišli su korak dalje, pa je rasprava o raspodjeli završena pet dana prije nego što je sjednica Savjeta uopće održana.

Marina Škrabalo, članica GONG-a i upraviteljica zaklade Solidarna, koja na sjednicama Savjeta sudjeluje kao stalna gošća po funkciji u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, kaže da je prošlotjedna sjednica Savjeta prošla ‘bez incidenata, ali i bez života’.

- S jedne strane, Vlada i državna uprava ritualno odrađuju sastanke, no očito bez ikakve namjere suštinskog dijaloga ili suradnje, dok predstavnici civilnog društva, naročito onih organizacija koje su eksplicite bile na meti prošle HDZ-ove vlasti, taktički pokušavaju zadržati odnose pristojnima, vodeći se recentnim iskustvom da uvijek može biti gore. Uzajamna politika ‘smanjenja štete’ dovodi do toga da se strateška pitanja ne otvaraju - kaže Marina Škrabalo.

Među strateškim pitanjima su neodržavanje već zakazane sjednice o razlozima zastoja plasmana novca iz Europskog socijalnog fonda; neuključivanje Savjeta i Ureda za udruge u programiranje novog petogodišnjeg razvojnog fonda kojem je glavni donator Norveška; šutnja Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva koja je konačno dobila novi Upravni odbor, ali on još nije predstavio novi program rada niti je to Savjet tražio od nje.

Među dobitnicima koji će, kako je rečeno na sjednici, poremetiti teško uspostavljenu ravnotežu, naći će se korisnici nove zaklade čije osnivanje predlaže Ministarstvo znanosti. Premda nije navedeno o čemu se radi, kuloari bruje da je sve spremno za formiranje zaklade koja bi financirala famozno STEM područje, koje očito ulazi u ekspanziju. S druge strane, zaboravljeni su programi razvoja domaće filantropije, socijalnog poduzetništva i medija u zajednici.

- Opći dojam je da Savjet zamire u svojoj temeljnoj funkciji sučelja države i civilnog društva te se teško oteti dojmu da je to dio opće tihe strategije stišavanja aktivnog civilnog društva, posebno onog dijela koji je autonoman i kritičan. Čini se da takav pristup djeluje jer su kritički glasovi u Savjetu uistinu sve tiši - zaključuje Marina Škrabalo.