Zoran Milanović se u svom inauguracijskom govoru snažno odmaknuo od kvazipatriotske patetike kojom nas je zasipala njegova prethodnica Kolinda Grabar-Kitarović i hvala mu na tome. Naglasio je da će biti konstruktivan i da će poštivati Ustav, što je dobra vijest i za Srbe u Hrvatskoj koji godinama traže da se poštuju Ustav i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. Veseli i to da su u njegovom fokusu republika i građani bez obzira na nacionalnost i da nema onih s većim i manjim pravima. Vrijeme je da Hrvatska postane ‘kuća za nas i za sve naše ljude’. U prostoriji iz koje je njegova prethodnica deložirala komandanta partizanske vojske, maršala Tita, Milanović se zahvalio i partizanima za stvaranje Hrvatske. Za njega patriotizam ne predstavlja ruka na grudima dok se intonira državna himna, u njegovoj Hrvatskoj ima mjesta za sve, bez obzira na rodne, nacionalne, socijalne, vjerske, spolne, seksualne, radne i dobne razlike, naglasio je. Za početak ne zvuči loše, pa smo za očekivanja od njegovog mandata pitali i one kojima je bivša predsjednica više ili manje uvijeno poručivala da ovo nije kuća za njih i njihove ljude.
Boris Milošević: Dobar početak
Predsjednik SNV-a i saborski zastupnik SDSS-a Boris Milošević kaže da je Milanovićev govor bio pun dobrih poruka.
Posebno je vrijedna stvar što je reafirmiran pojam republike. Republika je radi države sve ove godine stavljena na čekanje, a Milanović ju je kao termin počeo koristiti u kampanji i nastavlja kao predsjednik – kaže Boris Milošević
- Govor je bio na tragu očekivanja koja sam izrekao na Božićnom prijemu SNV-a, kada sam istakao da očekujem predanost Ustavu i ustavnom patriotizmu, jer smo i sami spremni za tu predanost. Cijeli govor je bio pun dobrih poruka i puno njih bi vrijedilo izdvojiti, poput one o zaštiti slabijih ili poruke da su ratovi gotovi. Ipak, posebno je vrijedna stvar što je reafirmiran pojam republike. Republika je radi države sve ove godine stavljena na čekanje, a Milanović ju je kao termin počeo koristiti u kampanji i vidim da nastavlja kao predsjednik, što je jako dobra stvar. Važno je kakva je država, ne samo da postoji. Predsjednik nema velike ustavne ovlasti, ali ima moć javnog govora, slanja javnih poruka i nastupni govor je dobar početak.
Vesna Pusić: Govor je bio programatski
Početak je dobar i po mišljenju saborske zastupnice Glasa i bivše ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić.
- Milanović je počeo dobro. Pobijedio je na izborima sa sloganom ‘Normalno’, koji je u našoj sve nadrealnijoj političkoj atmosferi zvučao gotovo šokantno. Zatim je održao dva govora, jedan na dan pobjede, drugi na inauguraciji, koji su zvučali… normalno. Naime, zvučali su kao da je Hrvatska normalna građanska država, republika svojih građana koja se prema njima odnosi kao prema jednakima u političkom statusu i jednakopravnima pred institucijama, bez obzira na njihovu etničku, vjersku, seksualnu, dobnu, ekonomsku, regionalnu i svaku drugu pripadnost. Naročito je njegov govor na inauguraciji bio očito programatski. Obraćao se građankama i građanima, a ne narodima, usprkos političkoj kohabitaciji koja mu predstoji naglašavao je mogućnost suradnje u vrhu vlasti na korist zemlje i njenih građana, naglasio je društvenu solidarnost kao glavni vrijednosni orijentir države. Istaknuo je pravosuđe, akademsku zajednicu i medije kao tri stupa ispravnosti i slobode društva, koji mogu ispuniti tu svoju funkciju ako istovremeno čiste i protjeruju korupciju u vlastitim redovima. Parafrazirao je razliku između istine i izborne većine, tako važnu za
sprečavanje terora većine nad manjinom, pa time i za mogućnost slobode u državi. I na kraju, prisegnuo je Republici Hrvatskoj. Dakle, ne bilo kojoj tvorevini – autoritarnoj, entropijskoj, populističkoj, diktatorskoj, konfuznoj – koja će nekima naprosto omogućiti vlast, već vrlo jasno i nedvosmisleno – republici. To se može smatrati njegovim programom. To nije opis zatečenog stanja. To je smjer u kojem on želi pomoći da se Hrvatska razvija. Iz njegovih ranijih izjava, između ostalog i na svečanosti otvorenja Europske prijestolnice kulture u Rijeci, može se zaključiti da će u međunarodnim odnosima svaku suradnju smatrati važnom, ali da jasno vidi dva hrvatska prioriteta: Europsku uniju i jugoistočno susjedstvo. Njegovi programatski nastupi daju naslutiti da ga zanima suradnja, a ne lukave prevare koje se tako često podmeću kao vanjska politika. On će nesumnjivo zagovarati napredovanje zapadnog Balkana prema članstvu u EU-u. No za bilateralne odnose potrebna je politička volja s obje strane, pa i bar minimalna doza povjerenja i držanja riječi. Antipatija prema besmislenim susretima bez rezultata i istovremeno razumijevanje važnosti odnosa u regiji za sigurnost i stabilnost Hrvatske, bit će jedan od većih izazova mandata Zorana Milanovića.
Franjo Habulin: Njegovat će antifašizam
Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Franjo Habulin očekuje promjenu odnosa prema antifašizmu na Pantovčaku.
Nadam da je raskrstio s dodvoravanjem ekstremnoj desnici i da nećemo vidjeti da u pitanjima osnovnih prava građana i pitanjima jednakosti zove tzv. drugu stranu – poručuje Sandra Benčić
- Očekujemo promjene u odnosu na mandat bivše predsjednice. Mislim da će novi predsjednik imati drugačiji odnos. Poznajem ga još iz vremena dok je bio premijer, on je i tada stajao na pozicijama antifašizma i njegovao vrijednosti i tekovine antifašističke borbe, a uvjeren sam da će tako i nastaviti. Bitne su poruke koje može slati i njegova javna podrška antifašizmu. Međutim, ono što bi konkretno trebalo učiniti, to bi trebala učiniti Vlada i njena ministarstva, poput resora kulture, pravosuđa, odgoja i obrazovanja te unutarnjih poslova, svaki u svojem segmentu.
Vesna Teršelič: Lakše se diše
Voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću Documenta Vesna Teršelič naglašava da se već ispunjava očekivanje vezano uz širenje prostora slobodnog stvaranja te buđenje nade u preživljavanje nezavisnih medija, razvoj znanosti i obrazovanja u duhu poštovanja ljudskih prava i solidarnosti.
- Nakon izbora lakše se diše. Ne treba podcijeniti snagu poticanja na promjene, mada su ovlasti predsjednika ograničene. U nastupnom govoru predsjednik Milanović pokazao je da bi svojim porukama mogao olakšavati mukotrpnu tranziciju od manje prema više demokracije. Otvoreno je pitanje hoće li bar simbolički podržati utvrđivanje činjenica o svim žrtvama i zločinima, u skladu s svojim antifašističkim stavovima. Time bi dao vjetar u leđa ne samo hrvatskim institucijama i društvu, već i svima u postjugoslavenskim zemljama koje tako nevoljko svladavaju prepreke u procesu suočavanja s prošlošću. U situaciji kad najveći teret da prorade ratne traume ostaje na preživjelima i obiteljima žrtava rata, bio bi važan njegov angažman kroz posjete mjestima stradanja i zalaganje za poštivanje prava civilnih žrtava rata. Nedopustivom dužinom i načinom vođenja kaznenih i parničnih postupka te neučinkovitim rješavanjem sudbine nestalih, institucije nisu razočarale samo žrtve, nego sve koji vjeruju u mogućnost vladavine prava. Hoće li u mjesecima koji prethode svibanjskom samitu zapadnog Balkana podržati inicijativu za REKOM? Predsjednik može dati vrlo značajan doprinos humanizaciji odnosa prema žrtvama ratova i utjecati na pokazivanja pijeteta koje bi nas okupljalo u žaljenju zbog različitih zločina i omogućilo komemoriranje svih ubijenih u 20. stoljeću. Hoće li se nam pomoći sagledati svijetle i tamne strane pobjeda u ratovima i doprinijeti kritičnom progovaranju o svim zločinima koji i danas otežava izgradnju povjerenja?
Sandra Benčić: Rodna jednakost mora u prioritete
Koordinatorica političke platforma Možemo! Sandra Benčić očekuje od Milanovića da stavi na listu prioriteta pitanje rodne jednakosti.
- On se u govoru dotaknuo tog pitanja, no u svom kadroviranju nije. Na listi mogućih savjetnika spominje se samo jedna žena, i to gospođa Jadranka Žarković Pečenković koju pamtimo po pokroviteljstvu konferencija u organizaciji Željke Markić, a na kojima se učiteljima savjetovalo kako da se odupru ‘rodnoj ideologiji’ i kako da djecu uče patrijarhatu. I broj žena u savjetničkom timu i izbor resora govore nam suprotno od onog što je Milanović obećao u svom govoru, da je Hrvatska kuća za sve nas. Iako nema prevelikih ovlasti, posebno je važno kako će se novi predsjednik odnositi prema transformaciji ekonomskih odnosa i zelenoj tranziciji. Nadamo se da će se odmaknuti od neoliberalizma koji je dominirao njegovim premijerskim mandatom, fokusirati se na pitanja ekonomskih nejednakosti i zagovarati drugačiji razvojni model koji nas uvodi u post-ugljičnu ekonomiju i napušta rentijerstvo kao trenutno najisplativiji oblik ekonomske djelatnosti u Hrvatskoj. U tom smislu svakako pozdravljamo odabir Velibora Mačkića kao savjetnika za ekonomiju jer se radi o stručnjaku i znanstveniku koji razumije nove ekonomske izazove i ne robuje neoklasičnim ekonomskim dogmama. Milanović dolazi na mjesto predsjednika nakon što su pet godina vladavine HDZ-a i mandat Grabar-Kitatović napravili nemjerljivu štetu za vrijednosti civilnog društva, vrijednosti ljudskih prava i jednakosti i slobodu medija. To mu olakšava start jer ne može biti gori od prethodnice, no s druge strane diže očekivanja svih onih koji su posljednjih pet godina bili ‘drugotni/e’. Pri tome se nadam da je raskrstio s dodvoravanjem ekstremnoj desnici i da nećemo vidjeti da u pitanjima osnovnih prava građana i pitanjima jednakosti zove tzv. drugu stranu. Izjava da je ‘predsjednik svih građana’ treba biti shvaćena na način jednakosti i zakonitosti postupanja, a ne popularnosti i dodvoravanja.
Hrvoje Zovko: Treba s riječi na djela
Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko kaže da je Milanović prvi predsjednik koji je u svom inauguracijskom govoru naglasio, i to triput, važnost neovisnih medija, čime se je svoju ulogu definirao kao zaštitnika neovisnosti medija, ali i pravosuđa i znanosti.
- Tu gestu HND svakako pozdravlja. Ne treba zaboraviti da živimo u društvu u kojem je stvorena atmosfera da su novinarke i novinari, odnosno mediji, krivi za sve loše u državi, a poticali su je i najviši predstavnici vlasti i Katoličke crkve. Ogledalo demokratičnosti svakog društva mjeri se slobodom novinarstva, medija. S druge strane, obećavajuće izjave novog hrvatskog predsjednika u opreci su s njegovim premijerskim djelovanjem na polju medija. Ne može se reći da je imao dobar odnos s novinarima i medijima, a unatoč tadašnjim obećanjima i dugotrajnom radu na tom važnom dokumentu, nije donesen strateški dokument – medijska politika. Da jest, stvari bi danas bile nešto drugačije. Ne treba zaboraviti ni da je u vrijeme SDP-ove vlade, 2012. godine, donesen loš Zakon o HRT-u. Svakako očekujemo da predsjednik Milanović napravi i ono što nije činio dok je bio premijer, a to je uvođenje redovitih konferencija za novinare, koje su s Pantovčaka nestale u zadnjih 20 godina. Ipak, prve naznake njegova odnosa prema medijima svakako su za pohvaliti. Sada s riječi treba prijeći na djela.
Zoran Pusić: Treba štititi istinu
Predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić vodio je zajedno s Draganom Markovinom u srpnju 2016. razgovor s Milanovićem o njihovom prijedlogu za obnovu socijaldemokratske politike. Upozorili su ga da bi se SDP trebao okrenuti svojem prirodnom biračkom tijelu i odustati od pokušaja da privuče glasače desnice, no mjesec dana kasnije Milanović je tajno snimljen u razgovoru sa šatorašima iz Savske.
- Ta greška, da parafraziram Milanovića iz njegovog dobrog govora na inauguraciji, možda nije bila namjerna. Pitanje je samo da li on smatra greškom to što su ga snimili ili to što je na takav sastanak uopće išao, a pogotovo ono što je govorio. Sudeći po brojnim reakcijama, Milanovića su za predsjednika izabrali glasovi protiv čiji je simbol svojim izjavama i postupcima Kolinda Grabar-Kitarović postala. Kao nepopravljivi optimisti možemo se nadati da on neće ostati samo manje loš izbor. Da čovjek na svojim greškama može nešto i naučiti. Da će se sjetiti rečenice koju je u svom govoru djelomično citirao – koliko je za budućnost demokracije važno sačuvati istinu neovisno o željama birača. I da će razumjeti da, iako su želje birača često neovisne o istini, mogućnost, a i ono što se očekuje od čovjeka na mjestu predsjednika Republike, jest da djeluje na javno mnijenje kako bi se ono približilo vrijednostima koje simbolizira istina nasuprot mitovima.
Mira Nikolić: Trebaju nam dijalog i saradnja
Uvažavajući volju građana Hrvatske, ambasadorica Republike Srbije u Zagrebu Mira Nikolić ponovila je svoje čestitke Zoranu Milanoviću na izboru za predsjednika.
- Republika Hrvatska i Republika Srbija su ključne zemlje kada je reč o razvoju, stabilnosti i budućnosti našeg regiona. Svesni smo da su odnosi dve države slojeviti, dinamični, ali i opterećeni nizom nerešenih pitanja u bilateralnim relacijama. Republika Srbija i njeno rukovodstvo čvrsto su opredeljeni za unapređenje dobrosusedskih odnosa, dijalog i saradnju u atmosferi međusobnog poštovanja. Politički dijalog i otvoreni razgovor jedini su način za prevazilaženje otvorenih pitanja i želim jasno da istaknem da je naš stav da je unapređenje odnosa i saradnja sa Hrvatskom od posebnog značaja za Srbiju. Srbija nastoji da naši odnosi budu zasnovani na međusobnom uvažavanju, razumevanju i zajedničkim evropskim
vrednostima. Naše odnose ne treba da gradimo na iracionalnim kategorijama, jer su one, bile pozitivne ili negativne, prepreka za racionalan i neopterećen pristup. Trebalo bi da prepoznamo evidentne zajedničke interese, kao glavni stub naših odnosa i zalog napretka obeju država i svih njihovih građana, pri tome gledajući pre svega na ono što nas spaja, a to su ljudi, privredna i investiciona saradnja i potreba da budemo deo velike porodice, Evropske unije.
