Nakon dvomjesečnih pregovora njemački socijaldemokrati, Zeleni i liberali (FDP) predstavili su prošlog tjedna koalicijski sporazum nove vlade, koja će naredne četiri godine pod vodstvom SPD-ovog Olafa Scholza vladati najvažnijom državom Europske unije. Sporazum na 178 stranica nazvan "Odvažiti se na više progresa" – po uzoru na Brandtovu parolu "Odvažiti se na više demokracije" – sadržava, između ostalog, povećanje minimalne plaće s 9,6 na 12 eura po satu, izgradnju 400 tisuća novih stanova godišnje kako bi se smanjile cijene stanova i najamnina, legalizaciju i regulaciju prodaje kanabisa, davanje prava glasa mladima s 16 godina, omogućavanje posvajanja djece i nevjenčanima, a ukoliko jedna od dvije žene u istospolnom braku dobije dijete, automatski obje postaju zakonske majke. Naglasak je, očekivano, i na zelenoj transformaciji: "u idealnim okolnostima" planira se napuštanje ugljena već do 2030. i postizanje proizvodnje 80 posto ukupne energije iz obnovljivih izvora, za što će biti potrebno čak sedam puta ubrzati izgradnju vjetroelektrana, kojih u Njemačkoj trenutno ima 31.000. Predviđa se i da će zemlja do 2030. na cestama imati 15 milijuna električnih automobila. Tu su i sveobuhvatna digitalizacija uprave i obrazovanja, zaštita podataka građana i prevencija online nasilja.
Najavljeno je pojačano privlačenje kvalificirane, ali i nekvalificirane radne snage sistemom bodovanja i "plave karte", uvođenje dvojnog državljanstva – što je značajno za više od 10 milijuna stanovnika Njemačkog stranog porijekla – te skraćivanje roka za dobivanje njemačkog državljanstva na svega pet godina reguliranog boravka u zemlji. Njemačka bi trebala postati "moderna useljenička zemlja", pa je najavljeno olakšano spajanje i obitelji i omogućavanje ostanka i onima kojima je zahtjev za azil odbijen, ukoliko dokažu da su naučili njemački i sposobni su se izdržavati – dakle ukoliko su korisni njemačkoj privredi. Istovremeno se predviđa poticanje odseljavanja nepoželjnih migranata i ubrzana deportacija počinitelja prekršaja, pa unatoč znatno progresivnijoj migracijskoj politici u odnosu na vladu Angele Merkel lijevi berlinski list Neues Deutschland ističe kritiku naslovom "ljubaznije deportacije". List navodi i da iz SPD-a uvelike najavljivane "nove socijalne države" nije preostalo previše: osim spomenutog značajnog povećanja minimalne plaće, koje će mnogo značiti za čak 8,6 milijuna ljudi i određenih manjih olakšica, SPD nije u koalicijski sporazum progurao važnije proradničke politike ili one u korist siromašnijih slojeva.
Ta činjenica ne čudi – novi ministar financija je šef liberala Christian Lindner, a stranka je dobila i druga važna ministarstva poput prometa ili pravosuđa. FDP se grčevito odupire povećanju državne potrošnje i poreza, pa analitičari već predviđaju žestoke sukobe oko pitanja tko će platiti ambiciozne klimatske i modernizacijske ciljeve "semafor" koalicije (nazvane prema stranačkim bojama). Lindnerovo vladanje financijama znači da će Njemačka vjerojatno i unutar Europske unije voditi "štedljiviju" politiku, s obzirom na to da je FDP veliki protivnik dugova, a već je najavljeno da zajednički EU-fond za oporavak od posljedica pandemije mora ostati "vremenski ograničeni instrument" – drugim riječima, nema ništa od transferne unije kojom bi se uravnotežile strukturne nejednakosti bogatih i siromašnijih članica EU-a. Inače, ministrica vanjske politike postala je supredsjednica Zelenih Annalena Baerbock, koja će zastupati bitno oštriji stav prema Rusiji i Kini nego što je to radila vlada kancelarke Merkel, pa u Moskvi već vlada zabrinutost oko de facto dovršenog Sjevernog toka 2, a tu su i pitanja Ukrajine, Bjelorusije, Tajvana ili Ujgura – dakle, sukoba neće nedostajati.
Očekuje se bitno manje razumijevanja za autoritarne političare poput Orbána, Morawieckog ili Janše, a u vladi je, doduše kao ministar poljoprivrede, i Cem Özdemir, političar turskog porijekla i žestoki Erdoĝanov kritičar. Što se Balkana tiče, osim klišeja o nastavku integracije ovdašnjih država u EU-u – premda je taj proces faktički gotovo mrtav – naglasak se stavlja na ukidanje vremenskih ograničenja za radne dozvole, dakle daljnji odljev ljudskog kapitala. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li Zeleni dosljedno svojim idealima biti bitno manje tolerantni prema nasilju hrvatske policije počinjenom prema migrantima u "zaštiti granica" Unije, a izvjesno je i da stižu teža vremena za srbijanskog autokrata Aleksandra Vučića. On ostaje bez prešutne podrške koju mu je pružala Merkel, a njemačku politiku će bitno određivati Zeleni, riječima beogradskog Vremena, "politička deca Joške Fišera" koji se, podsjeća list, zalagao za bombardiranje Jugoslavije. Među njima i Viola von Cramon, izvjestiteljica Euro-parlamenta za Kosovo s kojom se Vučić žestoko sukobljava i o kojoj ne bira riječi.
