>

novosti logo

Vijesti / Balkan Vijesti / Balkan

Šengen, ali balkanski

Vučić je sa sjevernomakedonskim i albanskim premijerom dogovorio uspostavljanje ‘malog balkanskog šengena’. To što se Srbija nameće kao generator regionalnog povezivanja jedan je od razloga zašto utjecajni međunarodni krugovi naprednjacima najvjerojatnije neće kvariti šanse za pobjedu na izborima

Sudeći po agenciji za kreditne rejtinge Fitch, Srbija u stopu prati Hrvatsku. Nakon što je nedavno hrvatski kreditni rejting preselila u investicijsku zonu koja jamči visoku sigurnost ulaganja, agencija Fitch prošlog je tjedna i kreditni rejting Srbije podigla na korak do investicijskog, koji je donedavno imala i Hrvatska kao najmlađa članica Europske unije. Ministarstvo financija i Narodna banka Srbije očekivano su hitro i opširno komentirali Fitchovu odluku. Naravno, hvaleći se pritom, pa je guvernerka NBS-a Jorgovanka Tabaković između ostalog naglasila: ‘Činjenica da je Srbija sada na korak od investicionog rejtinga je još jedna potvrda dobre ukupne ekonomske politike, čiji je važan stub bilo postizanje, a zatim i očuvanje cenovne stabilnosti, relativne stabilnosti deviznog kursa i ukupne makroekonomske stabilnosti.’

Agencija Fitch je zadnja u nizu brojnih međunarodnih ekonomskih i političkih institucija koje, unatoč mnogim domaćim osporavanjima, odaju priznanje Vučićevoj naprednjačkoj vlasti za ekonomske rezultate koje je ostvarila. Stoga nije iznenađenje da će naprednjacima u nastupajućoj izbornoj kampanji za proljetne parlamentarne izbore glavni adut biti ekonomska politika koju su vodili i fiskalna konsolidacija zemlje koju su uspješno realizirali. Pogotovo zbog toga što im je u ovoj predizbornoj godini dobrano popunila državnu blagajnu i stvorila višak proračunskog novca koji će rebalansom budžeta u znatnoj mjeri iskoristiti za pridobivanje birača zaposlenih u javnom sektoru i umirovljenika. Upravo onih kojima su na početku fiskalne konsolidacije uglavnom smanjili plaće i mirovine.

To je odmah uočio i Fiskalni savjet Srbije, zahvaljujući i tome što je aktualna Vlada Srbije svoje glavne financijske dokumente počela donositi u transparentnijoj proceduri primjerenoj parlamentarnoj demokraciji, u kojoj se državne financije ne lome preko koljena i skriveno od javnosti. Vlada Ane Brnabić je prvi put nakon 2011. priredila nacrt fiskalne strategije za 2020. godinu s projekcijama za 2021. i 2022. prije nego što je počela pripremati proračun za sljedeću godinu. Sada je pak predložila i rebalans ovogodišnjeg proračunu prije konačnog usvajanja fiskalne strategije i slanja proračuna za sljedeću godinu u parlamentarnu raspravu. Fiskalni savjet je već ljetos objavio svoje mišljenje i preporuke o nacrtu fiskalne strategije, a ovih je dana isto učinio s predloženim rebalansom budžeta.

Kako Vlada ne krije da do kraja godine namjerava potrošiti čitav iznos proračunskog suficita (oko 200 milijuna eura), ali i skoro isto toliko proračunskog novca kako bi budžetsku potrošnju dovela u okvire planiranog deficita od 0,5 posto, Fiskalni savjet vagao je je li opravdan i održiv takav potez, pa nakon što je zaključio da jest, usmjerio se na prebiranje po najavama Vlade u što će potrošiti tih 50 milijardi dinara (oko 400 milijuna eura). Fiskalnom savjetu je sporno što Vlada namjerava samo četvrtinu od 50 milijardi dinara potrošiti za poticanje privrednog rasta, odnosno za izgradnju infrastrukture, a sve ostalo će iskoristiti za ‘neproduktivne namjene’. Pritom ne dovodi toliko u pitanje Vladinu namjeru da devet milijardi dinara potroši za rješavanje problema kredita u švicarskim francima i deset milijardi dinara za nabavu opreme u sektoru sigurnosti, a pogotovo ne odluku da sedam milijardi dinara potroši za kamate zbog prijevremene otplate starih i skupljih kredita te da dodatnih 12 milijardi dinara utroši za izgradnju autoceste prema Crnoj Gori. Članovima Fiskalnog savjeta najspornija je odluka da se svim srpskim umirovljenicima isplati jednokratna pomoć od 5000 dinara, u ukupnom iznosu od oko deset milijardi dinara, te izdvajanje dvije milijarde dinara za rast plaća u državnom sektoru. I dok hvali Vladinu odluku da se od početka sljedeće godine u Srbiji uvede tzv. švicarski model izračuna mirovina, Fiskalni savjet je uvjeren da jednokratna isplata linearne pomoći ne rješava nijedan problem u mirovinskom sustavu, a nije ni ekonomski i socijalno opravdana. U političku predizbornu priču Fiskalni se savjet ne upušta, iako je jasno da jednokratna isplata naknade umirovljenicima ponajprije služi toj svrsi jer su oni najbrojnija skupina birača u sadašnjoj strukturi srpskog stanovništva, a pritom su i najskloniji vladajućem SNS-u. Istovremeno, Fiskalni se savjet slaže da je moguće i potrebno povećati plaće u državnim službama, ali se protivi visini predloženog povećanja jer je iznad stope privrednog rasta. No i zaposleni u državnim službama su uz umirovljenike najbrojnija biračka skupina, a kako su usto i njima uglavnom bile skresane plaće u razdoblju fiskalne konsolidacije, politički ciljevi vladajućih i u njihovu će slučaju prevladati pri odlučivanju parlamentarne većine o rebalansu proračuna. Osim ako se u taj dio priče ne umiješa MMF, čija će delegacija ovih dana doći u savjetodavnu kontrolu u Beograd.

Puno je, međutim, znakova da utjecajni međunarodni politički i ekonomski krugovi neće uoči proljetnih parlamentarnih izbora otežavati uvjete i kvariti šanse Vučićevim naprednjacima da na njima pobijede. Primjerice, njemačka kancelarka Angela Merkel je prije nekoliko tjedana u Berlinu službeno ugostila premijerku Srbije Anu Brnabić, a potom je tražila i da se susretne s predsjednikom Aleksandrom Vučićem na margini zasjedanja Generalne skupštine UN-a u New Yorku. Opozicijski i njima bliski krugovi u Srbiji ponadali su se da će Angela Merkel u tim razgovorima izaći s novom inicijativom koja će ubrzati i zaoštriti njemačke i europske zahtjeve o statusu Kosova i pregovorima o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, jer istraživanja javnog mnijenja pokazuju da bi Vučićevi naprednjaci jedino na kosovskom pitanju sada mogli polomiti zube. Unatoč upozorenjima cinika iz opozicijskih redova da bi Merkel u slučaju da namjerava pokretati neku novu kosovsku inicijativu u Berlin pozvala Vučića kao političkog gospodara Srbije, a ne Anu Brnabić kao njegovu marionetu i produženu ruku, opozicijska nada je tinjala, pogotovo nakon što je objavljeno da će se Merkel i Vučić susresti pod krovom UN-a. No njemačka je kancelarka već u Berlinu objavila da su u ovom trenutku njemački prioriteti u odnosima sa Srbijom ekonomska suradnja, eurointegracijski procesi, unutarnji demokratski razvoj Srbije i regionalna suradnja, a normalizacija odnosa s Prištinom je dio tog paketa koji će se opet početi rješavati u novim postizbornim kosovskim uvjetima. Merkel je u New Yorku dodala da u rasplitanju kosovskog čvora neće nametati nikakve rokove, što nedvojbeno ukazuje na to da neće tjerati Beograd da prije srpskih parlamentarnih izbora završi pregovore s Prištinom. Uz to je najavila da će zajedno s francuskim predsjednikom Macronom nastojati da se o Kosovu i srpsko-albanskim odnosima razgovara na regionalnoj konferenciji, čemu se Vučić ne protivi, dapače, u svojem govoru u Generalnoj skupštini sam je tražio da se balkanskim državama prepusti da ponajprije same odlučuju o Balkanu i rješavaju međusobne sporove i probleme.

Vučić je odmah povukao i konkretan potez koji nije ugodan samo uhu Angele Merkel kao pokretačici Berlinskog procesa čiji je cilj ekonomski povezati zapadnobalkanske zemlje i pripremiti ih za članstvo u EU-u. Sa sjevernomakedonskim premijerom Zoranom Zaevim i albanskim premijerom Edijem Ramom Vučić je dogovorio uspostavljanje ‘malog balkanskog šengena’ koji bi uklanjanjem sadašnjih barijera omogućio slobodan protok ljudi, robe i kapitala između Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije. Vučić, Zaev i Rama već će sljedećeg tjedna u Novom Sadu obaviti prvi krug konkretnijih razgovora o ‘šengenizaciji’ odnosa između država na čijem su čelu. Dan uoči njihovog novosadskog samita, Srbija će biti domaćin srpsko-tursko-bosanskohercegovačke trilaterale koja će biti obilježena i početkom radova na izgradnji autoceste Beograd – Sarajevo, čiju će izgradnju financirati i realizirati Turska i njezine kompanije.

U međunarodnom kontekstu u kojem se Vučićeva Srbija nameće kao generator regionalnog povezivanja i europeizacije zapadnobalkanskog prostora teško da će itko izvan Srbije prigovarati njezinoj naprednjačkoj vladi zbog stotinjak milijuna eura proračunskog novca koje će plasirati da odobrovolji umirovljenički i državnoslužbenički dio biračkog tijela kako bi glasali za njih ili barem bojkotirali opozicijski bojkot izbora na koji se odlučio Savez za Srbiju, vjerujući da će mu poslužiti kao odskočna daska za preuzimanje vlasti.

1/1