Vođa srpskih radikala Vojislav Šešelj osuđen je u Hagu na deset godina zatvora za progon i deportacije Hrvata iz Vojvodine, gdje je 6. svibnja 1992. godine održao svoj poznati ratnohuškački govor, nakon kojega su krenula protjerivanja. U kaznu mu je uračunat boravak u pritvoru, tako da će Šešelj ostati na slobodi u Srbiji, gdje je zastupnik u Skupštini i nesmetano politički djeluje, ali će sada imati status međunarodno osuđenog ratnog zločinca.
Theodor Meron, predsjednik Žalbenog vijeća Mehanizma za međunarodne kaznene sudove, koji je preuzeo poslove Haškog suda, podsjetio je da je Šešelj u vojvođanskim Hrtkovcima poručio Hrvatima da za njih tamo nema mjesta i da ih treba istjerati ‘sa svete srpske zemlje’.
Šešelj je u prvostupanjskom postupku 31. ožujka 2016. godine bio oslobođen po svim točkama optužnice, jer je sudsko vijeće zauzelo stav da je ‘stvaranje Velike Srbije’ bio politički projekt, a ne kazneno djelo, a zaključeno je i da, u njegovom slučaju, nije bilo udruženog zločinačkog pothvata, jer su srpski političari na čelu sa Slobodanom Miloševićem imali za cilj obranu Srba i očuvanje SFRJ. Šešelj je tada oslobođen i za progone u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH. Što se tiče slanja dobrovoljaca u Hrvatsku, tada je sudsko vijeće zauzelo stav da se ne može dokazati da su dobrovoljci poslani kako bi činili zločine.
Meronovo Žalbeno vijeće oslobodilo je Šešelja za većinu zločina koji su mu stavljani na teret, a za Hrtkovce je osuđen samo zato što je protjerivanje Hrvata krenulo odmah nakon njegovog poziva da se Hrvati isele. Na drugim mjestima po Hrvatskoj i BiH, gdje je držao slične govore, sudsko vijeće nije našlo poveznicu između njegovih izjava i konkretnih zločina.
