>

novosti logo

Kolumne Kolumne

Šest dugih ljeta

Ispada da više nadrlja vlast koja zemlju izvede iz recesije nego ona koja recesiju dobrim dijelom proizvede, a u prilog tome može govoriti potpuna javna ravnodušnost na riječi kojima je HDZ-ovac Ivan Šuker komentirao vijesti iz Europske komisije

Recesija

Europska komisija objavila je da će Hrvatska ove godine, nakon šest dugih ljeta, izaći iz recesije, te da će ovogodišnji rast BDP-a biti mršavih 0,3 posto, no toliko nije dovoljno za ozbiljniji val zapošljavanja, a naročito nije dovoljno za smanjenje proračunskog deficita i za obuzdavanje bujajućeg javnog duga koji se bliži brojci od 90 posto BDP-a. Ispada, eto, da više nadrlja vlast koja zemlju izvede iz recesije nego ona koja recesiju dobrim dijelom proizvede, a u prilog tome može govoriti potpuna javna ravnodušnost na riječi kojima je HDZ-ovac Ivan Šuker, ministar financija u prethodnim HDZ-ovim vladama, komentirao vijesti iz Europske komisije: ‘Čak i malo pozitivnije najave za sljedeću godinu neće biti posljedica rada ove nesposobne Vlade, već će ti pokazatelji biti bolji zahvaljujući nekoj drugoj vladi koja će doći i značajnije promijeniti smjerove u Hrvatskoj.’ Kao da ništa nije bilo i kao da se nitko ničega ne sjeća, što vjerojatno i nije tako daleko od realnosti…

Kamate

Sad se u HDZ-u traži junak koji će biti dovoljno maštovit i dovoljno pozdravljen s vlastitim obrazom – u oštroj konkurenciji su rečeni Šuker, Gordan Jandroković i Željko Reiner; gdje je nestala Ivana Maletić? – da se obruši na Vladu zbog nakane da znatno snizi zatezne kamate za dugovanja među građanima i između građana i pravnih osoba: sa sadašnjih 12,4 posto, zatezne kamate za građane pale bi na 8,14, a za poduzeća na 10,14 posto. Time će se Hrvatska skinuti s EU-trona kad je riječ o visini zateznih kamata. HDZ-ovo obrušavanje zacijelo neće izbjeći ni namjera Vlade da uskoro inicira i smanjivanje maksimalnih bankarskih kamata na stambeno i potrošačko kreditiranje: neslužbeno se najavljuje da bi maksimalna kamata mogla biti smanjena za jedan postotni poen. To obrušavanje, međutim, neće smetati HDZ-u da zdušno podržava borbu Udruge ‘Franak’ ili neku sličnu inicijativu. Radi se o rijetkom političkom fenomenu: HDZ-ova popularnost raste na svakodnevnoj produkciji unutrašnje kontradiktornosti, neuvjerljivosti i lutanja.

Ultimatum

Kad budete čitali ovaj broj Novosti, bit će poznato čime je rezultirao subotnji ultimatum Đure Glogoškog, jednog od vođa braniteljskog prosvjeda u Savskoj, premijeru Zoranu Milanoviću da do četvrtka, 7. svibnja, s njima započne razgovore u prisustvu javnosti, odnosno novinara i kamera, ali prilično je izvjesno da takvog susreta neće biti, nakon što je Glogoški na subotnjem skupu na zagrebačkom Trgu bana Jelačića pozvao Milanovića i njegovu Vladu da odstupe. ‘Ako ne možete osigurati budućnost hrvatskom narodu, odstupite, ako ne prije, onda na Dan državnosti 30. svibnja’, poručio je tada Glogoški. A što će se dogoditi 30. svibnja, kad je, inače, Dan državnosti samo u glavi Glogoškog i njegovih kompanjona? ‘Vidjet ćemo što ćemo. Uvjerili ste se da smo uvijek ispoštovali ono što smo najavili’, izjavio je vođa prosvjeda, dodajući da sve ima svoj kraj, pa tako i njihovo strpljenje.

Izbori

Zadnjeg aprilskog dana, objavom u Narodnim novinama na snagu su stupile odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina u županijama, gradovima i općinama za 31. maj ove godine. Podsjetimo, manjinska vijeća se biraju u jedinicama lokalne samouprave u kojima pripadnika pojedine nacionalne manjine ima barem 1,5 posto u ukupnom stanovništvu, odnosno u općinama i gradovima u kojima živi više od dvjesto pripadnika pojedine nacionalne manjine ili u županijama u kojima ih živi više od petsto. Predstavnici se, pak, biraju u jedinicama samouprave gdje živi najmanje sto pripadnika jedne nacionalne manjine. U općinska vijeća nacionalnih manjina bira se deset članova, u gradska 15, a u županijska i u vijeća grada Zagreba 25 članova. Na prošlim izborima Vlada je raspisala izbore za 312 vijeća, i to 71 u županijama i gradu Zagrebu, 127 u gradovima i 114 u općinama. Službene cifre za ovogodišnje izbore još nisu objavljene, ali će se, po svemu sudeći, kretati u gabaritima s prošlih izbora.

Kako su izračunali u SNV-u, koji je i u ranijem sazivu imao najviše vijećnika i predstavnika unutar srpske zajednice, u ovom, četvrtom sazivu Srbi imaju pravo na ukupno 147 vijeća, od toga 19 u županijama i po 64 u gradovima i općinama, s ukupno 2075 vijećnika. Srbi imaju pravo i na ukupno 63 predstavnika, jednog na nivou županije, 21 u gradovima i 41 u općinama. To znači da mogu biti predstavljeni u ukupno 20 županija, 85 gradova i 105 općina, odnosno u 210 jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Koliko će od toga biti ostvareno, zavisi od interesa potencijalnih kandidata i agilnosti aktualnih manjinskih vijeća koja svoju funkciju, iako u tehničkom smislu, ostvaruju do konstituiranja novih vijeća. Liste se podnose do 12. maja, a građani pripadnici manjina imaju mogućnost da do 20. maja u svojim sredinama provjere jesu li na spisku i ako treba, zatraže dopunu ili ispravak podataka. (N. J.)

1/1