Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o biljnom zdravstvu, kojim se uređuju područje zdravstvene zaštite bilja te mjere za sprječavanje unošenja i širenja štetnih organizama bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta, proteklog tjedan upućen je u saborsku raspravu.
Kako je objasnila SDSS-ova saborska zastupnica Anja Šimpraga, trenutno važeći Zakon o biljnom zdravstvu donesen je 2019. godine, ali su kroz ovoliko kratko vrijeme njegove provedbe utvrđeni određeni nedostaci. Primarni cilj izmjena i dopuna zakona je unaprijediti pravni okvir nacionalnog zakonodavstva u dijelu koji do sada nije bio propisan, a čime bi se postigla učinkovitija provedba zdravstvene zaštite bilja u Republici Hrvatskoj.
- Zanimljivo je u kontekstu ovog zakona spomenuti kako on nije nikakva novost. Radi se o svojevrsnoj modernizaciji jer zakonodavstvo iz područja biljnog zdravstva ima dužu tradiciju. Datira još iz vremena Dubrovačke republike kada je prema nekim izvorima prvi put došlo do uvođenja karantene. Zakonodavstvo iz područja proizvodnje i prometa sredstava za zaštitu bilja razvija se od polovice 20. stoljeća kada je počeo intenzivan razvoj kemijskih sredstava za zaštitu bilja - objasnila je zastupnica historijat biljnog zdravstva. Naglasila je da je Hrvatska, kao članica Europske unije, u svoje zakonodavstvo ugradila sve direktive i uredbe koje čine takozvani 'EU pesticide package', odnosno pravni okvir za održivu uporabu pesticida.
Osim toga, zdravstvena ispravnost bilja je od iznimne važnosti za biljnu proizvodnju, šume, prirodu, prirodne ekosustave i biološku raznolikost. Sama proizvodnja bilja je i temelj prehrambenog lanca bez čije proizvodnje ne bi bilo hrane ni za ljude, ni za životinje, kazala je zastupnica. Istaknula je podatak da se zbog štetnih organizama i biljnih bolesti na globalnoj razini gubi i 40 posto usjeva. U smislu ekonomske vrijednosti, samo biljne bolesti globalno gospodarstvo godišnje koštaju oko 220 milijardi dolara, a invazivne vrste oko 70 milijardi dolara. Najčešće je glavni uzročnik gubitaka ljudski faktor, rekla je Šimpraga. Trgovina bilja na globalnoj razini, također sa sobom nosi rizik od širenja štetnih organizama.
- Izmjenama i dopunama Zakona o biljnom zdravstvu uvodi se u biljnom zdravstvu pojam informacijskih sustava za praćenje, prikupljanje, pohranjivanje, čuvanje i obrađivanje informacija o rasprostranjenosti štetnih i karantenski štetnih organizama. Propisuje se razmjena podataka iz informacijskih sustava između nadležnih tijela i mogućnost njihovog javnog objavljivanja u svrhu izrade strateških dokumenata u području biljnog zdravstva. Detaljnije se propisuju odredbe vezane uz unos određenog bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta u granična područja države te postupci za odobravanje rada karantenskih stanica i prostora za izolaciju. Olakšat će se unos bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta u granična područja Republike Hrvatske. Istom odredbom će se olakšati hrvatskim građanima koji obrađuju svoja zemljišta u susjednim državama da unose bilje i biljne proizvode u državu - posebno je naglasila Šimpraga.
S gledišta legislative u području zaštite bilja od štetnih organizama, odnosno područja biljnog zdravstva, golem je broj propisa i provedbenih akata. Šimpragu zabrinjava činjenica da niti jedan jedini subjekt nije sudjelovao u javnom savjetovanju o ovom zakonu. Zbog važnosti ovog područja i ovog zakona, najavila je da će Klub zastupnika SDSS-a podržati Zakon o biljnom zdravstvu u prvom čitanju.
- Jedan je od ciljeva djelovanja u ovom području treba biti smanjenje uporabe pesticida, gnojiva i antibiotika u proizvodnji hrane. U sklopu ovih nastojanja trebamo poticati različite inicijative kojima će se poljoprivrednicima dati povoda da primjenjuju održive prakse u proizvodnji hrane. Jer u konačnici, zaštita bilja od štetnih organizama i biljnih bolesti uvijek je isplativija od obuzdavanja, iskorjenjivanja ili, u najgorem slučaju, saniranja posljedica nekontroliranog utjecaja štetnih organizama - zaključila je Šimpraga.
