Novosti

06/04/2021

Izlet u Pentidattilo

I tako, cestom uz obalu, pa cestom od obale, stignemo mi u Pentidattilo. Ime je mjestu grčko, znači Pet prsta. Pet šiljatih stijena koje se dižu prema nebu iz daljine djeluju kao šaka s prstima samo onima koji znaju zašto se mjesto zove kako se zove. Pepiju i meni su stijene djelovale kao neki sablasni osinjak s kojega vise zbijene kuće

piše Sinan Gudžević

30/03/2021

Kuzma i Damjan

"Jedni kažu da su to Ahilej i Patroklo, drugi da su Agamemnon i Ajant, neki kažu da su bogovi Kastor i Poluk. I kako ih zovu? Zovu ih A i B! E mi kažemo da su to Kuzma i Damjan, naši sveti iscjelitelji! Ko im se god pomolio, desilo mu se nešto lijepo, nikad ružno. I onima koji ih nisu molili, učinili su neku radost"

piše Sinan Gudžević

23/03/2021

Kuća Diano

Na terasi kuće Diano, Ferlinghetti je za svoga prvog boravka u njoj, u maju 2007, načinio sliku na platnu i naslovio je Stronzi di Riace (Govnari iz Riace). Naziv je parodija naziva najslavnijeg eksponata muzeja u Reggio Calabria, čuvenih statua ratnika Bronzi di Riace (Statue iz Riace)

piše Sinan Gudžević

16/03/2021

Giada i Lawrence

U tri dana koliko sam tada bio gost kuće Diano, između priča koje mi je Giada-Šeherđada ispričala hoću da ovdje prepričam onu o tome kako je Ferlinghetti izgubio mjesto profesora na Jezuitskom univerzitetu

piše Sinan Gudžević

09/03/2021

Lawrence Ferlinghetti

Mjesec dana prije svoga 102. rođendana, otišao je s ovoga svijeta pjesnik, izdavač i slikar Lawrence Ferlinghetti. Viđao sam ga u dva navrata, ukupno desetak dana. Najprije četiri dana u Amalfiju, jula 2000, a tačno sedam godina kasnije u San Franciscu

piše Sinan Gudžević

02/03/2021

Miljurko

Miljurko Vukadinović je bio jedan od najvjernijih i najboljih mojih drugova. Upoznali smo se u jesen 1975. u redakciji "Književne reči". Studirao je jugoslavensku književnost, ali je studiranje i sve drugo kod njega bilo u sjenci koju je granato drvo Poezije bacalo na njegovo živovanje

piše Sinan Gudžević

23/02/2021

Anatol E. Baconsky

Za Baconskog sam saznao najprije od Vaska Pope, kad sam u posveti njegove pjesme "Sklonište autora" vidio i ime Tolja Bakonsky. Tolja je jedan od poginulih pjesnika za večerom u kući Veronike Porumbacu i Mihaila Petroveanua. Imao je 51 godinu. S njime je u smrt otišla i njegova supruga Clara

piše Sinan Gudžević

16/02/2021

Veronica Porumbacu

U petak, 4. marta 1977. zemljotres je pogodio Bukurešt, jačina mu je bila 7,3 po Richteru. U onu tamo sljedeću subotu, u Politikinom dodatku izišla je pjesma Vaska Pope "Sklonište pesnika". Ispod naslova je bila neobična posveta: "Uspomeni Veronike Porumbaku, Tolje Bakonskog, Mila Petroveanua i Mihaja Gafice"

piše Sinan Gudžević

09/02/2021

Danica Ručigaj

U Maloj Moskvi sam krajem maja 1980. prvi put čuo za Danicu Ručigaj. I čuo da je poginula u skopskom zemljotresu. Ovih zemljotresnih dana došao sam i do diplomskog rada Maje Kovač, studentice u Ljubljani, pod naslovom "Pjesnički opus Danice Ručigaj"

piše Sinan Gudžević

02/02/2021

Vera Čejkovska

O zemljotresima je Vera znala sve što se može znati. Jer je bila i seizmolog, dugogodišnji istraživač pa upravitelj Seizmološke opservatorije Prirodno-matematičkog fakulteta u Skoplju. A Vera je i dijete Skoplja, imala je devet godina kad ga je porušio potres

piše Sinan Gudžević

26/01/2021

Ezan i očenaš

Rahim nam je izložio šta sve može zadesiti jednu kuću: kućodrh, kućodrm, kućomrd, kućonjih, kućoljulj, kućotres, kućogrom i kućolom. Kad smo ga pitali a od čega se srušilo toliko kuća u Skoplju, on je rekao da se srušilo od toga što je sve ovo osmoro naišlo jedno za drugim i sve zajedno trajalo koliko traje hodžin ezan

piše Sinan Gudžević

19/01/2021

Ivan Hodalj, brodar iz Gore

Čim sam Hodalja zovnuo i pitao, kako je, gdje je i kako je doživio potres, on se, rječit i precizan u pričanju, najprije osvrnuo na svoju grešku što je ocu pri gradnji kuće spočitavao izdašnost u armiranju. Kuća je, kaže, netaknuta, stoji kakva je i bila, jedino joj se dimnjak srušio i razbio četrdesetak crepova

piše Sinan Gudžević

12/01/2021

Virus u tekstu

Čolovićeva knjiga je zbirka opisa i komentara o srozanosti društva i države današnje Srbije i današnje Crne Gore. Ona je u ponečemu slična šifrarniku bolesti, knjizi u kojoj se u 21 poglavlju nalaze nazivi i šifre bolesti i poremećaja

piše Sinan Gudžević

04/01/2021

Svadba, strast i lopta

Andreja Urošev, mladoženja, i stari svat su usred svadbe igrali na stadionu Jagodine, a kum je sa svadbe otišao dvadeset i kusur kilometara dalje, u Paraćin? Jeste, tako je to tada bilo i bivalo. Nekad bilo, sad se spominjalo

piše Sinan Gudžević

28/12/2020

Vittorio Dini

U heroizaciji i mitizaciji Maradone profesor Vittorio Dini vidi paralelu sa ribarom Masaniellom koji je deset dana bio kralj Napulja, a zajedničko im je borba za priznavanje Juga, ne samo talijanskog ili argentinskog, nego Juga cijele Zemlje

piše Sinan Gudžević

27/12/2020

Alem, meko ć

Taj galeb me je nekoliko mjeseci držao u uvjerenju da je Alem Ćurin zapravo upokojeni Hugo Pratt, koji je negdje daleko crtao likove naše ratne stvarnosti i srozanosti i slao ih Feralu

piše Sinan Gudžević

22/12/2020

Oscar Nicolaus

U Napulju živi Oscar Nicolaus, njega bih želio da upoznam. Zato što sam čitao njegove rasprave o navijačkoj kulturi grada Napulja. I njegove confessiones o vezanosti za nogometni klub Napoli. A najprije sam čitao njegove rasprave o fenomenu Maradona

piše Sinan Gudžević

15/12/2020

Ruka Božja

Ruka Božja je Maradonina vjera u pravdu. On je ta generacija koja je ginula u Falklandskom ratu. Tolike smrti njegovih vršnjaka velika su frustracija. Englezi su za Argentince odavno lopovi, pa Maradona je sam kazao da onaj što ukrade lopovu zaslužuje 100 godina pomilovanja

piše Sinan Gudžević

08/12/2020

Maradonizam

Oltara je grad Napoli pun, a ovaj Maradonin je jedinstven, jer je nastao oko jedne vlasi Maradonine kose. Nju je Bruno Alcidi, vlasnik bara Nilo, na trgiću Nilo, našao na naslonu za glavu sjedala na kojem je sjedio Maradona, u avionu Milano-Napoli, kojim je putovao tim Napolija nakon poraza u Milanu, 11. februara 1990.

piše Sinan Gudžević

01/12/2020

Andreja Urošev

"Načini se gužva, galama, u jednom trenutku vidim prema meni trči isključeni Hamzagić u odelu, drži nož u desnoj ruci i zamahne njime na mene. Ja se nekako uvijem da me ne udari u prsa, on me udari pod levu plećku. Evo pogledaj, izmeri sam ovaj ožiljak, ima bar deset santimetara..."

piše Sinan Gudžević

24/11/2020

Tarko Imamović

Ljetos, mjeseca jula, usred pomora koji je ova nesreća od virusa činila po Pazaru, našao sam se s Tarkom. Ispričam mu svoj razgovor sa Hamzagićem i njegovu priču o tome kako je u Svetozarevu udario nožem igrača Jagodine Andreju Uroševa. Tarko me sasluša mirno, pa i dalje miran, kao kakav istočnjački kazivač, krene da priča nešto što nisam znao

piše Sinan Gudžević

17/11/2020

Lićko Hamzagić

"Moje kajanje je svakodnevno, ja, koji nikada nisam imao nož niti se družio sa nožašima, udario sam igrača nožem! Kad danas sve to gledam, ja sam zapravo najviše udario svoga oca, pa sam udario sebe, a tek onda Andreju Uroševa. Čuo sam da mi je Urošev oprostio, ali ja sebi nisam oprostio..."

piše Sinan Gudžević

10/11/2020

Slaven Zambata

Zambata! Majko moja, ono isto lice, osmijeh vječnog dječaka. Koliko je samo djevojaka kupovalo Tempo da gleda njegovo lijepo lice. Bio je ljepotan, a voljeli su ga svi! Ne znam da je ikoji partizanovac išta protiv njega ikad rekao, a Zambata je bogme davao golove i Šoškiću i Ćurkoviću

piše Sinan Gudžević

03/11/2020

Telegram iz Beograda

Telegram sam vadio iz džepa, gledao ga, pa ga vraćao u džep. To mi je, po nevolji, u dugom ljetnjem danu, bilo jedino štivo kraj gladnih krava. Gledao sam mu svako slovo i kako je dan prolazio, činilo mi se da Miodrag Perišić, kao novoizabrani glavni urednik Književnih novina, misli kako ću njegov poziv odbiti

piše Sinan Gudžević

27/10/2020

Ćirilični Partizan

Žao mi je ove jeseni Partizana i žao mi što nije živ Duško Radović da o njemu kaže svoje izdvojeno mišljenje. A nekako mi žao i lijepog pisma ćirilice što ga današnje rukovodstvo kluba koristi za podlačko ulagivanje alfabetskim nacionalistima. Time vrijeđa principe na kojima je Partizan osnovan i još vrijeđa ono gospodstvo koje je Duško Radović doveo do izraza: "Vi ste, druže, kao Partizan. Više pružate u gostima"

piše Sinan Gudžević

20/10/2020

Grobni akcenti

Zašto je Mate Hraste učinio da na grobu njegovih roditelja bude natpis sa akcentima na svakoj riječi? Za mene je odgovor na ovo pitanje jasan: zato što je ovakva ploča znak mnogo veće nježnosti prema roditeljima, nego da nije ovakva

piše Sinan Gudžević

13/10/2020

Bračni brodolom

‘Tu san sebi reka, ako ovo preživimo, Bruna će biti moja žena. Onda se nekako nađemo, ponoćni susret na sikama. A kaić jadni nije izdrža, more ga je ubilo valovima, u po ure napunilo ga, iskidalo konope i razbilo ga o sike: drugi dan smo došli, sve u komade, našli smo glavu od motora…’

piše Sinan Gudžević

06/10/2020

Put u Živogošće

Tonko Maroević posvetio je supruzi pjesmu nakon njihove zajedničke posjete Živogošću. A onamo su išli da vide čuvene latinske stihove uklesane u liticu kraj samoga mora. Tonko ih je vidio po prvi put tada, a želio je da ih vidi pedesetak godina, otkad je o njima čitao kod Duja Rendića Miočevića

piše Sinan Gudžević

29/09/2020

Džive

Posljednja Dživetova knjiga ‘Ekonomija nepoštenja’ izići će ovih dana u Beogradu, u Fabrici knjiga. U njoj su tekstovi koje je pisao i objavljivao u posljednje četiri godine svog života. Već prvi tekst u knjizi je opomena. Džive navodi riječi cara Marka Aurelija koji je, usred epidemije kuge, kazao da je korupcija strašnija od kuge

piše Sinan Gudžević

22/09/2020

Tihomir iz Pakline

Tu, na početku te male Pakline, malo ispod staze zaklonjeno kamenim zidićem iza borovog debla i jednog niskog žbuna, čula bi se svaki dan oko tri popodne svirka s nekog svirala koje ne znam. Iz toga bubnja ili tako nečega izlazio je zvuk koji mami, uzima u svoju vlast i ne da da se ide dalje

piše Sinan Gudžević