>

novosti logo

Sječa šume zbog migranata

Iz hrvatskog MUP-a potvrdili su da ‘Hrvatske šume na traženje Ravnateljstva policije provode određene aktivnosti na području uz granicu’

Nevladine organizacije i međunarodna javnost dosta dugo prozivaju hrvatske vlasti za brutalan odnos prema izbjeglicama koje iz okolnih zemalja pokušavaju ući u zemlju. Najnoviji primjer je sječa šume na visovima planine Plješivice i uz nekadašnji aerodrom JNA Željava uz samu granicu s BiH. Radnici, po tvrdnjama vlasti BiH, tokom uklanjanja vegetacije ulaze na njihov teritorij, što Hrvatska demantira uz tvrdnju da taj način želi bolje kontrolirati ulazak izbjeglica iz BiH.

Susjedi su već zatražili objašnjenje za ogoljavanje granice, pa je i ministarka vanjskih poslova BiH Bisera Turković poručila da razumije potrebu nadzora nad državnom granicom u oblasti kontrole ilegalnih migracija, ali i da očekuje da vlasti RH upoznaju institucije u BiH o mjerama i razlozima za poduzimanje aktivnosti koje se različito interpretiraju u javnosti te u što kraćem periodu dogovori u smjeru obostrano prihvatljivog rješenja.

Iz hrvatskog MUP-a potvrdili su da ‘Hrvatske šume na traženje Ravnateljstva policije provode određene aktivnosti na području uz granicu’. Te aktivnosti nisu novost s obzirom da ih je u područjima uz državnu granicu bilo i prethodne godine, a sve s ciljem što bolje preglednosti po pitanju zaštite i nadzora državne granice te sprečavanja nezakonitih ulazaka u Hrvatsku, ističu u MUP-u, podsjećajući da tim područjem prolazi glavna ruta prelazaka. Situaciju je za Novosti komentirala Tea Vidović iz Centra za mirovne studije.

- Sječa šume koju izvode Hrvatske šume po nalogu MUP-a, kako izvještavaju mediji, u skladu je s politikom ‘čvrste ruke’ koju Hrvatska uz podršku EU-a provodi na vanjskoj granici EU-a, a koja osim kršenja ljudskih prava, sada potencijalno škodi i zaštiti okoliša. Zelena akcija, organizacija za zaštitu okoliša, koja je i dio Inicijative ‘Dobrodošli’, sječu šume prijavila je Državnom inspektoratu kako bi se utvrdilo događa li se u skladu sa šumsko-gospodarskim osnovama za to područje. Predstavnici Unsko-Sanskog kantona BIH su putem diplomatskih kanala također tražili pojašnjenje Hrvatske oko ovog događaja - rekla je Vidović i potvrdila da su se slične stvari događale i ranije.

Stanovnici Hrvatske Kostajnice upozoravali su na sličnu praksu u njihovom kraju još u studenom 2019. godine. Potvrdila je i da je za vrijeme epidemijske krize vladalo određeno zatišje na granici.

- Prema podacima Danskog vijeća za izbjeglice koje radi s izbjeglicama u BiH, tijekom zdravstvene krize bilo je manje kretanja izbjeglica prema Hrvatskoj, a time i nasilnih vraćanja (pushback); u siječnju je bilo 754 prijavljenih pushbackova, u veljači 1765, u ožujku 396. No oni koji su se događali, bili su jednako brutalni kao i ranije. Svake godine toplo vrijeme donosi veća migracijska kretanja pa je za očekivati da će se to dogoditi i ove godine. Kao organizacija za zaštitu ljudskih prava, zahtijevamo da nadležne institucije provedu učinkovite istrage, da nasilna praksa prestane i da se ljudima u potrebi omogući pristup sustavu azila - naglasila je Vidović.

O svemu je upoznat UNHCR čiji su predstavnici zabrinuti zbog izvještaja o nasilju i tretmanu hrvatske policije nad izbjeglicama. UNHCR je i ranije primao izvještaje o nasilju hrvatske policije prema migrantima i prosljeđivao ih dalje nadležnim tijelima u Hrvatskoj, BiH i Srbiji. Uglavnom se radi o vjerodostojnim prijavama tražitelja azila u kojima upozoravaju na nasilje, pretjeranu upotrebu sile, odbijanje azila te loš tretman ranjivih pojedinaca i maloljetnika bez odgovarajućeg nadzora.

UNHCR je Hrvatskoj od septembra 2019. do sada predao informacije o više od sto slučajeva ilegalnih pushbackova u BiH i Srbiju, tražeći da se istraži kršenje pravila i uspostave nezavisni mehanizmi za utvrđivanje činjenica na granicama. No ništa se nije dogodilo, osim što i dalje stižu prijave zbog nasilja hrvatskih vlasti nad izbjeglicama.

1/1