Oduševljenje početkom sanacije splitskog odlagališta Karepovac u studenome prošle godine bilo je kratkog vijeka. Ni par dana nakon otvaranja radova, za koje je gradonačelnik Andro Krstulović Opara izjavio da su ‘veliki iskorak prema budućnosti Splita jer time završavamo opasnu priču s ekološkom bombom u srcu grada’, a direktor komunalnog poduzeća Čistoća Miroslav Delić na mjestu brda od smeća najavio ‘zelenu oazu’, entuzijazam je izdušio s prvim smradovima koji su se gradom širili u svim smjerovima, ovisno o vjetru. Paralelno sa smradom, gradom su se počele širiti i dezinformacije o njegovim uzrocima, čemu su pogodovali netransparentni postupci institucija i kontradiktorne izjave stručnjaka. Gradske vlasti nisu našle shodnim informirati građane o procesu sanacije, dok je ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo u odlasku Jasna Ninčević upozorila da se ne zna što građani Splita udišu, jer nije sigurna da se na Karepovcu mjeri sve što bi trebalo.
Ukazujem na ozbiljnost situacije u kojoj odlagalište kapaciteta preko 25.000 tona radi bez okolišne dozvole, što je nezakonito – kaže Ivana Krstulović Baković iz udruge Sunce
Njen istup diskreditiran je navodnim nezadovoljstvom zbog neproduljivanja ravnateljskog mandata, no njena izjava samo je dolila ulje na vatru koju su već zapalili istupi drugih stručnjaka, poput Viktora Simončića, znanstvenika iz područja zaštite okoliša, ili pak umirovljenog profesora fizikalne kemije Stanka Uršića. Ta je situacija rezultirala zabrinutošću građana, ali i kvazintelektualnim prezirom prema svima koji su se usudili zapitati je li smrad na koji su osuđeni štetan i može li se sanirati. Sve to ponukalo je splitskog gradonačelnika da se početkom veljače vrati s bolovanja i održi sastanak s članovima Gradskog vijeća kako bi umirio javnost pozivom Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, Ministarstvu zaštite okoliša i nadležnim inspekcijama da dođu u Split. No istog dana ispostavilo se da je inspekcija Ministarstva već boravila u Splitu u siječnju i da je ‘donijela mjere kojima je Gradu Splitu naloženo osigurati korištenje kemikalija za neutralizaciju mirisa te obavljati prekrivanje radnih površina sintetičkim materijalom’, s rokom ispunjenja 8. veljače.
Uslijedio je i promotivni članak u lokalnom listu o tome što se događa na Karepovcu, s e-mail adresom na koju se zabrinuti građani mogu javiti. Uz to, ovog ponedjeljka je održana i tematska sjednica Gradskog vijeća na kojoj je odlučeno da će do 1. ožujka biti javno dostupna sva dokumentacija vezana uz sanaciju. Odgovore na pitanja o tome čime će se točno ublažavati smrad, kolike će troškove to iziskivati i tko će ih snositi, po dobrom običaju netransparentnog upravljanja Gradom do zaključenja broja nismo dobili, iako smo pitanja poslali na službene adrese, ali i na novootvorenu adresu za komunikaciju s građanima.
No nevolje s Karepovcem nisu od jučer. Od samog nastanka, kada se 1964. godine deponij s Gripa preselio na Karepovac, ovo smetlište bilo je i ostalo zavedeno kao pašnjak. Na njega stiže smeće iz čitave Dalmacije, a sanacija se najavljuje već godinama. Iako je Skupština općine Split davne 1974. osnovala Ekološki fond, Karepovac je nastavio divlje rasti, a jedini koji je nešto konkretno ‘učinio’ po tom pitanju bio je Željko Kerum, sadašnji partner u koaliciji HDZ-a, koji je u svom gradonačelničkom mandatu najmanje 70 milijuna kuna namijenjenih sanaciji Karepovca potrošio za uređenje Zapadne obale, ispred svojeg hotela.
Iz Ministarstva zaštite okoliša uvjeravaju nas kako je ‘dokumentacija za nadmetanje za izgradnju ŽCGO Lećevica u pripremi te je objava natječaja planirana u drugom tromjesečju 2018. godine’
Radovima započetima krajem prošle godine prebacuje se otpad s istočne strane na krovni dio smetlišta, kako bi se oslobodio prostor za izgradnju deponija na kojem će se ubuduće kontrolirano odlagati otpad do konačnog zatvaranja Karepovca uz paralelnu sanaciju. Za dva mjeseca prebačeno je 360.000 metara kubnih, od planiranih milijun. Konačno zatvaranje Karepovca trebalo bi pratiti otvaranje Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici, za koji se ne zna kada će biti dovršen. Situaciju s Karepovcem od početka prati pravni nered. Čistoća je, kao komunalna tvrtka, 2015. zatražila od Ministarstva zaštite okoliša izdavanje okolišne dozvole, što joj je odbijeno.
- Ukazujem na ozbiljnost situacije u kojoj odlagalište kapaciteta preko 25.000 tona radi bez okolišne dozvole, što je nezakonito - kaže Ivana Krstulović Baković iz udruge Sunce.
Iste godine Ministarstvo je izdalo rješenje prema kojem za zahvat sanacije i zatvaranja Karepovca nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš, iako posljednja studija datira iz 2000. godine. Ni zajednički sastanak gradskih vlasti i oporbe, ni prosvjed građana održan prošle nedjelje, ni posebna sjednica Gradskog vijeća, ni sponzorirani članak nisu donijeli odgovore na pitanja o tome zašto se sanacija odvija tolikom brzinom, čak i noću, a građanima informacije pružaju na kapaljku i samo pod pritiskom. No sama ta pitanja odgovaraju kako se vlasti odnose prema ovom kompleksnom problemu. Žurba je tim manje jasna jer treća faza sanacije pretpostavlja otvaranje centra u Lećevici, koji je dužna izgraditi Splitsko-dalmatinska županija, odnosno njena tvrtka Regionalni centar čistog okoliša.
Taj projekt vuče se već 13 godina, a unatoč najavama natječaja za izgradnju centra, čini se da brzo raspisivanje nije realno. Dosad je ishođeno rješenje prema kojem nije potrebno provesti novi postupak procjene utjecaja na okoliš jer već postoji rješenje o prihvatljivosti iz 2006., a lokacijska dozvola je dobivena u rujnu prošle godine. Spomenuta županijska tvrtka u planu poslovanja za 2018. kao prvu svoju aktivnost navodi ‘završno kompletiranje Studije izvodljivosti i sklapanje predugovora/ugovora s Ministarstvom državne imovine i privatnim vlasnicima zemljišta o stjecanju nekretnina’. Naime, Županijski Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici predviđen je na površini od 25 hektara, od čega 11 hektara čini zemljište u privatnom vlasništvu. Do trenutka ishođenja lokacijske dozvole zaključeni su predugovori sa svim vlasnicima privatnih zemljišta te je usklađeno zemljišno-knjižno i katastarsko stanje. No o tome kada će biti potpisani i ugovori, iz Ministarstva državne imovine odgovorili su nam sljedeće: ‘Jedan od koraka koji prethodi sklapanju spomenutoga ugovora jest geodetski elaborat o parcelaciji zemljišta na području Centra za gospodarenje otpadom Lećevica. Ministarstvo je u listopadu 2017. od Regionalnoga centra čistoga okoliša zatražilo geodetski elaborat o parcelaciji zemljišta na području Centra za gospodarenje otpadom Lećevica. U tijeku je pripremanje geodetskoga elaborata.’
Iz Ministarstva zaštite okoliša uvjeravaju pak kako je ‘dokumentacija za nadmetanje za izgradnju ŽCGO Lećevica u pripremi te je objava natječaja planirana u drugom tromjesečju 2018. godine’. Slično nam je rečeno i iz županijske tvrtke Regionalni centar čistog okoliša, gdje kažu da je procedura u Ministarstvu imovine završena, ali da se još čeka provedba parcelacijskog elaborata, koji bi trebao biti gotov u ožujku ove godine. ‘Isti će biti dostavljen Ministarstvu državne imovine, a ono će Vladi RH uputiti zahtjev da donese odluku od dodjeli zemljišta u vlasništvo društva bez naknade’, kažu iz županijske tvrtke.
Centar u Lećevici trebao bi, prema najavama iz županije, stajati 72 milijuna eura. Iako se u javnosti spominje da će ga s 90 posto financirati EU, a s deset posto županija, ni to nije posve točno. Naime, nikakvi ugovori još nisu potpisani, što pojašnjava i odgovor iz Ministarstva zaštite okoliša: ‘EU sredstva sufinanciranja osigurana su kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Konačni omjeri sufinanciranja projekta bit će poznati nakon što se finalizira Studija izvedivosti na čemu prijavitelj projekta intenzivno radi.’ Nakon dovršetka potrebne dokumentacije ona treba proći provjeru stručnjaka iz evropskog JASPERS-a, a tek nakon toga Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova može odobriti pokretanje postupka pa zajedno s Ministarstvom zaštite okoliša i Fondom za zaštitu okoliša provesti postupak dodjele sredstava. ‘Postupak dodjele sredstava očekuje se u narednim mjesecima’, kažu iz Ministarstva zaštite okoliša.
Od tih sredstava za period od tri godine u županijskoj tvrtki namjeravaju za odnose s javnošću potrošiti 1,5 milijuna kuna. Kako su nam objasnili, zbog ušteda taj je iznos smanjen s početno planiranih 2,28 milijuna kuna. U prošloj godini njihove aktivnosti na ovom planu uključivale su primjerice predstavljanje na Sajmu vjenčanja, zdravlja, beba i trudnica ili pak provođenje ankete na slučajnom uzorku posjetitelja sajma GAST. A u vezi evropskih direktiva prema kojima svi centri za gospodarenje otpadom trebaju biti gotovi do 2018. godine, iz Ministarstva okoliša kažu: ‘Što se tiče eventualnih penala… oni se utvrđuju po svakoj povredi zakonodavstva zasebno pa je trenutno preuranjeno pretpostaviti bilo kakve eventualne iznose.’
