U nedavnom tekstu pod naslovom "Moramo se pripremiti za permanentnu pandemiju" portal Bloomberg tvrdi da imunitet krda u borbi protiv koronavirusa nećemo tako skoro dosegnuti, temeljeći taj zaključak na stanju na terenu, kao i na poznatoj činjenici, koja se međutim često zaboravlja, da se pandemija može zaustaviti samo ako joj se pristupa iz globalne perspektive. Razlozi za to su nedostatna efikasnost cjepiva kada su u pitanju novije mutacije koronavirusa, nedostatna brzina procjepljivanja globalnog stanovništva i pojava ponovljenih zaraza novim varijantama kod ljudi koji su već preboljeli Covid-19. Pritom se od postojećih cjepiva samo ona temeljena na mRNA tehnologiji (američki Pfizer i Moderna) mogu relativno brzo prilagođavati novim sojevima, no i ona nedovoljno brzo.
Autor spomenutog teksta zaključuje da, s obzirom na sve, povratak na staro nije opcija, već je "jedini put onaj naprijed", te navodi da se koronavirus trenutno ne ponaša onako kako bismo željeli – da s vremenom postaje zarazniji, ali manje opasan, što bi ga, u slučaju da je tako, dovelo na razinu gripe ili neke druge "obične" viroze.
Indija je do srpnja namjeravala cijepiti 250 milijuna stanovnika iz najrizičnijih skupina te istovremeno do kraja travanja opskrbiti Covax s 90 milijuna doza. No budući da trenutno ima porast broja oboljelih, vlada je obustavila izvoz
Pozivajući se na istraživanje epidemiologa Adama Kucharskog iz Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu, autor navodi i neke alternativne mogućnosti evolucije virusa, pri čemu je prva ona u kojoj virus postaje opasniji, ali ne i zarazniji, što bi značilo da će uzrokovati još slučajeva bolesti i smrti, ali linearnom progresijom. U drugoj varijanti, u kojoj simptomi ostaju jednaki a virus postaje zarazniji, rast broja oboljelih i umrlih bio bi, tvrdi Kucharski, eksponencijalan a ne linearan.
Da svijet trenutno nije ni blizu imunitetu krda svjedoče recentne brojke koje pokazuju da je, nakon vrhunca koji se dogodio početkom siječnja, dnevni broj novozaraženih padao sve do sredine ožujka, da bi potom ponovno počeo rasti, unatoč početku masovnijeg cijepljenja. Rast se bilježi u svim regijama svijeta, naročito u Brazilu i Indiji, ali i u nekim državama koje su daleko odmakle u procjepljivanju, primjerice u Čileu. To pokazuje da ni cjepiva koja su ušla u masovniju upotrebu, u čileanskom slučaju CoronaVac kineske kompanije Sinovac, nisu dovoljno efikasna te da je u globalnoj borbi protiv pandemije virus u svakom trenutku barem dva koraka ispred nas. Čile je do 18. travnja najmanje jednom dozom cijepio više od 40 posto svojeg stanovništva, manje samo od Izraela i Velike Britanije, dok je obje doze primilo 28 posto stanovnika. Unatoč tome, od početka travnja događa se porast broja novih slučajeva, što se pripisuje pojavi novih mutacija, labavljenju restrikcija i putovanjima koja su se događala tijekom ljeta. Čileanski stručnjaci nedavno su objavili prvu studiju o efikasnosti cjepiva CoronaVac, koja je pokazala veliko smanjenje broja hospitalizacija (87 posto), no s druge strane šef kineskog Centra za kontrolu bolesti George Gao izjavio je sredinom travnja da kineske vektorske vakcine imaju ukupnu efikasnost jedva iznad 50 posto.
Jednaku efikasnost pokazalo je i istraživanje provedeno u Brazilu, gdje se također proizvodi i distribuira kinesko cjepivo CoronaVac i gdje trenutno haraju novi sojevi koji uzrokuju dosad nezabilježenu smrtnost čak i kod dojenčadi. Liječnici bez granica situaciju u Brazilu nazvali su humanitarnom katastrofom, no zabilježen je i slučaj jednog grada od 27 tisuća stanovnika u kojemu su svi odrasli cijepljeni, nakon čega se broj novooboljelih prepolovio, a novih hospitalizacija nema.
Potpredsjednica mehanizma za vakcine Afričke unije Ayoade Olatunbosun-Alakija rekla je da je "izrazito neodgovorno" to što su američke vlasti poslale poruku da cjepivo Johnson & Johnsona nije sigurno za Amerikance, ali jest za ostatak svijeta
Slučaj Indije, u kojoj broj novozaraženih u posljednje vrijeme premašuje 200 tisuća dnevno, naročito je zabrinjavajući i iz globalne perspektive, s obzirom na to da je ta zemlja ključni opskrbljivač cjepivom mehanizma Covax, koji je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) uspostavila u cilju distribucije cjepiva siromašnim zemljama.
Indijska država Maharaštra trenutno je najveći klaster zaraze na cijelom azijskom kontinentu, a u toj zemlji zabilježen je "dvostruki mutant" konronavirusa, na koji otpada 60 posto svih novih slučajeva. Indijski premijer Narendra Modi prije četiri mjeseca najavio je najveću kampanju procjepljivanja na svijetu, koja se trebala realizirati zahvaljujući činjenici da se u tamošnjem Institutu Serum proizvodi cjepivo britanske AstraZenece pod imenom Covishield, a u kompaniji Bharat Biotech i domaće cjepivo Covaxin.
Indija je do srpnja namjeravala cijepiti 250 milijuna stanovnika iz najrizičnijih skupina te istovremeno do kraja travanja opskrbiti Covax s 90 milijuna doza. No budući da trenutno ima porast broja oboljelih, vlada je obustavila izvoz kako bi cjepivo preusmjerila domaćem stanovništvu. Covax je do kraja travnja ukupno dobio tek 34 milijuna doza cjepiva, a Institut Serum, koji je trebao proizvoditi 60 milijuna doza mjesečno, muči se s prenapregnutošću proizvodnje i problemima u nabavi sirovina za proizvodnju cjepiva iz SAD-a.
S obzirom na trenutno stanje Covaxa, već se sada pretpostavlja da većina stanovnika siromašnih zemalja neće imati pristup cjepivu prije 2023. godine, a situaciju u tim zemljama dodatno su zakomplicirali problemi s nuspojavama cjepiva AstraZenece i Johnson & Johnsona, koja su također velikim dijelom trebala pokriti potrebe Covaxa.
Šef kineskog Centra za kontrolu bolesti George Gao u vrijeme epidemije ebole (Foto: George Gao)
Iako se krvni ugrušci, zabilježeni kao nuspojava tih cjepiva kod žena, pojavljuju tako rijetko da ne bi mogli biti zabilježeni ni u "mirnodopskim" uvjetima kliničkih ispitivanja, upotreba oba cjepiva u većini zapadnih zemalja djelomično je ili potpuno obustavljena. No to se nije dogodilo i u ostatku svijeta, koji nema pristup sigurnijim cjepivima mRNA tehnologije.
Američke zdravstvene vlasti upotrebu cjepiva Johnson & Johnson obustavile su nakon šest slučajeva ugrušaka, od kojih jedan sa smrtnim ishodom, što su neki stručnjaci okvalificirali kao pretjeranu reakciju s obzirom na ozbiljnost pandemije, tim više što britanske vlasti nisu tako oštro reagirale kada se ista nuspojava počela pojavljivali kod ljudi cijepljenih AstraZenecom. Do obustave upotrebe, naime, cjepivom Johnson & Johnson cijepljeno je u Americi sedam milijuna ljudi, od kojih su njih 1,4 milijuna bile žene u dobi između 20 i 50 godina, dok je slučajeva tromboze bilo ukupno osam. No budući da oba cjepiva kao vektor koriste adenovirus, pojavila se hipoteza da bi istu nuspojavu mogla imati i druga cjepiva u kojima se koristi taj virus, konkretno ruski Sputnjik V i cjepivo kineskog CanSino Biologicsa.
Za razliku od Velike Britanije, SAD si luksuz pretjeranog opreza može dozvoliti zato što ima dovoljno cjepiva kompanija Pfizer i Moderna, čijom je jednom dozom već cijepljena skoro polovica odraslog stanovništva (130 milijuna ljudi), a s dvije doze njih 84 milijuna. SAD je u siječnju imao skoro 250 tisuća novozareženih tjedno, a sada taj broj prosječno iznosi 70 tisuća.
Cjepiva AstraZenece i Johnson & Johnsona trebala su biti ključna za opskrbu siromašnih zemalja i pokriti trećinu ukupnog portfelja Covaxa, i to zbog niže cijene, jednostavnosti čuvanja i samo jedne potrebne doze u slučaju Johnson & Johnsona.
Cjepivo AstraZenece već se koristi u 118 zemalja svijeta, no nakon obustave njegove primjene u SAD-u i Evropi, u afričkim zemljama došlo je do kritičnog porasta odbijanja cijepljenja tim cjepivom. Zemlje kao što su Malawi, Mali, Sudan i Demokratska Republika Kongo iskoristile su dosad samo jednoznamenkaste postotke kupljenih cjepiva. Za razliku od SAD-a i evropskih zemalja, WHO i Afrička unija nisu dale preporuku za obustavu upotrebe tog cjepiva. To je u afričkim zemljama, s obzirom na kontekst kolonijalizma i povijesti neetičkih medicinskih praksi, odjeknulo tako da su zabilježeni i slučajevi u kojima su ljudi od svojih liječnika tražili da iz njih "isperu" cjepivo AstraZenece.
Johnson & Johnson glavninu testiranja svog cjepiva proveo je u Južnoj Africi (Foto: Corentin Fohlen/MSF)
Potpredsjednica mehanizma za vakcine Afričke unije Ayoade Olatunbosun-Alakija New York Timesu je rekla da je je "izrazito neodgovorno" to što su američke vlasti poslale poruku da cjepivo Johnson & Johnsona nije sigurno za Amerikance, ali jest za ostatak svijeta, upozorivši da će se sumnje samo pojačavati ako se ukorijeni mišljenje da se bogate zemlje u Africi rješavaju drugorazrednih cjepiva.
Problem s proizvodnjom, s druge strane, zakomplicirao se i u samoj Americi, gdje su relevantne inspekcije nedavno zatvorile pogone kompanije Emergent BioSolutions u Baltimoreu, koja je trebala proizvoditi cjepiva AstraZenece i Johnson & Johnsona. Nakon što je na početku pandemije s američkom vladom sklopila ugovor težak 628 milijuna dolara da se pripremi za masovnu proizvodnju, tvornica je trebala postati najveći proizvođač ta dva cjepiva u zemlji, s predviđenom proizvodnjom od 150 milijuna doza do kraja travnja, od čega je velika većina trebala biti namijenjena za izvoz.
No nedavno se saznalo da je u ožujku morala baciti između 12 i 15 milijuna doza cjepiva Johnson & Johnson jer su bila kontaminirana virusom koji se koristi u proizvodnji AstraZenece. Kompanija je između listopada prošle i siječnja ove godine bacila i tri serije cjepiva AstraZenece, svaka po dva milijuna doza, također zbog kontaminacije, a pokazalo se da Emergent ima sistemski problem s pridržavanjem propisanih higijenskih standarda, premalo radnika koji previše rade i korporativnom kulturom nepoštovanja kontrole kvalitete. Emergent je trebao započeti i s proizvodnjom trećeg cjepiva, također američkog Novavaxa, no ta je kompanija u međuvremenu sklopila ugovor s drugim proizvođačem.
Slučaj Emergenta znači da su izgubljeni tjedni, a vjerojatno i mjeseci da se cjepiva dostave u siromašne zemlje, a problemi s kojima se svijet suočava u proizvodnji i distribuciji cjepiva pokazuju da globalnu procijepljenost neće biti moguće postići ukoliko se ona i dalje bude zasnivala na profitnom principu.
Problem nedovoljne proizvodnje cjepiva mogao bi se riješiti tako da se kompanije privremeno odreknu prava na intelektualno vlasništvo putem Svjetske trgovinske organizacije (WTO). No bogate se zemlje već mjesecima tome protive iako inicijativu podržava više od stotinu država svijeta, uključujući i Indiju, ključnu za uspjeh Covaxa. S druge strane, američka organizacija Data for Progress provela je nedavno istraživanje koje je pokazalo da 60 posto ispitanika smatra da bi SAD trebao podržati prijedlog o privremenoj suspenziji patentnih prava na cjepiva. To znači da američka vlada, braneći interese domaće farmaceutske industrije u WTO-u, ne samo da onemogućava zaustavljanje pandemije, već i djeluje protivno volji većine američkog naroda.
