>

novosti logo

Društvo Društvo

Spaljeno selo, spaljene knjige

Samo su tri zahtjeva za obnovu kuća u uništenom selu Gruborima uvažena. Ostali su odbačeni zbog smrti podnositelja prijava i nepostojanja dokaza o vlasništvu nad imovinom za koju je podnijet zahtjev za obnovu

Za nedavne službene komemoracije, Grubori su dovedeni u stanje da prime ugledne goste barem na par sati. Za dolazak političara, ušminkani su na brzinu. Još su bageri krčili pristupnu cestu, dok su limuzine forsirale makadam. Kako bi se moglo pokazati da se u četvrt stoljeća nešto napravilo, HEP je prigodno postavio par bandera i osvijetlio jedinu obnovljenu kuću u zaselku. Političari su nakon komemoracije razgovarali s ljudima porijeklom iz Grubora, koji 25 godina žive u nadi da će barem praznike moći provoditi u rodnom selu. Predsjednik Zoran Milanović u to je vrijeme još bio dobre volje, pa im je nonšalantno, misleći na obnovu, objasnio da je ‘ovo za Hrvatsku ništa, jedan tank mlaznog aviona’. Kada je od jednog od domaćina, poučenog višegodišnjim birokratskim terorom, upozoren da je u Gruborima teško dokazati što je čije jer su matične knjige spaljene, Milanović je objasnio da se ništa nije znalo ni kada je Hrvatska gradila autocestu pa su ‘u godinu i pol dana riješeni svi imovinskopravni odnosi’.

Petar Grubor ima preko 60 godina i godinama pokušava na rodnoj grudi stvoriti bilo kakve uvjete za život. Problem je što je to gotovo nemoguće.

- Ja dođem da se prijavim u stanicu milicije u Kninu za dokumente, oni me pitaju na koju se adresu prijavljujem, ja kažem Grubori Plavno. Oni kažu, ne, Grubori ne postoje. Obnovu su mi odbili, pa sam podnio zahtjev i za nužni smještaj. Rekli su da me odbijaju i za to, jer imam na sebe prijavljeno imanje u Srbiji, a ne smiješ imati ništa van Hrvatske. Zahvalan sam predsjedniku Zoranu Milanoviću što je došao i obeć’o nešto. Ja mu kažem - gospodine predsjedniče, šta god vi kažete, tako će oni uraditi. On mi kaže - to će ministri. Pustite vi ministre, oni ne rade ako im se ne kaže - govori nam Grubor.

U društvu Petra, pred Milanovićem i ostalima, govorio je i Ilija Grubor, čiji je otac 25. kolovoza 1995. čudom ostao živ.

- Otac se spasio jer je sišao u školu da se prijavi UNPROFOR-u. Zvao se Jovo Grubor. U selu smo svi jedni drugima bili rodbina. Jedan od ubijenih u Gruborima bio mi je tetak, starija žena koja je bačena u kuću da izgori bila mi je ujna, a njen sin kojeg su ubili na livadi dođe mi brat. Moj otac je zamalo stradao, cijev su mu usta stavljali, išao je pokriti čovjeka koji je ubijen sa sedam-osam metaka. Otac je donio ćebe, a jedan vojnik ga je udario kundakom po leđima. Nemojte molim vas da vam dalje pričam…

Poput ostalih mještana Grubora, Ilija godinama pokušava dobiti rješenje o obnovi kuće uz pomoć kojeg bi dio godine mogao provoditi u selu svog djetinjstva.

- Do nas sigurno nije. Znate što se reče, tamo gdje si prvo ugledao zoru, tamo gledaš i da dušu ostaviš. Pokojni otac je dobio negativno rješenje o obnovi. Kada je umro, ja sam sve u Kninu regulisao i odjavio, prebacio sve na sebe, a oni mi sedam godina kasnije pošalju rješenja na oca i još kažu da je bila nepotpuna dokumentacija. Meni se čini da se nije vodilo računa da se obnovi. Moje je mišljenje da se gledalo kako da se to zataška i da se to ne obnovi. Svake godine dolazim i moram spavati kod sestre u Alfirevićima. Očistim kupinu oko srušene kuće i šta ću. Govorili su da se u siječnju može podnijeti zahtjev za obnovu, a meni su rekli da mogu samo za nužni smještaj. Kažu da ne može ni to ako imate nešto u Srbiji. Reko, pa za 25 godina da sam ne znam ko, im’o bih bar jednu baraku - kaže Ilija.

Tvrdnje Petra i Ilije Grubora kao i ostalih bivših stanovnika zaselka Grubori u kojem je odigrana pretposljednja hrvatsko-srpska komemorativna svečanost, potvrdili su nam i u Središnjem uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje, kojem smo postavili pitanje o statusu petnaestak zahtjeva za obnovu. Odgovor je potpisao glasnogovornik Ivica Preskar. Navodi da je Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje za korisnike iz zaselka Grubori zaprimio tri rješenja o pravu na obnovu temeljem Zakona o obnovi i da su sva realizirana. Riječ je bila o jednoj organiziranoj obnovi obiteljske kuće i dvije isplate novčanih potpora za obnovu kuća. No dodaje da zahtjeve o pravu na obnovu u prvom stupnju rješavaju nadležna upravna tijela u županijama. Prema informaciji Službe za gospodarstvo i imovinsko-pravne poslove Šibensko-kninske županije od 21. svibnja 2019. godine, potvrđeno je da je preostalih 12 zahtjeva za obnovu riješeno negativno, uglavnom zbog neriješenih imovinsko-pravnih pitanja, smrti podnositelja prijave te nepostojanja dokaza o vlasništvu ili suvlasništvu na imovini za koju je podnijet zahtjev za obnovu.

‘Za područje katastarske općine Plavno ne postoje zemljišne knjige, već se za istu katastarsku općinu vode posebni kartoni zemljišta. Nažalost, jedan dio podnositelja zahtjeva za obnovu nije imao niti prijavljeno prebivalište na adresi kuća za koje je podnesen zahtjev’, navode iz Središnjeg državnog ureda. Naravno, zanimalo nas je i postoji li bilo kakvo zakonsko rješenje po kojem je obnova Grubora moguća. Iz Središnjeg ureda kažu da stranke mogu podnijeti prijave za stambeno zbrinjavanje po jednom od modela stambenog zbrinjavanja, s time da moraju biti riješeni imovinsko-pravni odnosi nad nekretninama. Prijave se podnose nadležnim upravnim tijelima u županijama i to u vremenskom razdoblju od 1. siječnja do 31. siječnja tekuće godine. Slijedi bodovanje, a uvjet za ostvarivanje prava na stambeno zbrinjavanje jest da podnositelji prijave nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan odgovarajuće stambene površine na području Republike Hrvatske i u drugim državama u kojima borave, odnosno u kojima su boravili.

Daljnji uvjeti su da imovinu nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili u 15 godina prije podnošenja prijave na listu prvenstva, odnosno pokretanja postupka po službenoj dužnosti ili da nisu stekli pravni položaj zaštićenog najmoprimca na području Republike Hrvatske i da nisu ostvarili odgovarajuće pravo na stambeno zbrinjavanje po nekom drugom propisu. ‘Djelatnici Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje u kontaktu s korisnicima uputit će iste na mogućnosti i uvjete za ostvarivanja prava na stambeno zbrinjavanje s osnova Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima’, navode iz Središnjeg ureda.

Drugim riječima, ukoliko imate državljanstvo RH, a mnogi ga nemaju, jer su oni koji su stanovnike pobili i kuće zapalili usput užgali matični ured u Plavnom. Tako je jednoj od stanovnica Grubora, koja je došla urediti ostavštinu vlastite bake, odgovoreno da baka nije ni postojala. Ukoliko imate novac da iz Srbije dolazite i godinama obijate katastarske urede i razne druge šibensko-kninske šaltere, ukoliko ste 25 godina spavali na ledini i nemate nikakve imovine, imate nekakve šanse da vam država koja vam je kuću spalila istu u mnogo skromnijem obimu i obnovi.

Lijepo je bilo u Gruborima 25. kolovoza 2020. Bilo je lijepo vrijeme, političari su se provozali, ljudi su ih lijepo dočekali i javno su izrečene obećavajuće poruke. Problem je jedino što će, ukoliko se hitno ne izmijeni Zakon o obnovi ili se ne nađe neko drugo rješenje, prva kiša odnijeti put kojim su se limuzine onamo dovezle, a ona jedna obnovljena kuća u Gruborima ostat će jedini podsjetnik na to da je ondje nekada bilo jedno selo i da su u tom selu živjeli neki ljudi.

Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.
1/1