U siječnju ove godine predstavnici srpske, romske i židovske manjine održali su u Javnoj ustanovi Spomen-područja Jasenovac sastanak s međunarodnim nositeljima sjećanja na holokaust. Pored članova Međunarodne alijanse za sjećanje na holokaust (IHRA), organizacije koja u članstvu ima i hrvatsku delegaciju, sastali su se i s glavnim direktorom Svjetskog židovskog kongresa za Izrael Laurenceom Weinbaumom. Sanja Zoričić-Tabaković, voditeljica Šoa akademije Židovske općine Zagreb koja je prisustvovala sastanku, kaže da su gostima ukazali na rašireni revizionizam u Hrvatskoj i upozorili ih na stanje u kojem se nalazi spomen-područje.

- Složili su se s našim konstatacijama, pogotovo kada je riječ o Jasenovcu. Gospodin Weinbaum nam je rekao da nikada nešto tako strašno nije vidio kao što je stanje u memorijalnom centru. Da nije upućen u ono što se događalo u tom logoru, ne bi ni znao gdje je došao - prepričala nam je Sanja Zoričić-Tabaković.

Mjesec dana prije tog sastanka Vlada je donijela odluku o financiranju Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac, negatora ustaškog genocida koji tvrde da je Jasenovac ‘jugopropaganda’. Vijeće Andreja Plenkovića za prošlost je u to vrijeme zaokruživalo dokument u kojem će dati ekskluzivno pravo filoustašama da koriste ustaški pozdrav u javnom prostoru, radeći usputno i na institucionalnom revidiranju prošlosti, dok je predsjednica kovala planove kako da dodijeli naramak povelja i priznanja otvorenim ljubiteljima NDH u Argentini.

Prije tri godine ne bih mogla vjerovati da će postojati odvojene komemoracije. Sada ne mogu zamisliti zajedničko komemoriranje – govori Sanja Zoričić-Tabaković iz Židovske općine

Upravo navedeni razlozi – od višegodišnje zapuštenosti spomen-područja do novog vala politički induciranog revizionizma u javnom prostoru – ponukali su nositelje sjećanja na ustaške zločine da i ove godine bojkotiraju službenu komemoraciju. Kao što je poznato, predstavnici Židova su Jasenovac posjetili prošlu nedjelju, srpska zajednica i antifašisti to će učiniti u subotu, a službena državna komemoracija održat će se dan poslije, u nedjelju. Predstavnici stradalnika iz romske zajednice jedini će se pridružiti potonjoj komemoraciji. Kada premijer Andrej Plenković i drugi predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti na kraju tjedna kroče na područje najvećeg zločina ustaškog režima, bit će to treću godinu zaredom da državne institucije obilježavaju ovaj događaj bez svih manjinskih predstavnika žrtava koje su tamo likvidirane.

- Prije tri godine ne bih mogla vjerovati da će postojati odvojene komemoracije. Sada ne mogu zamisliti zajedničko komemoriranje - govori Sanja Zoričić-Tabaković.

Taj fakat – ponajviše uzrokovan novim valom radikalizacije, revizionizma i mržnje prema manjinama koji je pokrenuo HDZ Tomislava Karamarka – jedan je od opipljivijih i sramotnijih aspekata hrvatske politike na međunarodnoj razini. Nije utoliko ni čudno što je premijer Plenković do zadnjeg trena nastojao uspostaviti dogovor o objedinjenom održavanju jasenovačke obljetnice. Na sastanku, koji je održan koncem ožujka, predstavnici žrtava poručili su mu, međutim, da to i dalje nije moguće. Svi sugovornici, bez iznimke, ukazali su na nedopustivost legitimacije pozdrava ‘Za dom spremni’ na HOS-ovom znakovlju, ali je izostao premijerov konkretan odgovor po tom pitanju.

- Razlozi su isti kao i prošle godine - kaže Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH koji je bio prisutan na tom sastanku.

- Vlasti ne reagiraju na isticanje ustaških simbola, relativiziranje ustaških zločina i sklanjanje antifašističke spomeničke baštine, dok se crnokošuljaši postrojavaju uz odobrenje MUP-a. Ništa se ne događa vezano uz ploče s ustaškim pozdravom, a famozno Vijeće za prošlost dalo je preporuke protivne Ustavu koje će samo produbiti podjele u društvu - kaže Habulin.

Pored ploče s ustaškim pozdravom, premještene koji kilometar dalje od Jasenovca, problematizirano je i stanje spomen-područja te nepostojanje planske edukacije u obrazovnom sustavu o ustaškom kontekstu holokausta. Ipak, iako je propao pokušaj da se zajednički posjeti Jasenovac, manjinski predstavnici zadovoljni su činjenicom da je sastanak s Plenkovićem označio i službenu reanimaciju Savjeta Javne ustanove Spomen-područja Jasenovac. Tijelo koje je okupljalo predstavnike žrtava ustaša, vladu, stručnjake i lokalnu samoupravu imalo je sve do 2014. godine važnu savjetodavnu ulogu u poboljšanju sadržaja, zaštiti, prezentiranju i održavanju spomen-područja. Zahvaljujući inicijativi nekadašnjeg člana Savjeta, pokojnog Slavka Goldsteina, iniciran je primjerice velik projekt popisivanja jasenovačkih žrtava.

Saša Milošević, bivši član Savjeta iz Srpskog narodnog vijeća, kaže nam da su još za vrijeme njegova mandata upozoravali na brojne probleme, od nedostatka financija, izostanka istraživanja i obrazovanja pa do opće nebrige za funkcioniranje spomen-područja.

- Danas propada i ono malo preživjelih monumenata i tabli na tom ogromnom području. Jasenovca nema u udžbenicima i školskim posjetima, a koncepcija postava je izrazito loša. K tome, i dalje nije uspostavljena kvalitetna suradnja s ustanovama u Srbiji i BiH koje imaju podatke o žrtvama i događajima u logoru - kaže Milošević, dodajući da za njegove i apele drugih manjinskih članova Savjeta, s kojima su upoznali i neke međunarodne organizacije, nije imala sluha tadašnja ravnateljica spomen-područja Nataša Jovičić.

Štoviše, kažu nam sugovornici, njeno rukovođenje spomen-područjem i nezainteresiranost politike koja ju je tamo instalirala bili su neki od ključnih razloga izostanka bilo kakvih kvalitetnih promjena u jasenovačkom memorijalnom kompleksu.

- Taj naš konstantni pritisak vjerojatno je bio presudan da nas prestanu zvati na sastanke. Tako je, zapravo, prije četiri godine i okončan rad tog tijela - kaže Milošević, koji pozdravlja iskazivanje političke volje da se obnovi rad Savjeta.

S time se slaže i Sanja Zoričić-Tabaković, bivša i novoizabrana članica Savjeta, dodajući da je postojeći jasenovački postav sramotan.

- Tamo godinama stoji ublažena forma stvarnih događaja. Imate dojam da je u funkciji bio radni logor, a ne stratište. Možete gledati figurice i cigle koje su logoraši izrađivati, bez uvida u posljedice rada tog mjesta, oružja kojima su žrtve likvidirane ili rasnih zakona kojima su ozakonjivali njihovu smrt. Cijela priča je, ukratko, neuvjerljiva i skandalozna - kaže ona, najavljujući da će se, pored potpune izmjene postava, uz predstavnike srpske manjine zalagati za uvođenje obaveznih školskih posjeta Jasenovcu i povećanje financija za istraživanje i prikupljanje građe.

Spomen-područje Jasenovac od države trenutno godišnje dobiva oko dva milijuna kuna, a u istom ga razdoblju posjeti oko 10.000 ljudi. Prošle, 2017. godine zabilježeno je ‘rekordnih’ 12.800 posjetitelja, s tim da dobar dio otpada na goste iz inozemstva.

Hrvatska vlada ignorira jasenovačko područje, hrvatska desnica umanjuje broj žrtava, njihovi parnjaci u Republici Srpskoj i Srbiji ih uveličavaju, a ustanova nema pravu potporu – smatra povjesničar Vjeran Pavlaković

- Umjesto da je cjelogodišnji prostor obrazovanja, ovo je mjesto prigodničarsko područje na kojem političari jednom godišnje odaju pijetet žrtvama i zazivaju antifašizam. Financijski osiromašeni Memorijalni centar Jasenovac je zapravo postao mjesto zaborava - dodaje Zoričić-Tabaković.

Probleme oko postojećeg stanja u spomen-području potvrđuje i povjesničar Vjeran Pavlaković, kojem će uskoro u sklopu zbornika o Jasenovcu izaći rad u kojem se bavi upravo tim mjestom ‘u doba povijesnog revizionizma’.

- Što se tiče postava, može se reći da su pokušali s postmodernističkim pristupom. Posljedica je da imate osjećaj da se nešto tamo dogodilo, ali nemate prateći sadržaj. Nisu rekreirali izgled logora, samo mračnu atmosferu - kaže nam Pavlaković, dodajući kako manjkaju i kontekst te dublja kronologija događaja koji su doveli do Jasenovca.

- Što se tiče počinitelja, posjetitelje dočekuje jedna fotografija Pavelića i Hitlera, dok u potpunosti izostaje pedagoški koncept kao nekakva vodilja kroz postav. Malo se što može tamo naučiti. Da sam teoretičar zavjere, posumnjao bih da se namjerno radi na zamagljivanju odnosa žrtve i počinitelja. Budući da nisam, ne bih otišao toliko daleko - kaže Pavlaković.

Slučaj spomen-područja i prateći društveni ambijent u više su navrata problematizirani i na međunarodnoj razini. Spomenuta IHRA stavila je koncem 2016. godine Jasenovac u skupinu takozvanih ugroženih lokacija. Od Hrvatske je zatraženo da s međunarodnim stručnjacima obnovi izložbu te da se primjereno obilježi i renovira nekadašnji logor u Staroj Gradiški, gdje je ubijeno više od 15.000 ljudi. U dokumentu koji analizira stanje u Hrvatskoj IHRA je postavljala pitanja o širenju povijesnog revizionizma, bojkotu manjinskih predstavnika jasenovačke komemoracije, financijskom izjednačavanju Bleiburga i Jasenovca te drugim društvenim aktualnostima. Hrvatska strana nemušto se pravdala na prozivke oko najviših državnih dužnosnika i njihovog koketiranja s krajnjom desnicom. Ipak, tada je jedan zapadni diplomat opisao dolazak Andreja Plenkovića na čelo HDZ-a i vlade kao ‘dašak svježeg vjetra’.

Izuzme li se svježi prijedlog o obnovi Savjeta, u zadnje dvije godine malo se stvari promijenilo. Štoviše, proustaški revizionizam koji je pokrenut za vrijeme Karamarka u brojnim slučajevima danas ima službenu državnu legitimaciju. Umjesto uvođenja primjerenije historijske interpretacije događaja u logoru smrti, prije dvije godine oko spomen-područja počeli su figurativno i doslovno vršljati desničarski revizionisti. Proustaška provokacija, s očiglednom namjerom ‘zamagljivanja odnosa žrtve i počinitelja’, sasvim je sigurno stajala iza odluke predstavnika veterana HOS-a da nedaleko od te lokacije u studenome 2016. postave ploču s pozdravom ‘Za dom spremni’. Sugestijama Vijeća o korištenju toga usklika u posebnim okolnostima i usputnim otvaranjem prostora za proskribiranje simbola partizanske borbe izvršna politika je amenovala takve tendencije, zamagljujući usput razlike između fašizma i antifašizma. Usto, preko Ministarstva branitelja financirali su Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac, čija je jedina svrha postojanja da lažno i tendenciozno pokažu kako je tamo ubijeno svega nekoliko stotina ljudi, dok je pravi pakao nastao nakon Drugog svjetskog rata. Na nedavno postrojavanje proustaških veterana HOS-a u Splitu, gdje se trijumfalno vijorila zastava s natpisom ‘Za dom spremni – Jasenovac’, došli su i službeni predstavnici HDZ-ovih gradskih vlasti, županije i Ministarstva branitelja.

Saša Milošević naglašava kako je javna atmosfera takva da je i dalje definiraju revizionističke snage, umjesto onih koji govore istinu o antifašizmu, stradanjima u Jasenovcu i strahotama koje su počinjene u ime NDH.

- Svako polje, od medija, preko edukacije, kulturne politike pa do pop-kulture, prožeto je takvim tendencijama - poručio je Milošević.

Povjesničar Vjeran Pavlaković dodaje da se upravo kroz reproduciranje kulture sjećanja oko Jasenovca lijepo može oslikati stanje službenih politika u cijeloj regiji.

- Hrvatska vlada ignorira ovo područje, hrvatska desnica umanjuje broj žrtava, njihovi parnjaci u Republici Srpskoj i Srbiji ih uveličavaju, a ustanova koja bi trebala biti neutralna nema pravu potporu, da ne govorim o neadekvatnim financijama za rad i potrebna istraživanja - veli on.

U doba u kojem simpatizeri politike koja je proizvela Jasenovac nesmetano i nerijetko uz prešutno odobravanje HDZ-a šire revizionizam i mržnju prema manjinama, Plenkovićevo pokretanje inicijative oko oživljavanja Savjeta rijetko je pozitivan pomak kada je riječ o službenoj politici hrvatske vlade.