>

novosti logo

Društvo Društvo

Srbi na čekanju

Predsedničinu podršku Penavinom protivljenju odluci Ustavnog suda osudili su Milorad Pupovac i Zoran Milanović. ‘Za pozdrav Za dom spremni ima mjesta i policija ga štiti, a za jedno pismo u minimalnoj upotrebi, koje nigdje zakonom nije kriminalizirano, predsjednica tvrdi da povrjeđuju ljude koji su pretrpjeli ratna stradanja’, kazao je Pupovac

Prema odluci Ustavnog suda od 2. jula, pripadnici srpske manjine u Vukovaru imaće pravo da na usmeni zahtev, a ne pismeni kao do sada, dobiju od nadležnih institucija prepise pojedinih predmeta, akata ili isprava na svom maternjem jeziku, a isto tako i gradski većnici kada su u pitanju materijali za rad. Naloženo je takođe da latinični i ćirilični tekstovi gradskih odluka i drugih materijala, kao i oni na pečatima moraju biti iste veličine.

Iako Ustavni sud ne smatra neustavnom odredbu po kojoj bi Gradsko veće Vukovara svake godine u oktobru, a najkasnije svake druge, trebalo razmatrati u kolikoj meri je dostignut nivo ‘razumevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga među građanima’ i na osnovu toga doneti odluku o potrebi proširivanja obima prava Srba, ipak je obavezao Gradsko veće Vukovara da već ovog oktobra postupi po vlastitom Statutu i donese odluku o mogućnostima proširivanja prava zagarantovanih zakonom. Predsednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović je prošlog tjedna naglasio da odgađanje konzumiranja prava nacionalne manjine ne može trajati unedogled unatoč tome što Ustavni sud razume političku situaciju u tom gradu.

O dostignutom stepenu ‘snošljivosti i dijaloga’ među Srbima i Hrvatima Gradsko veće Vukovara je poslednji put raspravljalo 31. oktobra 2016. i zahvaljujući HDZ-ovoj većini usvojilo zaključak da je taj stepen na nivou koji ‘omogućava saradnju i suživot te nema potrebe proširivanja opsega osiguranih individualnih prava pripadnika srpske nacionalne manjine jer bi to dovelo do neželjenih posledica po suživot’. Grad Vukovar je tako sa sebe skinuo obavezu predviđenu izmenama vlastitog Statuta koje je usvojio nakon što mu je Ustavni sud godinu dana ranije naložio da uredi pitanje ravnopravne i službene upotrebe srpskog jezika i ćiriličnog pisma te da propiše individualna i kolektivna prava srpske manjine na način da se ne ugrožava njihova suština, a da se istovremeno uvažavaju potrebe hrvatskog naroda. U tako fleksibilnoj odluci Ustavnog suda iz 2014., vukovarski HDZ je pronašao način da sve ostane kako je i bilo, uz minimalna prava građana srpske nacionalnosti koja gotovo niko nije ni koristio zbog atmosfere u gradu koja nije naklonjena Srbima.

Zato se sličan zaključak može očekivati i ove jeseni, ako gradske vlasti uopšte odluče da se na sednici Gradskog veća raspravlja o toj temi, jer sankcije u slučaju da ništa ne učini nisu predviđene. Iako je Ustavni sud 2014. obavezao Vladu da u parlamentarnu proceduru uputi izmene i dopune Zakona o službenoj upotrebi jezika i pisma nacionalnih manjina u kojima će urediti prikladan pravni mehanizam za slučajeve kad predstavnička tela jedinica lokalne samouprave opstruišu njegovo provođenje, to se nije dogodilo. Od proširenja prava Srba, prema reakcijama iz Vukovara, neće biti ništa, jer je gradonačelnik Penava jasno poručio da su na prvom mestu prava branitelja, ratnih stradalnika iz 1991., ubijenih, mučenih i ponižavanih kao i njihovih porodica, a da Srbi na svoja prava moraju čekati u redu. O svemu tome Penava je u četvrtak razgovarao s predsednicom Grabar-Kitarović, koja je podržala njegova nastojanja. Naime, predsednica smatra da ne postoje ‘preduvjeti za širenje posebnih prava i naglašava da se postupci protiv osumnjičenih za ratne zločine ne mogu odgađati u nedogled’.

‘Republika Hrvatska mora posebno brinuti o Vukovaru, a dužnost je i obveza državnog vrha da zahtijeva rješavanje nepravde koju osjećaju stanovnici Vukovara. Neshvatljivo je da do danas nitko nije odgovarao za masakr u Borovu Selu, da nitko nije riješio pitanje 30.000 logoraša, nestalih… Kako ćemo to opravdati s ustavnog, ali i moralnog aspekta?’, navodi se u njenom saopštenju.

Njenu izjavu komentirao je Milorad Pupovac, predsednik SDSS-a, koji je kazao da je ‘teško podržati gradonačelnika Penavu i ne biti protiv odluke Ustavnog suda’. 

‘Ta predsjedničina podrška nesumnjivo je uperena protiv konkretne odluke Ustavnog suda i to je ozbiljan sukob između Ustavnog suda i predsjednice RH… Na stranu kolektivizacija, na koju smo nažalost navikli, predsjednica si uzima za pravo da kao netko iz pozicije vlasti samovoljno procjenjuje što je postignuto u međuljudskim odnosima u Vukovaru. Ako bi predsjednica svoj osobni stav pokušala pretočiti u akt vlasti, onda bi bila u temeljitom sukobu sa zakonom i Ustavom’, izjavio je Pupovac za Večernji list te uoči sednice saborskog Odbora za Ustav dodao:

‘Postoji jedan dio građana Republike Hrvatske kojem smeta pozdrav Za dom spremni. Za njega ima mjesta, i policija ga štiti, a za jedno pismo u minimalnoj upotrebi, koje nigdje zakonom nije kriminalizirano, i predsjednica i drugi tvrde da povrjeđuju ljude koji su pretrpjeli ratna stradanja. Dijalog pod tom pretpostavkom nema nikakve šanse.’

O potezu Grabar-Kitarović na društvenim mrežama oglasio se i predsednički kandidat Zoran Milanović.

‘Kao što je ne tako davno pokazala razumijevanje za Orbanove nasrtaje na važne hrvatske interese i Vučićeve ispade i laži, predsjednica Republike tako sada pokazuje i razumijevanje za nepoštivanje hrvatskog Ustava na koji je prisegnula. Pokazuje razumijevanje za nepravdu, netoleranciju i nečovječnost… Ustav i zakoni mogu ti se sviđati ili ne sviđati, ali dok su na snazi moraš ih poštivati. U modernoj, otvorenoj i slobodarskoj Hrvatskoj za koju se borim poštivat će se sva prava i slobode svih njenih građana’, napisao je Milanović.

Sa takvim razvojem događaja nezadovoljni su i u vukovarskom SDSS-u.

- Izjavu gradonačelnika Penave da ne priznaje odluku Ustavnog suda i da još nije došlo vreme za provođenje kolektivnog prava, nego kolektivizira krivicu svih Srba u gradu Vukovaru, nikako ne možemo prihvatiti - kaže predsednik vukovarskog SDSS-a i gradski većnik Srđan Kolar i dodaje da se niko ne bi smeo postaviti iznad Ustavnog suda.

I u vukovarskom SDP-u pozivaju na primenu zakona naglašavajući da je Vlada jamac primene zakona i u lokalnoj samoupravi te da očekuju da će Ministarstvo uprave i novi ministar dati jasne upute Gradskoj upravi i gradonačelniku za izmene Statuta grada. Predsednik vukovarskog SDP-a Željko Sabo smatra da vukovarski gradonačelnik svojim istupima priziva nove nemire u gradu.

Predsednik Srpskog narodnog veća i saborski zastupnik SDSS-a Boris Milošević kaže da je Gradskom veću Vukovara sada puno eksplicitnije dato pravo da odlučuje o nivou ostvarivanja kolektivnih prava Srba u tom gradu. Smatra da je pretežak teret stavljen na lokalnu zajednicu i da je pogrešno da o pravima manjine odlučuje trenutna politička većina na lokalnom nivou.

- Taj deo statutarnih odredbi, koje je po mom mišljenju trebao ukinuti, Ustavni sud nije ukinuo nego ih je dodatno osnažio i uputio Gradsko veće da poštuje vlastite odluke dajući dodatno vreme da se pokrene dijalog - kaže Milošević.

To će, smatra, biti teško jer postoji strana koja to ne želi. Takođe je mišljenja da se prava Srba s jedne i prava hrvatskih branitelja i ratnih stradalnika s druge strane ne mogu dovoditi u korelaciju.

- Treba imati razumevanja za svaku žrtvu, treba svaki zločin procesuirati i to je činjenica koju će svaki razuman čovek prihvatiti. Međutim, ne može se uslovljavati poštivanje međunarodnih konvencija, zakona i odluka Ustavnog suda jer je sva prava koja pripadaju Srbima kao manjini u Republici Hrvatskoj hrvatski većinski narod priznao, bilo kroz odluke Hrvatskog sabora, bilo kroz odluke Ustavnog suda ili lokalnih vlasti. Tražimo samo poštivanje propisa koje su sami doneli - ističe Milošević i dodaje da srpska zajednica neće podizati tenzije ni politizirati na tu temu, ali da očekuje dijalog i poštovanje odluka Ustavnog suda.

Milošević je ocenio ohrabrujućim što je deo članova Ustavnog suda koji se nije složio s odlukom većine javno, imenom i prezimenom, objavio svoja izdvojena mišljenja koja idu u pravcu dosledne primene zakona. Tako sudija Andrej Abramović, između ostalog, smatra da navedeni zakoni ‘osim što uređuju određena prava, moraju i garantirati prava koja uređuju, a ne davati općinskim ili gradskim vijećima na volju kada će i koliko nečijih prava garantiranih zakonom željeti provoditi’. ‘Kao što država, sasvim sigurno, ne bi tolerirala da se zakonske obveze građana umanjuju ili brišu odlukama lokalne samouprave, tako ne bi smjela niti tolerirati da lokalna samouprava odlučuje o realizaciji nečijih, a ponajmanje manjinskih zakonskih prava’, napisao je Abramović. Takođe smatra da manjinska prava ne mogu ovisiti o političkom dogovoru u Gradskom veću u nekom konkretnom trenutku jer to ‘derogira manjinska prava s ustavne, zakonske kategorije na političku kategoriju’, što smatra ‘nedopustivim i fundamentalno neustavnim’.

S odlukom većine sudija Ustavnog suda nisu se složili ni Lovorka Kušan i Goran Selanec. Oni ukazuju na hijerarhiju zakonskih propisa ističući da je Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina (UZoPNM) iznad Zakona o upotrebi jezika i pisma nacionalnih manjina (ZUJiPNM) te da ne mogu prihvatiti mišljenje većine ustavnih sudija koji se rukovode time da su dva zakona iste pravne snage i da se iznimkama koje stoje u ZUJiPNM mogu umanjiti prava propisana UZoPNM-om koji izričito jamči minimalni nivo individualnih i kolektivnih prava na području jedinice lokalne vlasti gde udeo pripadnika određene nacionalne manjine prelazi trećinu u ukupnom stanovništvu. Kušan i Selanec ističu da je minimalni nivo prava određen UZoPNM-om zajamčen od strane Sabora te ukazuju na činjenicu da je ‘zakonodavac postojeći pravni okvir zaštite prava nacionalnih manjina nadograđivao isključivo kroz UZoPNM i to temeljem iskustva stečenog kroz praktičnu primjenu ranije donesenog ZUJiPNM’. ‘Da je temeljem tog iskustva smatrao kako je razina zaštite osigurana ZUJiPNM-om dovoljna, ne bi donosio UZoPNM, a kasnije ga i nadograđivao’, zaključuju Kušan i Selanec.

Abramović se osvrnuo i na formulaciju ranije odluke Ustavnog suda u kojoj se navodi da su u Vukovaru ‘rane još žive’ toliko da to onemogućava upotrebu manjinskog jezika i pisma. Abramović ističe da to ‘najbolje demantira Statut tog istog Grada Vukovara iz 2009., kada su sami, autonomno i bez zakonske obveze iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina uveli u službenu uporabu srpski jezik i ćirilično pismo. U svakom slučaju, o tome je sigurno vodio računa i zakonodavac prilikom donošenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, pa ako je tada bilo sazrelo vrijeme za donošenje takvog zakona, onda je vrijeme sazrelo i za njegovu primjenu onako kako glasi’.

1/1