Dok se iščekuje konačan izgled vlasti na svim nivoima, u BiH je obilježena 19. godišnjica sklapanja Dejtonskog sporazuma. U kakvoj atmosferi je dočekana godišnjica?

Dočekana je skromno i u krugu porodice. Komšije Bošnjaci i Hrvati se spremaju da proslave 25. novembar, koji ćemo mi ignorisati. Oni slave ‘duh Dejtona’, a mi u Republici Srpskoj ‘slovo Dejtona’. Znači, ništa novo i stiče se utisak da smo se umorili od ovakvog načina proslavljanja. Nema glamura, nema velikih govorancija, jer su se političke partije u RS-u bavile kupovinom poslanika i sastavljanjem parlamentarne većine, a građani razvijanjem strategija za preživljavanje zime.

Može li se reći da se nakon 19 godina krug ponovno zatvorio? Postoji mogućnost da će SDS činiti dio vlasti na nivou države sa SDA-om i jednim od HDZ-ova – ista slika kao nakon prvih izbora. Može li se sa takvim snagama očekivati bilo kakva promjena Ustava, a samim tim i bilo kakav pomak u političkoj krizi?

SDS neće biti na vlasti u RS-u, ali ostaje mogućnost da to bude na nivou BiH. To bi voljeli vidjeti SDA, Komšićeva Demokratska fronta i međunarodna zajednica, ali HDZ BiH se tome protivi. On smatra da bi na vlasti u BiH trebali da budu pobjednici na nivou RS-a, tj. SNSD i njegovi koalicioni partneri. Sve je otvoreno i nezahvalno je bilo šta prognozirati. Za BiH nije važno koje partije su na vlasti, koliko je važno da se dosadašnja matrica vođenja politike promijeni. Sasvim je jasno da vlasti na nivou BiH nema bez HDZ-a BiH, SDA-a, SDS-a ili SNSD-a, a to znači da će etnički interesi i dalje biti prioritet, naspram državnih, ili će to domaći političari tako prikazivati. Nikad ideologije i programi nisu bili prepreka za kreiranje vlasti u BiH, već interesi političara, interesnih grupa i lični animoziteti. Što se tiče promjene Ustava, bojim se da je to danas teško izvodivo i da te promjene mogu ići samo u Federaciji BiH, jer ne vidim koja bi to politička stranka, političar ili bilo ko drugi u RS-u podržao njeno ukidanje.

O socijaldemokratiji

Očekujete li da će se formirati svi nivoi vlasti do kraja godine? Očekujete li probleme ukoliko SNSD ne bude u postavci?

Dogovor o formiranju vlasti u Federaciji BiH je postignut na kantonalnom nivou i na nivou entiteta, a u RS-u imamo tijesnu većinu. Ostaje samo da se vidi ko će iz RS-a biti na vlasti na nivou BiH. U slučaju da to bude SNSD, imaćemo konzistentnu politiku, tj. poslanike koji će precizno slijediti i ponašati se po uputstvima predsjednika Milorada Dodika, a kakva će to politika biti, zavisi od mnogo faktora i teško je predvidjeti. U slučaju da SDS i njegovi koalicioni partneri budu na vlasti na nivou BiH, situacija će biti znatno komplikovanija jer svi će voditi računa da ne postanu izdajnici RS-a, a pritom moraju da učine BiH funkcionalnijom, šta god to značilo. Naravno, SNSD i njegovi partneri će htjeti da se predstave, kao i do sada, kao jedini zaštitnici RS-a i biće veoma interesantno vidjeti to balansiranje između interesa RS-a, BiH, očekivanja međunarodne zajednice, očekivanja ekonomski iscrpljenih građana, Rusije, SAD-a, Srbije i stranačkih interesa.

Koliko je iznenađenje koalicija na federalnom nivou, prije svega mislimo na učešće DF-a u društvu sa SDA-om i HDZ-om BiH?

To nije veliko iznenađenje imamo li u vidu da je alternativa za formiranje vlasti bio Savez za bolju budućnost (SBB) koji je imao rezultat sličan DF-u. Animoziteti između SDA-a i SBB-a i njihovih lidera su toliko veliki da je DF postao elegantan izlaz za sve. Ne smijemo zaboraviti da je ova koalicija obradovala i jedan dio međunarodne zajednice, tako da možemo reći da su u Federaciji BiH skoro ‘svi siti, a vlast na broju’.

Slijede izbori u SDP-u BiH. Da li je Lagumdžija jedini problem stranke?

Probleme u SDP-u BiH možemo da opišemo kao ledeni brijeg, gdje se iznad površine izdiže Zlatko Lagumdžija, ali teško je reći šta se dešava ispod površine. Naravno, Lagumdžija je najodgovorniji za krah SDP-a BiH, ali ima tu još mnogo problema. Od dešavanja na kongresu zavisiće i sudbina SDP-a. Za sada na mjesto Lagumdžije atakuje osam kandidata i samo se bivši selektor reprezentacije BiH Safet Sušić nije kandidovao da preuzme ovu momčad. Ipak, mislim da je ovo velika šansa za SDP BiH da se reformiše i krene u ponovno osvajanje vlasti.

Postoji li uopće bilo kakva sljednica socijaldemokracije? Stranaka ima, ali na imenu sve staje?

Teško je govoriti o pravoj socijaldemokratiji u BiH, tj. u društvu u kojem je moguća samo srpska, hrvatska i bošnjačka socijaldemokratija. Političke partije su vrlo pragmatične i shvatile su da ne vrijedi neke principe forsirati zarad nekoliko procenata glasova u drugom entitetu. Zato su okrenute svojim etničkim grupama u kojima se nalazi najveći procenat njihovih potencijalnih glasača. Takođe, vrijednosti socijaldemokratije danas u BiH prihvataju svi i tu nema velike razlike između liberala, narodnjaka ili socijaldemokrata – svi su socijaldemokrate i još ponešto. Znači, socijaldemokrate više nisu ekskluzivni nosioci socijaldemokratije.

Kupovina poslanika

Dosadašnji postizborni tok prati i jedna afera oko kupovine poslanika i snimak premijerke RS-a Željke Cvijanović koji dokazuje da je SNSD kupovao poslanike kako bi namaknuo većinu. Da li je podmetnut snimak ili je podmetnut mikrofon?

Policija RS-a tvrdi da je snimak autentičan, tj. da to jeste snimak premijerke, ali da je montiran iz više nevezanih i različitih dijelova govora, pa je samim tim lažan. Kupovina glasova u RS-u i BiH nije nešto novo, toga je oduvijek bilo, jer su vlasnici mandata poslanici, a ne političke partije. Ovo je prvi put da imamo ovako vulgaran dokaz kupovine poput ovog snimka.

Šta očekivati u narednih nekoliko godina vladavine Dodika i SNSD-a sa satelitima – skore nove izbore, još kupljenih mandata kako bi se učvrstili, dalje zaoštravanje retorike? Koliko će sve ovisiti od učešća, odnosno neučešća u vlasti na nivou BiH?

Očekujem veću ulogu u vlasti i odlučivanju koalicionih partnera SNSD-a i gubitak moći Dodika. Kompromisi na koje je SNSD danas primoran mnogo su veći nego što se to u javnosti želi prikazati. Znači, imaćemo jačanje Socijalističke partije i Demokratskog narodnog saveza, i to na štetu SNSD-a. Naravno, ni u Narodnoj skupštini neće biti kao ranije. Opozicija će duvati za vrat vlastima, što je svakako dobro jer smo navikli da parlament liči na protočni bojler vlasti. Nisam siguran u skorije izbore, ali možemo očekivati promjene u Vladi RS-a, od premijera/ke do ministara. Od ekonomske situacije u RS-u zavisiće i politička situacija: ako ne dođe do poboljšanja, ne bih isključio štrajkove, demonstracije i slično.

Postoji li život poslije Dodika i kako on izgleda?

Socijaldemokratski, kako može izgledati drugačije?!