Novosti

Politika

Stavovi u doba krize

Najnovije IPSOS-ovo istraživanje pokazalo je da je korona-kriza imala snažan utjecaj na stavove srpskih građana prema političkim, privrednim i zdravstvenim procesima u zemlji te njezinim odnosima s Europskom unijom i pojedinim globalnim silama

Large daska

Umjesto nezaposlenosti, građani kao najveći problem zemlje sada navode Covid-19 (foto Milan Maričić/ATAImages/PIXSELL)

Uvjerljiva većina građana Srbije smatra da se njihova zemlja i u uvjetima globalne epidemiološke i ekonomske krize kreće u dobrom smjeru. Srpska podružnica agencije IPSOS u ožujku je provela istraživanje javnog mnijenja u kojem je posebnu pažnju posvetila traganju za odgovorima na pitanja kako su se korona-kriza i njezine posljedice na privredu zemlje odrazile na stavove i raspoloženje građana prema političkim, privrednim i zdravstvenim procesima u zemlji te njezinim odnosima s Europskom unijom i pojedinim globalnim silama. Od oko tisuću anketiranih građana u najnovijem istraživanju IPSOS-a njih 57 posto smatra da se Srbija kreće u dobrom smjeru, a 30 posto da joj je smjer kretanja loš.

Komentirajući za Blic rezultate njihovog najnovijeg istraživanja, IPSOS-ov direktor sektora za istraživanje javnog mnijenja Marko Uljarević naglašava da je to važan indikator raspoloženja birača. Podsjeća da je uoči izbora 2000. godine u IPSOS-ovom istraživanju 70 posto građana ocijenilo da zemlja ide u krivom smjeru, a uoči izbora 2012. isto je učinilo 75 posto građana. Na izborima koji su uslijedili došlo je do smjene vlasti. Uljarević je obznanio i podatak da je u IPSOS-ovom istraživanju realiziranom koncem prošle godine u 27 zemalja (bez Srbije) u prosjeku 36 posto anketiranih građana ocijenilo da njihove zemlje idu u dobrom smjeru, a čak 62 posto je smatralo da im je smjer loš.

Koronavirus je i u životima građana Srbije mnogo toga preokrenuo naglavačke. U veljači prošle godine, uoči izbijanja epidemije u Srbiji, nezaposlenost je bila najveći problem za srpske građane (19 posto), slijedio je standard života (18 posto), dok je primjerice Kosovo bilo najveći srpski problem za osam posto građana. U ožujku ove godine Covid-19 je uvjerljivo na prvom mjestu jer 24 posto građana smatra da je to najveći problem zemlje, daleko ispod slijedi ga nezaposlenost s 9 posto, a Kosovo se s 4 posto spustilo na sedmo mjesto najvećih srpskih problema. Na početku epidemije, u ožujku prošle godine, čak 27 posto građana smatralo je da će u sljedećih godinu dana lošije živjeti nego do tada (samo mjesec dana ranije takvih je bilo 12 posto), a u ožujku ove godine 18 posto vjeruje da je pred njima lošija godina od dosadašnje, dok 39 posto smatra da će živjeti isto kao do sada, a 37 vjeruje da će živjeti bolje. Strah i neizvjesnost su se primirili, a optimizam je narastao.

Krize poput ove, podsjeća Uljarević, često dovode do smjene vlasti. Globalna ekonomska kriza iz 2008. godine i loše reakcije tadašnje srpske vlasti ključan su razlog zbog kojeg je 2012. došlo do njezine smjene. I danas 51 posto anketiranih građana za ekonomske probleme zemlje krivi prethodnu Tadićevu vlast, a tek 30 posto aktualnu Vučićevu. Istovremeno je 62 posto anketiranih građana pozitivno ocijenilo napore aktualne vlasti u borbi protiv Covida-19 (dajući joj ocjene 4 i 5), a tek 20 posto udijelilo joj je negativnu ocjenu (ocjenama 1 i 2). Uljarević ističe i da je 2013., odmah nakon što su preuzeli vlast, svega 8,5 posto građana pozitivno ocijenilo učinke Vučićevih naprednjaka u zdravstvu, a u ožujku ove godine čak 52 posto je pozitivno ocijenilo njihove rezultate u zdravstvu, a tek 27 posto negativno.

I vladin Krizni štab za borbu protiv koronavirusa i dalje se dobro drži među građanima, iako od početka njegovog djelovanja traje lagani trend pada podrške koju mu građani iskazuju. Njegov učinak i danas pozitivno ocjenjuje 46 posto anketiranih građana, a negativno njih 37 posto. Uljarević smatra da se Krizni štab zapravo dobro drži jer su oko njega "isprepleteni različiti interesi, napadi na njih dolaze sa različitih strana i neretko ih optužuju za previše različitih stvari, od pokušaja osporavanja njihovih odluka na stručnom nivou, pa do odgovornosti za efekte njihovih mera na ekonomiju. Moj utisak je da prema njima kao javnost nismo fer, i umesto podrške dok kriza ne prođe, mislim da im zameramo često sitnice".

Sve te pozitivne ocjene koje anketirani građani udjeljuju aktualnoj vlasti zbog načina kojim upravlja zemljom u uvjetima pandemije i ekonomske krize odrazile su se i na rejting vladajuće Srpske napredne stranke i njezina lidera Aleksandra Vučića. Na pitanje kome od političara najviše vjeruju, a da im pritom istraživači nisu ponudili listu političara koje mogu odabrati, 37 posto anketiranih građana navodi Aleksandra Vučića, isto toliko odgovara da ne vjeruje nikome od njih, 10 posto odbija odgovoriti, a tek potom njih 2 posto odabire Ivicu Dačića. Svi ostali su ispod toga. Uljarević kaže da ovaj indikator spontanog povjerenja pokazuje da Vučić danas uživa veće povjerenje građana od onog koje su Boris Tadić i Tomislav Nikolić imali zajedno u vrijeme kad su bili najpopularniji srpski političari (2010. – 2012.). Vučićev rejting bitno utječe i na rejting Srpske napredne stranke pa bi ona, da se parlamentarni izbori danas održavaju, dobila 58 posto glasova birača, Dačićev SPS dobio bi 7,2 posto glasova, na treće mjesto se na krilima antivakserske kampanje probila Radulovićeva Dosta je bilo s 4,4 posto, četvrta je Đilasova Stranka slobode i pravde s 3,8 posto, a iznad cenzusa je još Šapićev SPAS s 3,6 posto glasova. Šanse da preskoče 3-postotni izborni cenzus imaju još Šešeljevi radikali, POKS, Zavetnici, Ne davimo Beograd i Jeremićevi narodnjaci, a pojedinačni rejtinzi svih ostalih stranaka kreću se između jedan i dva posto. Pritom su samo SNS-ovi i SPS-ovi izborni rejtinzi stabilni, s manjim oscilacijama, a svima ostalima prilično variraju od istraživanja do istraživanja, pa će njihovi izborni rezultati ovisiti o okolnostima u trenutku održavanja izbora, ali i o koalicijama u kojima će na izbore izaći, jer samo neke od mogućih koalicija već sada iskazuju sinergijske potencijale.

Najnovije IPSOS-ovo istraživanje pokazalo je da je korona-kriza imala snažan utjecaj i na stavove srpskih građana prema Europskoj uniji, kaže Uljarević. Za Blic potom pojašnjava: "Na samom početku krize, u martu 2020. registrovali smo najnižu podršku evropskim integracijama od 2006. U tom trenutku svega 38,8 odsto građana Srbije je podržavalo evropske integracije, dok je 35,9 odsto bilo protiv. Nakon toga je usledio pozitivan trend, u oktobru 2020. evropske integracije Srbije je podržavalo 54,2 odsto, a u poslednjem martovskom merenju procenat podrške je bio 47 odsto, dok je 34 odsto građana Srbije bilo protiv." Da većina srpskih građana danas podržava Vučićevu naprednjačku vlast govori i to što 71 posto anketiranih građana smatra da je za Srbiju najbolje da ima jednako dobre odnose s Europskom unijom kao i s Kinom i Rusijom. Tek 9 posto smatra da bi se Srbija trebala intenzivnije vezati uz EU i smanjiti suradnju s Kinom i Rusijom, a 14 posto zagovara jačanje suradnje s Kinom i Rusijom, uz istovremeno okretanje leđa EU-u.

I najnovija rasprava o "srpskom apsurdu" koji kaže da je Srbija jedina zemlja na svijetu koja ima više cjepiva nego građana koji bi se htjeli cijepiti nategnuta je i beskorisna. Uljarević ističe da je globalno istraživanja IPSOS-a pokazalo da je "nespremnost na primanje vakcine prisutna svugde", pa kad je riječ o Srbiji zaključuje: "Sama činjenica da je Srbija u samom vrhu po broju vakcinisanog stanovništva govori o pozitivnom odnosu javnosti prema vakcinisanju. Verujem da bismo bili još uspešniji da se pitanje zdravlja i vakcinacije nije politizovalo. Jedan deo političke javnosti je neoprezno davao tendenciozne izjave usmerene protiv određenih vakcina, mediji, ili makar jedan deo, često su fokusirani na trivijalne stvari, poput pitanja da li ima redova ili nema, da li je negde slučajno napravljena neka greška, umesto opšte podrške i mobilizacije javnosti da se u što većoj meri vakciniše."

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više