>

novosti logo

Društvo Društvo
Piše Igor Lasić

Što ste vi radili 90-ih?

Fotografija čovjeka-struje nije slučajno na naslovnici knjige ‘Devedesete. Kratki rezovi’, urednika Orlande Obad i Petra Bagarića, čiji izbor tekstova generacijskog autorskog kruga nastoji ući u trag naponu koji je u međuvremenu stresao čitav ovaj prostor, pri čemu je broj poginulih tek dio tragične bilance

Jedna znakovita kombinacija fotografija dobro ocrtava temu novog izdanja Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, pod naslovom ‘Devedesete. Kratki rezovi’, urednika Orlande Obad i Petra Bagarića: ciklus fotoreportera Borisa Cvjetanovića ‘Američki ljesovi’ na početku knjige, a zatim i radovi njegovog kolege Marka Ercegovića ‘Karnevo’ potkraj ovog zbornika. Prvi daje prizore s promocije mrtvačkih kovčega made in USA, u Zagrebu 1990. godine, drugi izdvaja određenoga maškaranog sudionika karnevalske povorke u Dubrovniku 2000. godine. Zagrebačka svečana te visokodiplomatski obilježena promocija tiče se važnog uvoznog biznisa u okolnostima tad još limitirane vanjske trgovine i, dakako, predstojećeg rata u SFR Jugoslaviji, dok tradicionalnu dubrovačku maškaratu na kraju iste dekade reprezentira muškarac tobože integriran u strujni sklop s kablovima, utičnicom, žaruljama i metalnom pločicom s natpisom ‘Visoki napon – Pozor – Opasno po život’.

Čovjek-struja izabran je i za naslovnicu knjige IEF-a čiji izbor tekstova generacijskog autorskog kruga nastoji ući u trag naponu koji je u međuvremenu stresao čitav ovaj prostor, pri čemu je broj poginulih tek dio tragične bilance. Uskoro će skupi uvozni ljesovi ionako biti dostupni samo biranim pokojnicima, te ćemo i u smrti bivati sve više različitima, iako će se ekonomska podloga društvenih promjena uglavnom zadugo potiskivati iz opće slike stanja. ‘Stvarno, što ste vi radili devedesetih?’, glasi jedno ljevičarsko-aktivističko pitanje upućeno uredničkom dvojcu sredinom prošle decenije, a cilja na uništenje bezmalo čitave hrvatske privrede i ogromnog broja radnih mjesta. Ta ključna enigma s ruba slijepe pjege cjelokupnog društva izmicala je čitavoj ondašnjoj generaciji, premda određuje naše živote do dandanas, no ‘vjerojatno najopipljivija promjena u znanstvenom polju u odnosu na neke ranije pristupe’, kako u predgovoru navode Obad i Bagarić, ovdje posreduje ‘pojačan interes za ekonomska pitanja’.

Ipak, nipošto nije riječ o čisto ekonomskom pregledu, jer su zastupljene studije locirane više u politologiji, sociologiji, etnologiji, kulturnoj antropologiji, kroatistici, teatrologiji ili multidisciplinarnom. Zbornik otvara tekst Maše Kolanović o moralnoj i afektivnoj ekonomiji predmetnog desetljeća, gdje kroz analizu kulturnih uzoraka i nadasve komercijalnih reklama pratimo kako nam se kapitalizam zavukao pod kožu, mada je u to vrijeme malo tko glasnije rogoborio protiv takvog čipiranja. Tranzicija je naime podrazumijevala temeljit, makar shizofren prelaz u novi i svemu dotad oprečan vid tumačenja realnosti, a da svakako nije bio posrijedi nikakav jednostavan i bezbolan proces. Slijedi studija slučaja predratnog Borova i Vukovara, autora Svena Cveka, Snježane Ivčić i Jasne Račić, koja inače – u vidu lani objavljene knjige – predstavlja neupitni kutni kamen analize hrvatske dirigirane pretvorbe inicijalne radničke i socijalne borbe u krvavi međunacionalni sukob.

Prvi blok ovog izdanja IEF-a, ‘Počeci: grumeni i lavine’, zaključuje se prilogom Duška Petrovića o svojevrsnoj demokratizaciji nasilja u kontekstu raspada Jugoslavije. Tada forsirano oprirodnjenje etničkog diferenciranja prikazano je (i) ovdje dijelom iz perspektive ličnog odrastanja autora, s razvojem nove tzv. atmosfere drastičnog neprijateljstva i normalizacijom pojava kao što su bile masovne deložacije označenih pripadnika druge strane – prvenstveno Srba – čak i u dubokoj pozadini ratnih zbivanja; štoviše, pogotovo tamo. Nadalje nam Agata Juniku ‘nudi iscrpnu analizu teatra u teatru devedesetih’ u Hrvatskoj, kako opisuju urednici, pa u vodu pada uvriježena konstatacija da se u to doba ‘u kazalištu nije događalo bogznašto’. Jer itekako se i tamo događalo svašta, ponajprije u obliku upornog naturanja nacionalnog projekta cjelokupnom kulturnom polju, a u kojem su dvolično sudjelovali učesnici iz najšireg opsega struke, do autoričina ukazivanja na ‘teatralnost cjelokupnog društvenog konteksta’.

Drugi dio knjige, ‘Širenje: od pristanka do otpora i natrag’, tvori još rad Borisa Koromana koji se pak dohvatio romaneskne produkcije i transformacija kojima je u danom razdoblju bio izložen ovdašnji složeni građanski identitet sa značenjskim strujanjima dostojnim protočnog bojlera. U tom procesu nastaje i tzv. endogeni drugi, neka vrsta negativa – s različitim ishodima – domaćih pripovjedača koji se obično samopoimaju kao ‘izgubljeni u tranziciji’. Naredna cjelina naslovljena je ‘Odjeci: prošlost koja ne prolazi’, gdje su se najprije Anja Gvozdanović i Marko Kovačić pozabavili istraživanjem jačanja tradicionalističkih vrijednosti među mladima na valu propasti jednog poretka i trijumfa drugog. Posve mimo skandaliziranosti nadirućim antimodernizmom, konstatiraju da je na djelu (bila) nimalo proizvoljna refleksija društvenih institucija kao što su politika, obrazovanje i mediji, no posvećenih nacionalizmu.

Ana Ljubojević ispisala je politološko-etnografsku studiju o kulturnoj traumi i kolektivnom sjećanju u Vukovaru, pomoću razgovora s bivšim i sadašnjim žiteljima grada, pa i ponekim sudionikom komemorativnih manifestacija. Izravnim kontaktom omogućeno je u tome i curenje nezvaničnih očitovanja kroz oficijelne i mitotvorne predodžbe grada-heroja i grada-žrtve s preživjelima osuđenim da žive u izlogu nacionalnog memorijala. Na sličan način – ali pregledom internetskih komentara na medijske vijesti - Kristina Vugdelija u svom radu bilježi živo sjećanje na Franju Tuđmana, opet kontrastirano službenom normom. U osvrtu su iskorištene prigode postavljanja spomenika prvog predsjednika RH u Zagrebu, te imenovanja zagrebačkog aerodroma po njemu, onog koji se iz forsiranog značenja ‘vrata Hrvatske’ promeće glasom naroda u jednosmjerni izlaz okršten imenom najutjecajnijeg među vinovnicima te migracije.

Završni blok ove knjige nazvan je ‘Zatvaranje: rentijerstvo na periferiji’, i ostavljen je ekonomistima za podvlačenje crte ispod prethodno obrađenih društvenih procesa. Ekonomija se tako nadaje kao alfa i omega, zamašnjak društvenih tokova, pa Domagoj Račić nalazi da ona u hrvatskim specifičnim političkim okolnostima razložno poprima stalno obličje života na renti. Ali, rentijerska ekonomija ujedno se pokazuje najracionalnijim produktom razvoja kapitalizma pod uvjetima pravne nesigurnosti još od slavnih momenata privatizacije, a politički oportunizam postaje poslovni odgovor na tako osjetno pojačanu dozu rizika. Ujedno indirektno dobivamo odgovor na neizrečeno, mada vječno prisutno pitanje o korijenima enormne koruptivnosti u RH, naspram nedosanjanog sna o pristojnom i zakonitom tržištu te općem prosperitetu. Na tu se vizuru nadovezuje Velibor Mačkić, definirajući zasebne, no međuovisne društvene skupine na sceni, te ih smještajući na balkansku periferiju EU-a.

Posljednji autor u zborniku ustanovljuje da ‘nacija rentijera’ tj. pripadajuća ekonomija nema snagu transformacije iz stanja zarobljenosti države, jer da glavnim interesnim grupama paše status quo. No, kako glasi završna rečenica, ‘motor političko-ekonomskih reformi’ koji bi mogao razbiti te uvjetovanosti, u Hrvatskoj definitivno jest – ekonomska kriza. Ne moramo s nestrpljenjem čekati sljedeću, upravo svjedočeći početku jedne globalne, dok urednici IEF-ova izdanja pozivaju da uz pomoć navedenih ogleda prevladamo predugi stadij ‘prezentističke zaglavljenosti i periferijske zakinutosti za vlastite ideje’, izokrećući naslijeđe devedesetih kao znanje korisno za budućnost. I to na preusmjereni pogon one ljudske i društvene struje s početka ovog prikaza, ali u tom kontekstu obavezno spomenimo još i ostale fotografe čiji su radovi objavljeni između korica ove knjige: Matko Biljak, Barbara Blasin, Miloš Cvetković, Igor Dražić, Željko Gašparović, Toni Hnojčik, Božidar Kelemenić, Ivan Posavec, Imre Szabo i Pavo Urban.

Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.
1/1