Novosti

Politika

Stoljetni put Srba do nacionalne manjine

Predstavljena knjiga 'Biološki slom i nestajanje Srba u Hrvatskoj (1880–2011)' Svetozara Livade na kojoj je istaknuto da je broj Srba pao sa 764.000, koliko ih je bilo 1921. na 186.000 u 2011. godini

T77u9sfs50rqh9gw1xw8itazi4l

Stjepan Mesić u publici, govornici Vladimir Lay, Svetozar Livada i Ivan Fumić (foto Nenad Jovanović)

U 130 godina Srbi su od statusa autohtonog i konstitutivnog naroda prošli put do statusa manjine, rečeno je na predstavljanju knjige 'Biološki slom i nestajanje Srba u Hrvatskoj (1880–2011)' Svetozara Livade, održanom 20. novembra u prostorijama Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske u Zagrebu.

U uvodnom obraćanju Ivan Fumić u ime SABA RH naglasio je da su u knjizi argumentirano obrađene faze kroz koje je srpski narod prolazio na teritoriju današnje Hrvatske od 1880. do danas.

- Srpski narod u Hrvatskoj je autohton i nije ‘od jučer‘. Počeli su se naseljavati još prije dolaska Turaka, sudjelovali su u svim ratovima koji su vođeni i dali veliki doprinos društvu i kulturi Hrvatske i Austrougarske. U Drugom svjetskom ratu nad Srbima je izvršen genocid, a jedan od prvih zakonskih akata koji su donijele ustaške vlasti bila je zabrana ćirilice. To podsjeća na današnju zabranu ćirilice u Vukovaru, rekao je Fumić.

Naglasio je i da je velik broj Srba stradao u ratu 90-ih od Gospića, Vukovara, Siska i drugih mjesta, te da su mnogi izbjegli. Postotak Srba u stanovništvu spao je s 12% iz 1991. na 4,36% u popisu 2011. godine.

- U ratu - koji je za mene građanski rat jer nije bilo vanjskih uticaja, osim traljavog angažmana UN-a - uklanjane su knjige na ćirilici, knjige srpskih autora kao i one koje govore o socijalizmu i antifašizmu, a uništena je i spomenička baština. Danas se smanjio i broj Hrvata, pa su cijeli krajevi prazni. Za sve je kriv klerikalizam, nacionalizam i primitivizam s ekonomskim interesima u pozadini - rekao je i dodao da su od naroda s ovih prostora više od Srba i Hrvata stradali Muslimani/Bošnjaci, kako za vrijeme Drugog svjetskog rata, tako i u ratu 90-ih.

Sociolog iz Karlovca Vladimir Lay naglasio je Livadin studiozan rad na proučavanju brojnosti i kretanju Srba.

– Srbi su naseljavani od 14. vijeka, kad su na vlasti bili Šubići. Po prvom popisu 1880. na prostoru današnje Hrvatske živjelo je 441.000 Srba koji su činili 17 posto stanovništva, a 1921. bilo ih je 764.000 ili 22 posto. Popis iz 1971. pokazuje da se kao Srbi izjasnilo 626.000 osoba, iz 1981. – 531.000, a 1991. 581.000. Popis iz 2001. bilježi 201.000 Srba, a popis iz 2011. - 186.000. Opadanju je pridonijela i prenominacija identiteta, odnosno prestanak izjašnjavanja kao Srbi, rekao je Lay i dodao da je od 1991. do 2011. drastično smanjen broj svih manjina, od 466.000 na 207.000.

- Gledajući stanje po regijama, u Lici je 1880. živjelo 88.000 Srba, a 2011. 8.000. dok je na Kordunu 1880. živjelo 60.000 Srba, a 2011. njih 11.000. Ako se zemljom nastavi upravljati na ovaj način smanjit će se i broj Hrvata, rekao je Lay, ističući da je najpovoljnije rješenje koje Srbi mogu očekivati daljnje lagano opadanje njihovog broja.

- U Hrvatskoj se nastojalo stvoriti etnički čistu državu, a ratovi koji su s tim ciljem vođeni bili su vjerski ratovi koji su se pretvarali u zvjerske - rekao je autor Livada, ističući da su svi raniji zločini u ratovima ništavni u odnosu na ono što je bilo u 20. vijeku.

- Da nije bilo ratova, Srba bi na prostorima Hrvatske bilo 1,6 miliona - rekao je Livada.

Naglasio je da je zbog ratova 90-ih prostore Jugoslavije napustilo 3 milijuna stanovnika što je veliki broj čak i u odnosu na današnjih 72 milijuna izbjeglica po cijelom svijetu. Naročiti je problem što su dvije trećine onih koji odlaze iz zemlje fakultetski obrazovani.

Promociji je prisustovao i bivši predsjednik Stjepan Mesić koji je dao svoje viđenje početka rata i nastojanje da se on spriječi, što bi u konačnici spriječilo i brojna stradanja i egzoduse.

- Možemo okriviti Slobodana Miloševića za komadanje Jugoslavije, ali to ne bi uspio bez Franje Tuđmana, rekao je Mesić.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više