Nakon što su županijski sudovi u Osijeku i Splitu uveli anonimizaciju u najavama ročišta, isto je učinio i Županijski sud u Zagrebu, tako da sada jedino Županijski sud u Rijeci u najavama ročišta navodi puna imena i prezimena optuženika, a ne samo njihove inicijale. Kada se baci pogled na ročišnik, odnosno najavu ročišta Županijskog suda u Zagrebu, ona izgleda ovako za jedan sudski dan: ‘17 Kzd-9/2019, opt. D.D., čl. 166/2 i dr. KZ/11 4 K-Us-21/19, I opt. A.Č. čl. 328/1 KZ/11, pripremno ročište; 10 Kov-42/19, optužena D. L., čl. 230. st. 2. KZ/11 – sjednica optužnog vijeća; 6 Kov-Us-51/19, I okr. M.B. i dr., čl. 295/1 KZ/11, sjednica optužnog vijeća će se održati u sudnici 77-b/II kat.’
Među tim inicijalima i brojevima predmeta, zakona i članaka na zagrebačkom Županijskom sudu kriju se i imena javnih osoba, političara, poduzetnika, optuženih za teška kaznena djela korupcije, kriminala i ratnih zločina, npr. Ive Sanadera, Milana Bandića, Branimira Glavaša, Nadana Vidoševića, Marine Lovrić Merzel, Božidara Kalmete, Tomislava Sauche i drugih. Nakon ovako najavljenih ročišta, javnosti i novinarima preostaje istraživački posao kako bi otkrili kada je kome i u kojem predmetu zakazana rasprava, koje su inače javne. Podsjetimo, nova praksa zaštite identiteta optuženih uvedena je, kako tvrde sa županijskih sudova, na temelju dopisa Ministarstva pravosuđa, koje je opet dobilo dopis iz Agencije za zaštitu osobnih podataka. Ovoj posljednjoj su se zbog objava imena i prezimena potužili sami optuženici.
Na novu praksu Ministarstva pravosuđa da se imena optuženika u predmetima od javnog interesa skrivaju pod inicijalima i brojkama osvrnuli su se u Hrvatskom novinarskom društvu. Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko ističe da se novim odlukama krši Zakon o pristupu informacijama te da je zbog toga HND zatražio sastanak u Ministarstvu pravosuđa.
- Zakon o zaštiti osobnih podataka ne pokriva rad sudova. Postoje zakonska rješenja kojima se štite privatnost optuženika i pravo maloljetnih osoba i koja su se dosad koristila. Zahtijevamo da se u ročišnik vrate imena punoljetnih osoba kako bi javnost i novinari znali kome i kada se sudi zato što je riječ o raspravama koje su javne. Jer novinar dođe na sud, a ne zna na čije ročište dolazi - ističe Hrvoje Zovko.
