Novosti

Politika

"Teflonski Rutte", četvrti put

Vladu Nizozemske će formirati dosadašnji premijer Mark Rutte, no dok je Haag donedavno unutar EU-a predvodio "štedljivu četvorku", novi koalicijski partneri Ruttea će možda siliti na kompromise

Large internacionala tena

U parlament je ušlo čak 17 stranaka (foto Piroschka van de Wouw/Reuters/PIXSELL)

Na prošlotjednim parlamentarnim izborima u Nizozemskoj, koji su zbog pandemije koronavirusa raspoređeni u tri dana glasanja, ponovno je najviše glasova (21,8 posto) dobila konzervativno-liberalna Narodna stranka za slobodu i demokraciju (VVD) dosadašnjeg premijera Marka Ruttea. Nakon što je u siječnju njegova vlada dala ostavku zbog skandala i parlamentarne istrage koja je pokazala da je porezna uprava neutemeljeno optužila tisuće ljudi, uglavnom imigranata, za prevaru s primanjem dječjeg doplatka, Rutte će sada po četvrti put zaredom formirati koalicijsku vladu. No budući da je VVD osvojio samo 34 od ukupno 150 parlamentarnih mjesta, očekuje se da će i nova parlamentarna većina biti sastavljena od tri ili četiri stranke, pri čemu su najizgledniji koalicijski partneri socijalno-liberalni D66, koji je zabilježio najveći porast i osvojio 24 fotelje, te demokršćanska stranka CDA s 15 mjesta u parlamentu.

Krajnje desna Slobodarska stranka Geerta Wildersa sa 17 zastupnika bit će treća najbrojnija u parlamentu, unatoč tome što je na ovim izborima osvojila tri zastupnička mjesta manje nego na prethodnima. Budući da je Rutte isključio mogućnost koaliranja s krajnjom desnicom, Wildersov PVV ostat će najjača opozicijska stranka. Euroskeptični Forum za demokraciju također je u uzletu i dobiva osam zastupnika, ponajviše zahvaljujući podršci "kovid-skeptika", koji su u siječnju organizirali masovne nasilne proteste protiv uvođenja policijskog sata. Ljevica i zeleni na ovim su izborima praktički desetkovani jer su socijalisti (SP) izgubili pet mjesta u parlamentu i ostali na devet, jednako kao i laburisti, dok su Zeleni izgubili šest mjesta pa ih sada imaju samo osam. U parlament je ušlo 17 stranaka, što svjedoči o izrazitoj fragmentiranosti političke scene, a sastavljanje koalicije moglo bi potrajati mjesecima, tim više što je i za formiranje one prethodne trebalo čak 225 dana. Rutte će, stoga se predviđa, i ovog puta formirati koaliciju desnog centra s minimalnom većinom te tako postati najdugovječniji nizozemski premijer. Nakon skorašnjeg odlaska njemačke kancelarke Angele Merkel, "teflonski Rutte", koji je već 11 godina na vlasti, postat će i drugi najdugovječniji vođa neke evropske članice, poslije mađarskog Viktora Orbána, a ujedno i jedan od najutjecajnijih evropskih lidera poslije britanskog napuštanja Evropske unije.

Nakon Brexita Nizozemska je zauzela ispražnjeno mjesto najznačajnijeg predstavnika opozicije daljnjoj političkoj i ekonomskoj integraciji EU-a, soja euroskepticizma koji je izrazito popularan u samoj Nizozemskoj. Kada se prošle godine glasalo o 750 milijardi eura teškom fondu ekonomskog oporavka zbog posljedica pandemije, Nizozemska je predvodila "štedljivu četvorku" koja je tražila manji evropski proračun i manje transfera južnim članicama. Podršku Rutteu su dale Austrija, Danska i Švedska, pa se četvorka pod njegovim vodstvom suprotstavila Njemačkoj i Francuskoj, vodećim EU članicama koje su gurale masovno ulaganje. Kako navodi Nicolai von Ondarza iz Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne odnose, statistike glasanja u evropskim institucijama pokazuju da je upravo Nizozemska najčešće glasala suprotno Njemačkoj oko pitanja kao što su proračun, zajedničko tržište i unutrašnja konkurentnost. No ova uloga "lošeg policajca", kaže on, mogla bi joj se obiti o glavu, jer iako ta uloga donekle odgovara Njemačkoj koja onda ona može igrati ulogu dobrog policajca, Nizozemska time riskira da postane izolirana i u nemogućnosti da, kada njoj to bude trebalo, pronađe partnera.

Isto tako, ni same vodeće nizozemske stranke nisu suglasne oko pitanja evropske integracije i solidarnosti, a harmoniju najviše narušava najjasnije proevropski D66, koji među vodećim strankama najviše podržava i proširenje EU-a na zapadni Balkan, dok se većina parlamentarnih stranaka protivi ulasku Turske. Budući da će Rutteov skeptičniji VVD morati koalirati s D66, od njega će se očekivati određeni kompromisi ili, kako je Financial Timesu rekao jedan evropski dužnosnik, "Nizozemska je prije bila najveća od malih EU članica, a sada je najmanja od velikih, a to znači da se ona više ne može ponašati kao adolescent".

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više