>

novosti logo

Intervjui Intervjui

Tina Đaković: Ranjive grupe su isključene

U nastavi na daljinu najranjivije grupe djece su potpuno ili djelomično isključene iz odgojno-obrazovnog procesa – djeca s teškoćama u učenju ili razvoju, izbjeglice i migranti, pripadnici romske nacionalne manjine te djeca s invaliditetom, kaže koordinatorica Kuće ljudskih prava

Povodom četvrte godišnjice prosvjeda za kurikularnu reformu koje je organizirala GOOD inicijativa, čija je članica Kuća ljudskih prava, kako komentirate probleme u kojima se našao obrazovni sustav?

Ove školske godine obrazovni sustav se našao u dvije izvanredne situacije – najdužem štrajku obrazovnih djelatnika u povijesti i koronakrizi. Ministarstvo obrazovanja u obje situacije nije preuzelo punu odgovornost za upravljanje sustavom. Ministarstvo ispočetka jest brzo reagiralo uspostavom škole na daljinu, ali tijekom otvaranja škola nedostajalo je jasne komunikacije o obvezama i pravima djece i roditelja. Nije bilo jasno što je u najboljem interesu djeteta, niti su objašnjeni razlozi za odluku da neka djeca idu u školu, a neka ne. Ministarstvo nije dalo jasne upute za pomoćnike u nastavi, za škole koje imaju kombinirane razredne odjele od 1. do 8. razreda s malim brojem učenika. Izostala je podrška nastavnicima koji su se morali izuzetno brzo snaći u novonastaloj situaciji škole na daljinu.

Sada neka djeca idu u školu, a neka i dalje imaju nastavu na daljinu?

Nastava na daljinu ne može zamijeniti redovnu, ali u izvanrednoj situaciji bila je dobro rješenje. No zabrinjava da su u nastavi na daljinu neke najranjivije grupe djece u potpunosti ili djelomično isključene iz odgojno-obrazovnog procesa – djeca s teškoćama u učenju i/ili razvoju, djeca izbjeglice i migranti, djeca pripadnici romske nacionalne manjine te djeca s invaliditetom. Na potrebe ranjivih skupina nije se odgovorilo sustavno, nego je potpora opet ovisila o pojedinoj školi i nastavniku, a jasna podrška ranjivim skupinama je izostala.

Kakvi su propusti Ministarstva znanosti u funkcioniranju sustava?

S obzirom na to da nije napravljena cjelovita reforma, nisu riješeni izazovi u dostupnosti, kvaliteti i prilagodljivosti obrazovnog sustava. I dalje su problem zastarjele ili neadekvatne infrastrukture škola, nedostatak zaposlenih u stručnim službama, kao i uvjeta za jednosmjenski rad svih škola. Ministarstvo je propustilo dodatno ulagati u djelatnike kroz kvalitetne edukacije i nije uključilo nastavnike u donošenje obrazovne politike. Ni Građanski odgoj i obrazovanje nije sustavno i kvalitetno uveden u sve škole. Koronakriza nam je još jednom pokazala koliko je važna medijska pismenosti i poznavanje ljudskih prava dok naš odgojno-obrazovni sustav i dalje ne razvija kompetencije djece i mladih u građanskoj, medijskoj i političkoj pismenosti.

1/1