Prije deset mjeseci u Mostaru je preko noći devastirano Partizansko groblje, odnosno razbijeno je svih 700 ploča s imenima poginulih partizana. Taj vandalizam nije bio nečiji hir, nego dobro planiran čin za koji je potrebno alata i vremena. Iako su mediji u regiji, civilne udruge. pa čak i mostarski gradonačelnik iz redova HDZ-a Mario Kordić, jasno osudili taj vandalizam, deset mjeseci poslije počinitelji oskrnavljenja partizanskog groblja još uvijek nisu identificirani.
Tim povodom reagiralo je danas Udruženje antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata Mostara koje je pozvalo je MUP Hercegovačko-neretvanskog kantona da upozna javnost s rezultatima istrage o devastaciji Partizanskog groblja u Mostaru.
„Danas se navršilo deset mjeseci od rušilačkog terorističkog čina na nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine - Partizansko spomen groblje u Mostaru. Još nema rezultata istrage. Nismo i ne možemo biti zadovoljni saopštenjem da je istraga u toku i da je tužiteljstvo formiralo predmet. To nas navodi na sumnju da u slučaju terorističkog čina na Partizansko spomen groblje postoje političke opstrukcije pa istraga namjerno tapka u mjestu, kao i prethodnih trideset godina“, navodi se u saopćenju i dodaju kako „šutnja unosi nemir i stvara atmosferu nesigurnosti u gradu, tim više što su se u međuvremenu desili i drugi incidenti koji narušavaju odnose“.
„Ako uz sve ovo stavimo činjenicu da je jučer, dan prije nego će se navršiti deset mjeseci od posljednjeg razaranja ovog spomenika, objavljeno da je Partizansko memorijalno groblje u Mostaru uvršteno među sedam najugroženijih baština 2023. u Europi, onda je jasno da je sa ovom sramotom Mostara, ali i Bosne i Hercegovine, upoznata Europa, ali i cijeli svijet“, poručili su iz Udruženje antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata Mostar.
Devastacije, pisanje uvredljivih poruka, grafita, ustaških i fašističkih simbola na Partizanskom spomen groblju traju 30 godina ali jedno od najrazornijih i najsustavnijih devastacija Partizanskog spomenika učinjeno je baš prošle godine.
Policija tvrdi da čini sve što može, provodi kriminalističku istragu i na tom uglavnom ostaje. Mostarci ipak smatraju da su obračuni sa Partizanskim spomen grobljem politički motivirani i da je upravo politička volja potrebna da se pronađu krivci za ovo kazneno djelo. Prva devastacija Partizanskog groblja, remek djela Bogdana Bogdanovića, dogodila se 14. februara 1992. kada je noć uoči Dana oslobođenja grada od fašizma na groblju aktivirana eksplozivna naprava.
