Nakon uže pauze prouzrokovane epidemijom koronavirusa, u prostorijama SPD-a "Privrednik" u Zagrebu ponovo je počela sezona tribina. Za razliku od uobičajenih tema, voditelj Saša Kosanović odlučio se ovu tribinu posvetiti fenomenu Tome Zdravkovića i uspjeha filmske biografske priče o ovom kultnom pjevaču koju potpisuje Dragan Bjelogrlić.

O tom su filmu, značenju Zdravkovićevih pjesama za pop kulturu bivše Jugoslavije u srijedu govorili novinar i pisac Nenad Rizvanović te pisac, pjesnik i esejist Đorđe Matić koji je nedavno objavio roman "Niotkuda s ljubavlju".

Rizvanović je naglasio da mu se na prvu film nije svidio, ali je kasnije revidirao svoj stav.

– Dragan Bjelogrlić želio je napraviti dojmljiv film. Skupilo se para, a ekipa je bila vrhunska. Na kraju je ispao pomalo naštiman, ali mora reći da se nije bavio karizmom Tome Zdravkovića čiji uspjeh nije bio slučajan - rekao je Rizvanović, ističući da izmijenjena faktografija u filmu u odnosu na stvarni život spada u domenu umjetničkih sloboda.

Matić je sa svoje strane naglasio da je Toma Zdravković najtalentiraniji i jedini uspješni kantautor narodne muzike.

- Oni koji u Srbiji kude film to rade zbog Bjelogrlića, svedeći ga na kontekst odnosa Bjelogrlića s predsjednikom Vučićem. Svoju prvu ploču Tome Zdravkovića kupio sam 1994. u Amsterdamu. Njega ranije nisam slušao jer nisam bio dozreo za to - rekao je Matić.

Obojica su naglasila i veliku posječenost filma u Srbiji i Hrvatskoj, a naročito prijemčivost, ne samo među generacijom koja je živjela u to vrijeme, nego i među mladima.

Bilo je riječi o Matićevoj knjizi.

– Oni koji su povrijeđeni jer ih društvo ne prihvaća, pišu dobro - rekao je Rizvanović.

Podsjetimo, Zdravković je rođen u Aleksincu, ali je ubrzo sa roditeljima otišao u Pečenjevce kod Leskovca. Bio je boem, trošeći sve na žene i piće; ženio se četiri puta, a pio je do zadnjeg dana života. Nakon dugogodišnje borbe s rakom prostate umro je u Beogradu 30. septembra 1991. u svojoj 52. godini. Na 20-godišnjicu smrti u Gradskom parku u Leskovcu je otkrivena njegova bista u prirodnoj veličini, a u Pečenjevcima spomen-ploča sa natpisom „Dao sam vam svoju dušu...”. Iza njega su ostali brojni hitovi – Da l’ je moguće, Branka, Dotak’o sam dno života, Kafana je moja sudbina, Tužno leto, Prokleta nedelja i druge.