Novosti

Kronika

Tradicionalna radost za kistanjsku mladost

Ponosni smo mi ovdje na naše nasljeđe, na naš kamen i na tvrdoglavost zahvaljujući kojoj smo vjekovima opstajali na njemu, kažu u Kistanjama gdje nastoje očuvati folklornu tradiciju

Očuvanje kulturne i duhovne baštine Kistanja zadatak je koji je pred sebe stavila šačica entuzijasta, sa željom da se bogato nasljeđe narodnih pjesama i igara prenese i na mlade generacije te tako spasi od zaborava. Tako se u prostorijama kistanjskoga Vijeća srpske nacionalne manjine pod budnim okom iskusnoga koreografa Stevana Rašića - koji je rodom iz Ivoševaca, a više je desetljeća vodio mnoge riječke KUD-ove – okuplja tamošnja mladost i čini svoje prve korake u folkloru.

- U Rijeci sam kao koreograf radio 35 godina, a sada sam došao pomoći ovdašnjoj omladini da ne zaboravi svoju kulturu i tradiciju, jer narod koji toga nema nema ni prošlosti ni budućnosti. To je naša obaveza, ali nemamo dovoljno stručnih ljudi da se tome i ozbiljnije posvetimo. Ovo malo kistanjske djece ima volje, ali je pitanje dokud to samo na tome može ići. Trenutno uvježbavamo bukovičke plesove, igre Dinarskog gorja, kao i gluha kola koja su zastupljena u Lici i Hercegovini ali su se i ovdje odvajkada plesala. Sveukupno sam zadovoljan, posebno stoga što me iznenadilo da su se mladi, koji danas uglavnom vole moderniju muziku, u tolikoj mjeri odazvali našem pozivu i izuzetno mi je drago da mogu raditi s njima – kaže Rašić, napominjući kako mladi folklorom obogaćuju svoja ljetna druženja, s obzirom na to da su mnogi plesači u Kistanju samo za praznika. Marija Štrbac učenica je kninske Srednje škole ‘Lovro Montija’ i već je nekoliko puta s prijateljima dolazila u svoje Kistanje na plesne probe.

Uzeo sam dva mjeseca neplaćenog odmora da bih ovo mogao pokrenuti, jer vjerujem da će mi samo tako srce biti ispunjeno – Todor Krneta

- Mi ovdje igramo, učimo nova kola i, što je najvažnije, družimo se. Jako mi je bitno da se očuvaju običaji i tradicija ovoga kraja: malo je ovdje mladih i važno je da svi koji se ovdje zateknu makar preko raspusta upoznaju našu baštinu i postanu dijelom nje - kaže ona, potvrđujući osmijehom koliko je zadovoljna što je dio kistanjske folklorne grupe.

Đorđa Nikolić živi u Švedskoj ali su joj roditelji iz Kistanja, pa ljetne mjesece provodi u Dalmaciji. I sama se sada započela baviti folklorom, sretna što to čini uz igre koje su plesali i njezini pređi.

- Meni je u Kistanjama jako lijepo, posebno stoga što se družim sa svojim drugarima kroz učenje nečeg novog. Ovaj put je riječ o folkloru i mogu reći da sam zadovoljna koliko sam napredovala za kratko vrijeme - priča Đorđa, svjesna da u cijelom bukovičkom kraju živi mnogo manje ljudi nego u švedskom gradu iz kojeg dolazi. No zato je i buke mnogo manje, pa se više može uživati u tišini i na čistom zraku.

- Pokrenula se jedna dobra ideja, jer ljudima ovoga kraja pored kruha treba i igara. Pojavio se jedan fanatični zaljubljenik u svoj zavičaj i sve ono što taj pojam sa sobom nosi, a to je svakako njegov folklor i nematerijalna baština: Todor Krneta je uložio uistinu mnogo energije i ljubavi u pokretanje i zabavne i edukativne etno-radionice koja će okupljati mlade - kaže Mira Ćuk iz Biovčina Sela, i sama sudionica ovoga vrijednog projekta. Tumači nam da je bukovički folklor zamalo bio zaboravljen, ali sve je jača vjera da će se preostalo malobrojno stanovništvo vratiti svojoj tradiciji.

- Kulturno-umjetničko društvo potrebno je ne samo Kistanjama i Bukovici nego i cijeloj Šibensko-kninskoj županiji, jer nema nijednoga aktivnoga unutar preostale srpske zajednice. Uvjerena sam da je ovo početak jedne ozbiljne priče i mislim da će to inicirati pokretanje KUD-ova po cijeloj Županiji. Na ljetne manifestacije u ovim krajevima dolaze društva izvan granica Hrvatske koja njeguju bukovički folklor, pa bismo i mi htjeli dati svoj doprinos tradiciji i nasljeđu – kaže ona, najavljujući i podršku lokalne zajednice cijelom projektu.

- Krenulo je s entuzijazmom, dobrom voljom i jakom emocijom, premda pomalo nespretno. Nadam se da će iza ove priče stati i ozbiljne institucije, ponajprije mjesni ogranak SNV-a i sama Općina Kistanje. Već smo čuli da je za provođenje vrijedne ideje u život najzaslužniji Todor Krneta.

- Bukovica je dio mene i ja sam njen. Čitav svoj život posvetio sam očuvanju tradicije ovdašnjega naroda i ovoga kraja, bez obzira na to gdje sam živio. Kistanje i kistanjske običaje posvuda sam nosio sa sobom, u svom srcu. Trenutačno živim u Italiji, ali i dalje dišem za ovaj kraj. Uzeo sam stoga dva mjeseca neplaćenog odmora da bih ovo mogao pokrenuti, jer vjerujem da će mi samo tako srce biti ispunjeno. Dogodio se 26-godišnji vakuum u kojem ovdje nije postojala naša kultura, ali sada to želimo ispraviti. Ponovno namjeravamo oživjeti našu tradiciju i ako u tome uspijemo, bit ću presretan. Želim da s našom baštinom budu upoznati oni koji ovdje žive i oni koji su otišli iz ovoga kraja, da za bukovičko gluvo kolo znaju moja kći, moj unuk i svi ostali - kaže on, objašnjavajući nam potom detaljnije razloge svoga povratka u Kistanje i svoje motive da se nematerijalno nasljeđe Bukovice sačuva u svoj svojoj punini.

- Došao sam ovamo da bih okupio i zaokupio pažnju djece iz dijaspore koja su došla na ljetovanje, da bismo im zorno pokazali što je naša baština, naše kolo, ali i tradicionalna svadba s kojom se s pravom dičimo. Ponosni smo mi ovdje na naše nasljeđe, n anaš kamen i na tvrdoglavost zahvaljujući kojoj smo vjekovima opstajali na njemu - slikovit je Todor.

- Bukovička svadba specifična je po tome što u njoj ima puno elemenata našega govora, divana, ali i što se vidi kako se mlada izvodi i što je jasna uloga svakog učesnika svadbenog slavlja. Svi su se ti duboko ukorijenjeni običaji i izrazi prenosili s koljena na koljeno, premda tu nema velikoga pira i velike zabave, nego je sve skromno, asketski iskonsko - objašnjava Mira Ćuk osnovne elemente tradicionalne svadbe u Bukovici.

S obzirom na to da se blagdan Preobraženja Gospodnjega u Kistanju tradicionalno proslavlja već desetljećima, mladi dotad svakako žele dobro uvježbati novu koreografiju, kako bi se u najboljem svjetlu predstavili mnogobrojnoj publici i svijetu koji se toga dana okuplja u selu. Stoga će sljedećih dana predano usvajati korake tradicionalnih bukovičkih igara i plesova, čija tehnika ni najmanje nije jednostavna i laka.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više