>

novosti logo

Društvo Društvo

Treća nesreća

Zbog odlaska sutkinje na Visoki kazneni sud, suđenje Glavašu moglo bi po treći put krenuti iznova. ‘To bi probudilo najozbiljnije sumnje u namjernu opstrukciju suđenja’, upozorava Eugen Jakovčić

Preostalo je nešto više od mjesec dana do početka rada Visokog kaznenog suda, koji je ustanovljen na temelju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima. Sud, koji će u drugom stupnju rješavati žalbe na odluke županijskih sudova, bit će smješten u Zagrebu, a za sada je izabrano 11 sudaca koji će raditi na njemu. Među njima su Ivan Turudić, Tanja Pavelin, Tomislav Juriša, Željko Horvatović, Marijan Bitanga, Sanja Katušić-Jergović, Ljiljana Stipišić, Lana Peto Kujundžić, Snježana Hrupek-Šabijan, Marija Balenović i Sanda Janković. Neki od njih na svojim matičnim sudovima vode značajne sudske predmete koji su još uvijek u toku. Tako Tanja Pavelin vodi obnovljeni proces za ratni zločin protiv Branimira Glavaša, a Tomislav Juriša protiv Dragana Perenčevića i drugih za zločine počinjene u Petrinji, kao i za zločine u Manjači te granatiranje Zagreba i Jastrebarskog. Isti sudac još uvijek vodi i postupak protiv Vladimira Rajića i drugih suoptuženika za trgovanje informacijama iz tajnih uskočkih istraga.

Po važećem Zakonu o kaznenom postupku, njihovo imenovanje na Visoki kazneni sud znači da će se ti sudski predmeti voditi ispočetka, jer u procesima u kojima se promijeni predsjednik ili član sudskog vijeća ponovno se moraju provoditi i saslušavati svi ranije saslušani svjedoci i vještaci, ukoliko bilo koja strana u postupku to zatraži. Taj scenarij mogao bi se spriječiti donošenjem novih izmjena i dopuna Zakona o kaznenom postupku koji je u izradi, a koji tek sljedeći tjedan stiže na prvo čitanje u Sabor. S obzirom na dosadašnju praksu rada Sabora, postavlja se pitanje hoće li zastupnici do kraja godine uspjeti izglasati taj zakon.

Glasnogovornik Županijskog suda u Zagrebu Krešimir Devčić potvrdio je Novostima da će u svim nedovršenim predmetima u kojima postupaju suci izabrani na Visoki kazneni sud postupci morati početi iznova.

- Međutim, prema zadnjem Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o kaznenom postupku, promjena sastava vijeća, dakle i predsjednika vijeća, više nije razlogom da se ispitani svjedoci i vještaci moraju ponovno pozivati i saslušavati pred izmijenjenim vijećem. Stoga je za očekivati da u tim predmetima neće biti većih zastoja - odgovorio nam je Devčić.

Na opasnost od ponavljanja prvostupanjskih postupaka za ratne zločine upozorili su iz Documente – Centra za suočavanje s prošlošću.

- Sukladno načelu vladavine prava i ostvarivanja ustavnog i međunarodnim konvencijama određenog prava na suđenje u razumnom roku, kao i zbog već narušenog povjerenja javnosti u rad pravosuđa, predlažemo Ministarstvu pravosuđa donošenje posebne uredbe kojom će sve novoimenovane suce prije prelaska na Visoki kazneni sud obavezati na dovršavanje započetih postupaka koji su od posebne važnosti, kako zbog kvalifikacije djela tako i zbog njihovog izuzetnog društvenog interesa - kaže nam Eugen Jakovčić iz Documente.

- Smatramo da je to jedino ispravno jer bi se prekinulo sudsko igranje sa žrtvama, izbjeglo ponovno pozivanje svjedoka u teškom zdravstvenom stanju, dodatni troškovi iz državnog proračuna, kao i nove presude Europskog suda za ljudska prava protiv Hrvatske - dodaje Jakovčić, posebno se osvrćući na slučaj Branimira Glavaša, koji bi se u ulozi okrivljenika za ratne zločine počinjene u Osijeku 1991. mogao naći na trećem ponovljenom suđenju.

- Suočeni smo s pravnom situacijom direktnog zadiranja u važne sudske predmete kaznenih djela koja datiraju još iz 1991. Protok vremena nagriza sudske procese, živih svjedoka sve je manje, žrtve se sve više iscrpljuju i traumatiziraju. Proces protiv Glavaša već je jednom krenuo ispočetka, s brojnim opstrukcijama koje je prekinuo Vrhovni sud. Poslije svih opstrukcija, nakon što su osuđeni iz prvog sudskog postupka već odslužili svoje kazne, kreće se u operaciju spašavanja Glavaša, koji je i dalje moćan čovjek u vladajućoj koaliciji - ističe Jakovčić, podsjećajući na nedavna svjedočenja krunskih svjedoka Krunoslava Fehira i Nikole Jamana, koji su smogli snage svjedočiti da je prvooptuženi Glavaš bio alfa i omega ratnog Osijeka.

- Suočen s teškom bolešću, krunski svjedok Jaman mjesecima je svjedočio kroz medije javno tražeći da ga sutkinja Tanja Pavelin pozove na ročište. Ponavljanje cijelog postupka probudilo bi najozbiljnije sumnje u namjernu opstrukciju suđenja kako bi ono išlo unedogled i kako bi se pravda potpuno obezvrijedila - zaključuje Eugen Jakovčić iz Documente.

Paralelno s inicijativom vladajućih koja je usmjerena na donošenje izmjena i dopuna Zakona o kaznenom postupku, SDP u saborsku proceduru ide s prijedlogom izmjene dvaju zakona, onoga o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o kaznenom postupku. U prijedlogu izmjena zakona, koje je pripremio zastupnik Peđa Grbin, navodi se da je novoosnovani sud nepotreban.

- Skandalozno, nevjerojatno i izvan svake pameti. Vrlo je malo vremena i puno pitanja te neusklađenosti. Dok ne proteknu rokovi o odlukama Ustavnog suda na moguće izjavljivanje tužbe za imenovanje sudaca, ne znamo još ni tko će biti suci Visokog kaznenog suda. Mi smo podnijeli prijedlog za ocjenu ustavnosti jer smatramo da se osnivanjem novog suda zadire u nadležnost Vrhovnog suda i ograničava pravo na ujednačavanje sudske prakse - ističe Grbin, navodeći izvještaj predsjednika Vrhovnog suda za 2018. godinu po kojem kazneni predmeti čine manje od pet posto zaostataka, dok građanski predmeti čine 95,3 posto od ukupnog priljeva predmeta.

- Očito se ne rješava pravi problem, jer je Vrhovni sud ažuran po pitanju kaznenih predmeta. Ako pogledamo brojke, kaznena grana sudovanja na Vrhovnom sudu riješila bi se zapošljavanjem jednog suca, a oni osnivaju novi sud koji će nas svake godine koštati 15 milijuna kuna. Ali očito je Visoki kazneni sud potreban zbog pojedinačnih kadrovskih interesa i napredovanja u karijeri, jer na Vrhovnom sudu nema mjesta - zaključuje Grbin.

1/1